Moskva i Washington – Tihi rat za središnju Aziju
U vezi s prestankom odredbi rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1386 od 20. prosinca 2001. Rusija tranzit preko svog teritorija zabranjuje tranzit vojne opreme i naoružanja stranim trupama stacioniranima u Afganistanu, stoji u odluci koju je potpisao premijer Rusije Dmitrij Medvedev.
Ministarstvo vanjskih poslova Rusije je uputilo priopćenje stranim vladama i međunarodnim organizacijama o svojoj odluci “kojom zabranjuje željeznički, cestovni i zračni prometa preko ruskog teritorija s oružjem, vojnom opremom i vojnom imovinom do međunarodnih snaga sigurnosti u Afganistanu i u obrnutom smjeru”.
Sporazum između Rusije i NATO saveza o prijevozu robe preko ruskog teritorija za međunarodnu koaliciju u Afganistanu postignut u travnju 2008. više ne vrijedi.
Rusija je njime pridonijela vojnim operacijama u Afganistanu, dala je svoj zračni prostor snagama NATO saveza čak i za prijevoz oružja, a za ne-smrtonosno oružje su NATO trupe mogle koristiti rusku bazu u Uljanovsku. Kako je većina američkih vojnika napustila Afganistan u posljednjih godinu dana i rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1386 od 20. prosinca 2001. Više nije na snazi, Moskva je opozvala svoju odluku iz 2008. godine, prenosi ruska TVC.
Kirgistan
Međutim, za preostale NATO snage u Afganistanu je izbio još jedan problem, onaj u Kirgistanu. Kako prenosi Russia Insider, Kirgistan je jučer postao punopravna članica Euroazijske ekonomske unije i posve je sigurno da, koliko god se trudio, Washington neće povratiti utjecaj u toj zemlji i neće dobiti na raspolaganje zračnu bazu u Manasu u toj zemlji.
Kako javlja The Astana Times, Kirgistan je službeno postao peti član Euroazijske ekonomske unije 8. Svibnja i tako se pridružio Kazahstanu, Rusiji, Bjelorusiji i Armeniji. Sastanak pet lidera, Nursultana Nazarbajeva, Vladimira Putina, Aleksandra Lukašenka, Serža Sargsjana i najnovijeg člana Almazbeka Atambajeva je održan u Moskvi.
Predsjednici pet zemalja su raspravljali o aktualnim pitanjima EEU, izgledima za produbljivanje partnerstva unutar organizacije i širenju međunarodne suradnje, kao procesu pridruživanja Kirgistana EEU.
Obraćajući se sudionicima na sastanku, kazahstanski predsjednik Nazarbajev je naglasio da je prošlo godinu sao godinu dana od potpisivanja sporazuma o osnivanju EEU.
“Uvjeren sam da će se ova integracijska skupina integracija temeljiti na interesu, pragmatizmu i u uvjetima globalne krize postupno može ojačati naše države i gospodarstva. Budući da je EEU počela funkcionirati prije godinu dana, pristupanjem Armenije i Kirgistana smo ojačali za još dvije zemlje. Vjerujem da će u budućnosti suradnja između naših zemalja ojačati i dati snažan poticaj razvoju Euroazijske ekonomske unije u cjelini”, rekao je Nazarbajev i istaknuo sve veći interes međunarodne zajednice u stvaranju sličnih ekonomskih zajednica.
“Danas je sve veći broj država koje predlažu uspostavu trgovine i ekonomskih odnosa. Na primjer, tijekom sastanka međuvladinog vijeća smo planirali potpisati prvi sporazum o zoni slobodne trgovine između EEU i Vijetnama. Naš program obuhvaća i početak procesa pregovora s Kinom o sklapanju sporazuma o partnerstvu i suradnji. Sljedećih potencijalni partneri u ovoj fazi mogu postati Turska, Iran, Indija, Mongolija i Azerbajdžan”, dodao je Nursultana Nazarbajeva, koji je uspostavom Euroazijske ekonomske unije vidio ostvarenje svog davnog sna, koje je javno iznio u govoru održanom na Moskovskom državnom sveučilištu “Lomonosov ” 29. ožujka 1994. i naglasio potrebu stvaranja EEU. Iako su svi uvjereni da je izvorno EEU plan ruskog predsjednika Vladimira Putina, idejni tvorac euroazijskih integracija je u stvari Nursultan Nazarbajev.
