Bolni rezovi: Evo šta se nalazi u paketu reformi koje BiH mora provesti
Reforme su nužne, bit će bolne, ali se moraju provesti ako BiH ne želi ostati država mimo svijeta.
Predsjedništvo BiH i predsjednici 14 političkih stranaka stavili su svoje potpise na paket ekonomskih i socijalnih reformi, ostalo je da sve usvoji Parlament BiH i da se odmah krene s njihovom realizacijom kako bi se prvi učinci osjetili već iduće godine. Iz Bruxellesa su već oštro priopćili bh. vlastima da verbalna potpora reformama ništa ne znači i da će stručni timovi EU-a “po svojim kriterijima na terenu kontrolirati stanje stvari i stvarno provođenje reformi”.
Oštri rezovi
Pod uslovom da je BiH i zaista opredijeljena za euroatlantske integracije, Europska unija hitno traži provođenje šest mjera – smanjenje poreza na rad na najviše 35 posto, reformu javne uprave, jedinstven ekonomski prostor, restrukturiranje javnih poduzeća, privatizaciju određenih prirodnih bogatstava i veliko “pospremanje” u socijalnom sektoru.
Ako se cijelom tom poslu ozbiljno pristupi i krene nezaustavljivim reformskim putem, BiH može računati na više od 800 miliona eura pomoći iz europskih IPA fondova.
Svaka od ovih mjera podrazumijeva i “podmjere”, preciznije duboke rezove, a gdje će prvo vlasti zasjeći, ostaje da se vidi. Posebnu pozornost izaziva socijalni sektor i na korjenitim promjenama u njemu posebno inzistiraju Europska unija, Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond i Europska banka za obnovu i razvoj.
Prema svim relevantnim ocjenama, stanje u socijalnom sektoru je haotično jer “sistem socijalne zaštite nije financijski stabilan i svakog trenutka može se potpuno urušiti”.
Sada postoje dvije kategorije socijalne zaštite – u jednoj su naknade iz osiguranja koje se financiraju doprinosima zaposlenih, a u drugoj su gotovinski transferi iz proračuna.
Europska unija je stava da se socijalna zaštita iz prve kategorije mora samostalno financirati uz minimalan negativan učinak po ekonomiju, a ona iz druge kategorije mora biti namijenjena isključivo građanima kojima je pomoć najpotrebnija.
Kakva je situacija, vjerovatno najbolje objašnjava činjenica da je već godinama sav teret na leđima onih koji plaćaju doprinose, što je nepravedno i čime se narušava konkurentnost poduzeća i što destimulirajuće djeluje na gospodarstvo.
Kontrola i provjera
Najbolji svjedok neodrživog stanja je podatak da jedan zaposleni građanin uzdržava pet onih koji imaju pravo na zdravstvenu zaštitu! Svemu treba dodati i podatak iz istraživanja koje su radili stručnjaci Europske unije – 30 posto građana nezadovoljno je sistemom socijalne zaštite, odnosno socijalnim primanjima.
– Za socijalne naknade na osnovi privilegija izdvaja se tri četvrtine ukupne potrošnje, a uz to mnogi korisnici uopće nisu u kategoriji siromašnih građana – stoji u analizi EU-a.
– Kakvi se rezovi i reforme traže kako se socijalni sektor financijski ne bi srušio i kako bi socijalna zaštita građana napokon postala pravedna?
– Prije svega, u BiH je nužno novac za takozvane povlaštene mirovine i prijevremeno umirovljenje usmjeriti u rizična zanimanja, stav je Europske unije. Među prioritetnim mjerama je i “uvođenje sankcija za prijevremeno umirovljenje i uvođenje bonusa za kasno umirovljenje u cilju podizanja efektivne starosne granice za umirovljenje”. U prijevodu, to znači zavođenje oštre kontrole i provjere svakog zahtjeva koje građani podnose za prijevremenu mirovinu, odnosno donošenje strogih kriterija za ostvarivanje tog prava. Razlog je što se u BiH brzo i lako, najčešće preko raznoraznih privatnih veza, može dobiti invalidnina ili otići u mirovinu. U setu reformskih mjera je i smanjenje otpremnina zaposlenima koje se moraju obvezno isplatiti u slučaju prestanka radnog odnosa.
– Paket reformi bit će potpuno ‘raspakovan’ kada izjavu o opredijeljenosti BiH za reforme na putu k EU-u usvoji Parlament BiH. Vijeće ministara u srijedu je prvi put usvojilo nacionalni program ekonomskih reformi i taj dokument će Direkcija za europske integracije BiH dostaviti u Bruxelles Europskoj komisiji. Na 116 stranica dani su svi relevantni ekonomski pokazatelji s mjerama koje se moraju provesti i očekivanjima u ovoj, 2016. i 2017. godini. Treba reći da su takav dokument izradile sve države prije nego što su primljene u članstvo Europske unije.
Zloporaba financijske moći
Europska unija će dati punu podršku BiH u pripremi nacionalnog programa ekonomskih reformi u ključnim sektorima – energetici, prijevozu i telekomunikacijama. Izvjesno je da će u tim sektorima doći i do određene promjene vlasničke strukture.
Prema EU-u, vodeće tvrtke u ta tri sektora su povezane s vlastima i često zloporabljuju svoju moć i veze te podrivaju druge u tržišnoj utakmici. Međunarodne financijske institucije upozoravaju da se rukovoditelji javnih poduzeća zbog političkih veza koje imaju ne pozivaju na odgovornost, što je nedopustiva praksa.
Smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi
Broj zaposlenih u javnoj upravi u BiH na svim razinama prešao je svaku razumnu granicu i mora biti drastično smanjen, stav je i zahtjev EU-a i međunarodnih financijskih institucija.
– Broj zaposlenih u javnoj upravi nastavio je rasti i tokom 2013. i 2014. godine. Time je dodatno povećan ionako glomazan javni sektor što potvrđuje podatak da čak 27 posto od ukupnog broja zaposlenih u BiH radi u javnom sektoru – upozorava Europska komisija.
