Bogatstvo zaštićenih prirodnih područja potrebno je očuvati

Prirodno nasljeđe BiH svojom ljepotom, bogatstvom i raznolikošću jedno je od najznačajnijih dobara Bosne i Hercegovine. Unatoč visokim prirodnim potencijalima i identifikovanim visokim vrijednostima, ukupna površina pod zaštićenim područjima na teritoriji BiH generalno je vrlo niska. U momentu izrade Strategije zaštite okoliša FBiH za period 2008- 2018. na prostoru BiH je pod odgovarajućim režimom zaštite bilo svega 0,53 posto teritorija, a na području FBiH taj procenat znatno niži. Najveći dio postojećih zaštićenih područja još uvijek je regulisan Zakonom SRBiH o zaštiti prirodnog i kulturno-historijskog nasljeđa iz 1985. godine prema kojem je obuhvaćeno 16 strogih prirodnih rezervata, 9 prirodnih rezervata sa upravljanjem, 2 nacionalna parka, 5 specijalnih rezervata, 10 rezervata prirodnih predjela, 110 spomenika prirode. No, zakonima koji su nastali nakon agresije na BiH, a koji se odnose na ovu oblast, nije jasno istaknuto preuzimanje ranije zaštićenih područja te nisu utvrđene paralele prema kategorizaciji Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN).

Nacionalni parkovi

Zakonima o zaštiti prirode i okoliša u Federaciji BiH formiran je jedan nacionalni park (Nacionalni park «Una»), jedan zaštićeni pejzaž (Bijambare) i četiri spomenika prirode (Skakavac, Vrelo Bosne, Prokoško jezero i Tajan). „Una“ je jedini nacionalni park na području FBiH, koji se prostire od gornjeg toka rijeke Une do Drvarskog polja. Kako saznajemo, planirano je proglašenje još tri nacionalna parka, Igman-Bjelašnica-Treskavica, Vranica, te Prenj-Čabulja-Čvrsnica, koji bi mogao biti podijeljen i na dva zbog većeg geografskog prostora sa dvije obale Neretve.

Prema riječima Mehmeda Cere, pomoćnika ministra za zaštitu okoliša FBiH, područje Prenja-Čabulje-Čvrsnice je visoko tradicionalno-kulturološko, geomorfološko i biodiverzitetsko bogatstvo.

– Mnogobrojne studije još od prije rata su pokazale da ovo područje zaslužuje i mora biti proglašeno nacionalnim parkom. Po novom Zakonu o zaštiti prirodnih područja, nijedno od planiranih područja neće biti uvršteno u parkove od nacionalnog značaja, dok se općine ne usaglase i prihvate tu odluku – dodao je Cero.

Isključenost iz međunarodnih projekata, samo je jedna od prepreka za zaštitu diverziteta prirodnog nasljeđa.

Naša država još nije kandidat za „Naturu 2000“ , najveću koordiniranu mrežu područja očuvanja prirode u svijetu.

– Kada budemo kandidati za „Naturu 2000“, Evropska Unija će tražiti od nas da identificiramo i odredimo mrežu visokovrijednih područja. U tom slučaju ne bi bile moguće promjene na tim područjima bez odobrenja EU – potvrdili su nam iz  Udruženje za zaštitu okoline Zeleni – Neretva Konjic.

Iz Federalnog ministarstva zaštite i okoliša su nam kazali da trenutno rade na projektu  priključenja značajnih prirodnih bh. područja  “Naturi 2000”. Jasni ciljevi očuvanja, nedostatak infrastrukture, opreme i motiviranog stručnog kadra za kontrolu i nadzor, te institucionalnog kapaciteta za upravljanje biološkom i geološkom raznolikošću te općenito nepoštivanje propisa, samo su neki od problema.

Atraktivni sadržaji

– Zaštićena prirodna područja nemaju dovoljno atraktivnih turističkih sadržaja pa se u tom pogledu mora posvetiti veća pažnja. Koliko god nadležne institucije trenutno ulažu u njihovu zaštitu, razvoj i promociju trebale bi ulagati mnogo više. Područja su u velikoj mjeri zaštićena samo na papiru i kao takva dugoročno su neodrživa. Potrebno je posvetiti mnogo veću pažnju za zaštitu svih prirodnih područja i njihovih bogatstava u Federaciji BiH – kazala je Amra Banda-Čatović, magistar geografije u oblasti turizma i zaštite životne sredine.

Novi projekti u pripremi

– Na prošlogodišnjem svjetskom kongresu WWF-a Svjetskog fonda okoliša, postali smo punopravna članica 87 parkova Dinarskog luka. – istakli su iz JU za zaštićena prirodna područja KS.

Da su u pripremi projekti koji će evidentirati kompletno stanje prirodnih područja u FBiH, istakla je i Zijada Krvavac, pomoćnica ministra za zaštitu okoliša u Kantonu Sarajevo. Prema njenim riječima, projekt  će se realizirati u saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Ostalo je 160 spomenika prirodne baštine koji su na spisku, za koje bi se trebala izvršiti rekategorizacija.

Avaz