U svom govoru na sastanku na kojem se EEU pridružio Kirgistan, predsjednik Almazbek Atambajev je napomenuo kako je njegovoj zemlji cilj bio usklađivanje pravnog okvira sa standardima EEU, stoga su parlament u vlada zemlje usvojili kompletan paket potrebnih mjera, prenosi Tengrinews. Atambajev je također izrazio posebnu zahvalnost ruskoj i kazahstanskoj strani za pružanje pomoći Kirgistanu u integracijskim procesima.
“Uvjeren sam da će EEU donijeti opće dobro za naše narode. Zajednica će ojačati stabilnost na euroazijskom prostoru i dati smjernice cijeloj Euroaziji “, naglasio je Atambajev.
Ovim činom je izgleda završila “bitka za Kirgistan”, jer američka administracija do posljednjeg trenutka nije odustala, a vjerojatno ne odustaje ni sada, od pokušaja destabilizacije zemlje i njeno vraćanje u galaksiju američkih marionetskih država, kojih je, budimo iskreni, sve manje u svijetu.
Kirgistan – Mala zemlja velikih uloga u kojoj Washington pokušava vratiti izgubljeni utjecaj
Osim ekonomskih veza unutar EEU, treba naglasiti i stratešku važnost Kirgistana, posebno u svjetlu nove odluke ruske vlade da trupama NATO saveza zabrani tranzit, čak i ako je njihovo djelovanje u Afganistanu formalno u sklopu “mirovne misije”.
Kirgistan je u okviru Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti ruskoj vojsci dao na korištenje bazu “Kant”, dok će se u ovim okolnostima snage NATO saveza teško vratiti u napuštenu bazu “Manas” u blizini Biškeka, koja je ključna za funkcioniranje američkih trupa u Afganistanu.
Tadžikistan
Osim Kirgistana tu je i Tadžikistan, koji nije u sastavu Euroazijske ekonomske unije, ali je zato dio Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODBK-CSTO), vojnog saveza kojeg čine Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan , Rusija i Tadžikistan.
Gotovo usporedo sa spoznajom da više neće moći koristiti zračnu luku u Kirgistanu i donošenjem odluke ruske vlade o zabrani tranzita preko svog teritorija vojne opreme i naoružanja stranim trupama stacioniranima u Afganistanu, događa se pritisak na južne granice Tadžikistana.
Naime, afganistanski talibani su još u siječnju ove godine prijetili kako će napasti Tadžikistan i na njegovim granicama rasporedili jake snage.
Koncentracija afganistanskih militanata na granici s Tadžikistanom je toliko visoka da Dušanbe ulaže dodatne napore kako bi zaštitio zemlju, izjavio je ministar unutarnjih poslova Tadžikistana Ramadan Rahimzada.
Prema njegovim riječima, vlasti Tadžikistana su početkom ove godine imale informacije o koncentraciji velikih snaga pobunjenika, uključujući i “talibane” i “Islamski pokret Turkestana” u afganistanskom pograničnom području, prenosi Islam News.
Tada je izvor u sigurnosnim službama Tadžikistana za medije priopćio da su vlasti poduzele niz mjera za jačanje najugroženijih dijelova granice, kao i da blisko surađuju s kolegama iz CSTO, uključujući Rusiju s kojom razmjenjuju operativne podatke.
Granica između Taddžikistana i Afganistana je duga 1 344 kilometra, od koje je većina u planinskim područjima.
