-TopSLIDEKultura

Počela opsada Sarajeva 05.04.1992. – 1425 dana, jedna od najdužih u historiji modernog ratovanja

Sarajevska je opsada, sa 1425 dana, jedna od najdužih u historiji modernog ratovanja. Nakon “berlinskog zračnog mosta”, ovo je bio “najduži” zračni most u historiji svjetskog zrakoplovstva.

Opsada Sarajeva od strane srpskog agresora počela je zauzimanjem međunarodnog aerodroma od strane JNA, u noći sa 4. na 5. april 1992. godine, a završila se 29. februara 1996. godine. Bila je to  skoro četverogodišnja blokada glavnog grada, nazvana “Sarajevska opsada”, sa 1425 dana, jedna od najdužih u historiji modernog ratovanja. Nakon “berlinskog zračnog mosta“, ovo je bio “najduži” zračni most u historiji svjetskog zrakoplovstva. Za vrijeme njegovog “trajanja” na aerodrom je sletjelo i sa njega uzletjelo preko deset hiljada aviona, koji su dopremali humanitarnu pomoć, snage UN-a i odvozili ranjene civile na liječenje. Sam zračni most, prema podacima UNHCR-a, nije bio dovoljan za dopremu hrane stanovništvu BiH. Ali, ako se o sigurnosti bilo čega moglo uopće govoriti, pokazao se kao najsigurniji. Dok su konvoji stajali, zaustavljeni nesporazumima sa komandirima na terenu, sukobima, ili vremenskim uslovima, na sarajevski aerodrom dnevno je slijetalo u prosjeku 20-25 aviona, što znači deset tona hrane po svakom letu.

Devedeset posto pomoći Sarajevu stizalo je upravo vazdušnim putem. Za vrijeme opsade prosječno je palo 329 granata dnevno na Sarajevo, a ovaj grad ima i specifičan rekord. Naime, radi se o  rekordu od 3777 ispaljenih granata na Sarajevo, u jednom danu. Desilo se to 22. jula 1993. godine. Granate su napravile ogromnu štetu, a najveću štetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti. Ubijani su ljudi, rušeni civilni, kulturni, vjerski objekti, pa čak i bolnice. U brdima oko Sarajeva bilo je stacionirano 120 minobacača i 250 tenkova JNA, koji su poslije dospjeli u ruke vojske Republike Srpske. Cilj im je bio mučenje glađu i demoralizacija stanovništva na najokrutnije načine.

Strašan primjer je masakr na otvorenoj tržnici Markale kada su u februaru 1994. godine granate, ispaljene sa srpskih položaja na Špicastoj stijeni, pogodile masu ljudi i uzele živote 68 Sarajlija. Tokom opsade Sarajeva ubijeno je 12.000 ljudi, među njima 1.500 djece, a 50.000 ljudi je lakše i teže ranjeno.

Historija.ba

***

Na današnji dan, 05.04.1992. godine, zvanično se u historiografiji bilježi početak najduže opsade u modernoj historiji ratovanja, opsadi grada Sarajeva.
Postoje historiografi koji za početak opsade Sarajeva uzimaju 01. 03. 1992. godine, obzirom da su se već tada pojavile barikade na ulicama od strane paravojnih formacija SDS-a, stranke koja je nezadovoljna rezultatima referenduma provedenog na taj dan i dan ranije, na ovaj način odreagovala i Sarajevo paralizovala u komunikacijskom smislu. Postoje i oni koji za početak opsade uzimaju 02.05.1992. godine i napad JNA na Predsjedništvo RBiH, ali koji god od pomenutih datuma da se uzme, neće se promijeniti suština, a to je da je opsada Sarajeva najduža opsada jednog grada (pored toga bitno je dodati i glavnog grada) u modernoj historiji ratovanja.
Termin “moderna historija ratovanja” podrazumijeva praćenje historijskih tokova ratovanja od momenta kada je barut počeo da se koristi kao resurs za ratovanje.
Opsada Sarajeva definitivno predstavlja jednu od tri najupečatljivije i najprepoznatljivije odrednice grada na globalnom nivou. Svakako da se Sarajevo može pohvaliti i gastro ponudom, i KK Bosnom, i svojim fudbalskim klubovima i td., ali
– Sarajevski atentat 1914. godine,
– Olimpijada 1984. godine i
– Sarajevska opsada 1992-1995. god.
u percepciji prosječnog građanina svijeta predstavljaju ono najčuvenije kada je grad Miljacki u pitanju na svjetskom nivou.
“Sjećanje je trajanje, ono je život!
Zaborav je nestanak, on je smrt”
Da se ne zaboravi!
Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close