Birokratsku aždahu plaćamo 6,145 milijardi KM godišnje!

Midhat Hajdarević 2013-02-23

Odavno se zna da BiH ima najbrojniji i najglomazniji birokratski aparat ne samo u Evropi nego i u svijetu. No, kada se još pojedinačno “pretresu” organi javne uprave te raznorazne javne ustanove, agencije i fondovi koji “pojedoše” većinu novca iz budžeta, jasno je da se “višeglava birokratska aždaha” pod hitno mora “skratiti za koju glavu”.

Stalni rast

Posljednji statistički podaci govore da je u našoj zemlji, na državnom, entitetskim, kantonalnim te lokalnim upravama i Brčko Distriktu zaposleno čak 184.148 ljudi! Što je još gore, prema projekcijama javnih budžeta do 2015. godine, ovaj broj će i dalje rasti, što je bila praksa i prethodnih godina.

Damir Mehmedbašić, direktor Centra za zastupanje građanskih interesa BiH, kaže da za razliku od privrede, gdje radnici konstantno ostaju bez posla, broj uposlenih u upravi i administraciji na svim nivoima stalno raste.

– Od novembra 2008. do novembra 2012. u privredi je posao izgubilo 37.182 ljudi. U istom periodu, u sektorima javne uprave, socijalnog osiguranja, obrazovanja i zdravstvene zaštite, dakle, onim što se finansiraju iz budžeta i vanbudžetskih fondova, posao je dobilo novih 15.690 ljudi – kaže Mehmedbašić.

Mehmedbašić ističe da, ako se ove brojke posmatraju kroz godišnja izdvajanja za finansiranje birokratskog aparata, onda postaje jasno koliko nas košta nedostatak stvaranja novih vrijednosti.

– Prema projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ukupna izdvajanja za javni sektor u 2013. iznosit će 3,312 milijardi KM za plaće i naknade te 2,833 milijarde za materijalne troškove. To je ukupno 6,145 milijardi KM ili 23% ukupnog BDP-a. Ukoliko tome dodamo da se samo s nivoa centralne vlade na subvencije javnim preduzećima godišnje izdvoji oko 400 miliona KM, onda troškovi postaju i veći – ističe Mehmedbašić, dodajući da su sve veći troškovi javnog sektora jedan od glavnih uzroka deficita na svim nivoima.

Nema podataka

Ako krenemo s najvišeg, državnog nivoa, prema podacima iz posljednjih revizorskih izvještaja objavljenim u prošloj godini, budžetska sredstva koriste 73 institucije, a u njima je ukupno 22.039 zaposlenih. Oni potroše godišnje na bruto plaće i naknade oko 522 miliona maraka.

Stalnim rastom zapošljavanja u javnom sektoru u FBiH bavila se i Agencija za lokalne razvojne inicijative (ALDI).

– Od 2008. do 2011. broj zaposlenih u javnom sektoru u Federaciji BiH povećan je za 8.366 radnika, i premašio je cifru od 116.000 – kažu u toj agenciji.

Zanimljivi su i podaci o broju zaposlenih kako u službama Federalne vlade tako i u deset kantona. Revizorski izvještaji preciziraju da je samo pri Vladi FBiH, ne računajući ministarstva, zaposleno 94 ljudi. Sa 15 ministarstava, koja zapošljavaju od po 36 do 260 radnika, u Federalnoj vladi je zaposleno još oko 1.000 osoba. Raspoređeni su u oblastima koje se finansiraju iz budžeta i na koje se troši oko 216 miliona godišnje za plaće.

Za kantone, pak, niko nema precizne podatke o broju zaposlenih po oblastima. Nezvanično, administracija i uprava u deset kantona te preduzeća i ustanove koje se finansiraju iz kantonalnih budžeta upošljavaju najmanje 50.000 ljudi.

Kada je u pitanju RS, u entitetskim organima uprave zaposleno je 5.145 osoba, ne računajući javne ustanove i preduzeća koji se finansiraju iz entitetskog budžeta

Još se procjenjuje da je u 78 općina u FBiH, zatim 61 općini u RS te gradskim upravama i službama Brčko Distrikta, Grada Sarajeva, Grada Banje Luke i Grada Mostara, kao i “pratećim” općinskim administrativnim ustanovama zaposleno još najmanje 10.000 ljudi.

BiH i entiteti u brojkama