Prije četiri dana su se talibani opet opasno približili Tadžikistanu, a agencija TASS javlja kako su oružane snage “talibana” na teritoriju Afganistana preuzele kontrolu nad gotovo 80% pokrajine Badahšan, koja graniči s Tadžikistanom.
“Trenutno su neke skupine terorista u blizini granice s Tadžikistanom, na udaljenosti od samo nekoliko kilometara, što u Dušanbeu izaziva zabrinutost“, piše dopisnik agencije TASS.
Prema obavještajnim informacijama, radi se radikalnim skupinama koje je pakistanska vojska istjerala Sjevernog Vaziristana.
“Na temelju obavještajnih izvješća, talibani nemaju namjeru prijeći granicu s Tadžikistanom, ali su poduzete sve potrebne preventivne mjere i u najugroženijim područjima je stvorena linija obrane”, za TASS je izjavio dužnosnik vojske Tadžikistana i isključio mogućnost prisutnosti militanata “Islamske države” u ovoj skupini.
“Mi budno motrimo operativnu situaciju i spremni su za bilo koji razvoj situacije, dok se nadamo i potpori zajedničkih snaga Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti”, 14. svibnja je za agenciju TASSizjavio predstavnik tadžikistanskih obavještajnih službi.
Na ovu ugrozu Moskva odgovara pokretanjem vojnih vježbi zemalja članica CSTO upravo u Tadžikistanu i slanjem elitnih padobranskih postrojbi u tu zemlju, koje će zajedno s kontingentima drugih zemalja sudjelovati u praktičnoj fazi vježbi brze intervencije, priopćilo je ruskoMinistarstvo obrane.
“Praktična faza je zadnja i u joj će sudjelovati zrakoplovi i bespilotne letjelice, posebne mobilne obavještajne skupina na terenskim vozilima, a vježbat će se identifikacija, okruženje i uklanjanje hipotetskih oružanih skupina i to pod vatrom artiljerijskih jedinica, zrakoplova i borbenih vozila”, priopćeno je iz Ministarstva obrane.
Tijekom vježbe će biti korišteni borbeni zrakoplovi Su-25 i helikopteri Mi-8 i Mi-24. Četiri borbena zrakoplova Su-27 će doći iz Kazahstana i pružati zaštitu iz zraka za više od 2 500 vojnika iz zemalja članica CSTO.
Rusija je poslala skupinu od 500 vojnika iz 98. padobranske zračne divizije. Zamjenik ministra obrane Arkadij Bahin je osobno provjerio njihovu spremnost prije vježbi.
Naravno da ovo nisu samo vježbe, što je jučer za medije potvrdio i zamjenik tajnika CSTO Valerij Semerikov.
“Nije slučajno donesena odluka da se snage preusmjere u Tadžikistan i niz događaja je stvorilo situaciju u kojoj ćemo morati riješiti probleme snagama za brzu intervenciju CSTO. Situacija u Afganistanu izaziva ozbiljnu zabrinutost, istaknuo je i cilj nam je jačanje granice prema toj zemlji “, rekao je Semerikov.
Glasnogovornik Ministarstva obrane Tadžikistana, Faridun Mahmadaliev,rekao je da su snage CSTO završile prvu fazu protuterorističkih vježbi i pokrile znatan dio granice prema Afganistanu”.
“Već smo definirali obrambenu liniju koja će se koristiti u slučaju napada i iz koje bi nam mogla prijetiti opasnost” dodao je Faridun Mahmadaliev.
Iako su vježbe službeno počele nekoliko dana kasnije, Rusija je na sam dan kada je iz Dušanbea priopćeno “kako se zbog prijetnje nada potpori zajedničkih snaga Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti”, noću 14. svibnja, u Tadžikistan odmah poslala 450 vojnika 98. padobranske zračne divizije i više od 60 komada oklopnih i drugih borbenih vozila”.
“Sedamnaest vojnih transportnih zrakoplova Il-76 i jedan An-124” Ruslan “ruskog ratnog zrakoplovstva su u zračnu luku u Dušanbeu prebacili bataljun 98. divizije s više od 440 ljudi, te više od 60 jedinica oklopnih i drugih vozila”, potvrđeno je kasnije u ruskom Ministarstvu obrane.
Vojnici su nosili osobno vatreno oružje – strojnice, snajperske puške i ručne bombe i stigli su u Dušanbe kako bi preuzeli vojnu operativnu kontrolu od tamošnjih zapovjednika . CSTO će djelovati prema svojim planovima i sudjelovati protuterorističkim vježbama u pograničnom području Tadžikistana s Afganistanom, prenosi portal Censor.
Važno je reći da je prva linija obrane već postavljena na rijeci Pjandž (engl. Panj River ) koja dijeli Tadžikistan od Afganistana.
CSTO ima cijeli arsenal koji će koristiti za zaštitu suvereniteta zemalja članica organizacije u slučaju vanjske prijetnje, izjavio je tajnik CSTO Nikolaj Bordjuža na konferenciji za novinare u petak.
Prema njegovim riječima, srednjoazijskim zemaljama trenutno prijetnja dolazi iz Afganistana.
“Imamo informacije o povećanju broja ekstremističkih oružanih skupina u Afganistanu i ne isključujemo mogućnost njihovog prodiranja u područja zemalja članica organizacije. Ne može se zanemariti činjenica da su to naoružani ljudi koji su trenutno bore u redovima ekstremističkih i terorističkih skupina u inozemstvu i jednom se mogu vratiti u svoje matične zemlje i tamo pokušati ostvariti svoje političke ciljeve “, rekao je Bordjuža.
“CSTO ima sve potrebne snage i sredstva za zaštitu integriteta i suvereniteta svojih članica, Imamo dovoljan broj brzih jedinica i 22 000 dobro obučenih elitnih vojnika. Organizaciji, od trenutka kada se locira sukob, treba najviše tri dana za dopremu svih snaga na lice mjesta i neutralizira prijetnja”, dodao je tajnik CSTO.
Dakle, iako je u početku javljeno kako su se ruske snage članicama CSTO u vojnim vježbama u Tadžikistanu navodno “pridružile posljednje”, bile su prve koje su 14. svibnja stigle u Dušanbe, istog trenutka kada su potvrđena obavještajna izvješća o približavanju afganistanskih talibana tadžikistanskoj granici, da bi samo u nekoliko dana u potpunosti zatvorili granicu s afganistanskom pokrajinom Badahšan.
Međutim, voditelj centra za proučavanje regionalnih sukoba i Afganistana, Kosimšo Iskandarov, kaže da je zauzimanje 80% pokrajine Badahšan od strane talibana na granici s Tadžikistanom dio istine.
On je u intervjuu za “Radio Ozodi” potvrdio prisutnost militantnih skupina Badahšanu, Kunduzu i Taharu kojima je cilj destabilizirati situaciju u sjevernom Afganistanu. Prema njegovim riječima “te su se skupine preselile sa svojim obiteljima iz Sjevernog Vaziristana u Pakistanu i prebacivanje tih terorističkih skupina na sjever susjedne zemlje za cilj ima uplašiti Rusiju i Kinu”.
“No, pretpostavka da će probiti granicu nije istinita. Rusija i zemlje središnje Azije su poduzele sve sigurnosne mjere. Važno je da te skupine neće uspostave svoja uporišta na području regije, jer bi to moglo potaknuti aktivnosti oporbenih skupina unutar zemlje koje tamo već postoje”, rekao je Iskandarov.
“U međuvremenu se najugroženijim područjima mogu smatrati dijelovi pokrajine Gorno-Badahhan, Hatlon i rute Tahar – Tavildara – Garm, planinski lanci duž granice Badahšanom. Suočavanje središnjih vlasti Tadžikistana s ovim skupinama datira još iz ranih devedesetih, kada je cijela Tadžikistan trpio građanski rat 1992. -1997. Lokalni čelnici u Horogu, koji su se uglavnom bavili kriminalom, htjeli su pretvoriti to područje u samostalnu državu koja će živjeti s islamskim zakonima i mogućim uvođenjem šerijatskh sudova.
Međunarodni promatrači i vojni stručnjaci su već tada povezali događaje u Badahšani s intenziviranjem borbi u Afganistanu i dugogodišnjim afganistansko-pakistanskim sukobom, koji na granicama dviju zemalja tinja već više od jednog stoljeća. Uzrok sukoba je neriješeno granično pitanje između dviju zemalja i granicu koju Paštuni nikada nisu priznali, a koju im je u nasljeđe ostavila britanska kolonijalna vlast.
Odlaskom Britanaca iz Indije ove su probleme kasnije “naslijedili” Pakistan i Afganistan. 2007. godine je pakistanski Vaziristan postao neka vrsta “utvrde talibana”, odakle su pokretani napadi na pripadnike mirovnih snaga ISAF-a i afganistansku vojsku u istočnim i jugoistočnim provincijama Afganistana. Čini se da je ova činjenica je jedan od razloga povećanja napetosti oko Gorno-Badahšana.
U afganistanskom Badahšanu posebno brine pojava nove “tadžikistanske” naoružane skupine “Ansar Al-Ulloh”.
Sigurnosni stručnjak Jurij Fedorov ovako opisuje skupinu: “Bitno je da je to mala skupina od nekoliko desetaka do dvije ili tri stotine ljudi koja izvana ulazi u teritorij zemlje u kojoj planira preuzeti vlast, stvara svoju bazu i svime upravlja iz udaljenih planinskih područja ili džungli. Od tamo upravlja terorističkim aktivnostima, provodi propagandu među lokalnim stanovništvom, postupno širi kontroliranu enklavu i privlači stanovnike okolnih područja i oporbenih elemenata iz drugih dijelova zemlje i na kraju kreće u bitku protiv vladinih snaga kako bi zauzela cijelu zemlju”.
Događanja u Badahšanu, Tadžikistanu i Afganistanu nisu posebno utjecali na Rusiju, ali je 14. svibnja donesena odluka da se oko 500 vojnika pošalje u Tadžikistan i oni su iz baze u Ivanovu (Rusija) prebačeni u Dušanbe, potom u Šaartuz, 30 kilometara od afganistanske granice i na poligon “Harbmajdon”.
Ruski su specijalci odmah po dolasku počeli provedbu zapovjedi i podizanje logora. Zajedničke vježbe su ovaj put počele iznenada, bez upozorenja, kako bi se pokazala spremnost oružanih snaga zemalja CSTO u nepredviđenim okolnostima.
Press služba snaga CSTO navodi da su snage za brzo djelovanje dizajnirane i opremljene u suradnji s osobljem ruske 201. vojne baze, koja se također aktivno priprema za bitku, prenosi ruski portal Regnum.
Naravno da cjelokupnu situaciju treba gledati u kontekstu slabljenja utjecaja NATO saveza u središnjoj Aziji, što je u ovim okolnostima logična odluka Moskve i saveznika. S druge strane, pojava nove “tadžikistanske” naoružane islamističke skupine “Ansar Al-Ulloh”, na koju upozorava sigurnosni stručnjak Jurij Fedorov, potpuno je u skladu s pritiskom na “meki trbuh Ruske Federacije”, jer bi mogućim zauzimanjem Tadžikistana stvoreno još jedno krizno žarište, možda čak slično onome u Siriji i Iraku.
Kako se čini, ovaj su put snage CSTO djelovale brzo i efikasno, što znači da će stratezi ovog plana morati potražiti drugi pravac za pokušaj provedbe sličnog scenarija.
“Islamska država” u Sibiru i zašto Rusiju uvući u sukob s ISIL-om
