27.02.2003. – Biljana Plavšić osuđena na 11 godina zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti
Biljana Plavšić (* 7. juli 1930., Tuzla – ), bosanskohercegovačka biologinja, političarka i jedna od predvodnica srpskog nacionalističkog pokreta u Bosni i Hercegovini. Rođena je 1930. u Tuzli. U Sarajevu je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Nakon što je diplomirala biologiju u Zagrebu, ostvarila je zavidnu naučnu karijeru, predajući dugo godina na katedri za biologiju na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Biljana Plavšić je bila član SDS-a od osnivanja 1990. godine, a iste godine je postala i član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.
7. aprila 1992. godine je napustila Predsjedništvo i priključila se političkom vodstvu samozvane Republike Srpske.
Biljana Plavšić je zajedno s Radovanom Karadžićem, Momčilom Krajišnikom i Ratkom Mladićem bila u samom vrhu vodstva bosanskih Srba tokom rata u BiH. Od 1992. do 1996. bila je potpredsjednik Republike Srpske. Ostao je upamćen njen dolazak u Bijeljinu na samom početku srpske agresije na BiH, kada je izljubila Željka Ražnatovića Arkana čestitajući mu na obavljenom masakru nad bijeljinskim Bošnjacima. Nakon što je Karadžić početkom 1996. pod međunarodnim pritiskom morao napustiti političku scenu, naslijedila ga je na mjestu predsjednika Republike Srpske. Odmah nakon toga učinila je politički zaokret i okrenula leđa svojim dotadašnjim saradnicima i mentorima, pragmatično zaigravši na kartu umjerenosti i saradnje s međunarodnom zajednicom, zbog čega je uživala i međunarodnu podršku. Godine 1997. formirala je vlastitu stranku Srpski narodni savez, raspustila parlament RS-a i raspisala prijevremene izbore. U septembru 1996. godine potvrđena je za predsjednicu Republike Srpske, ovaj put na izborima.
Pred Međunarodnim sudom pravde osuđena je za ratne zločine 2005. godine na 11 godina zatvora, nakon priznanja krivice za planirane sistematske zločine nad Bošnjacima i Hrvatima. U tom periodu napisala je knjigu “Svedočim” u kojoj je otkrila politiku vodstva Republike Srpske prema Srbima, izostavivši zločine prema Bošnjacima i Hrvatima.
U septembru 2009. godine haški sud za ratne zločine je odobrio njeno oslobađanje prije isteka pune kazne, nakon čega je i švedska vlada odobrila oslobađanje iz zatvora.
PDF: P O D A C I O P R E D M E T U
Presuda Pretresnog vijeća – Plavšić – 27 februar. 2003
https://www.youtube.com/@ICTYtv
Biljana Plavšić je učestvovala u “najtežem zločinu, uključujući kampanju razdvajanja etničkih grupa u kojoj su hiljade ljudi ubijeni, a hiljade protjerani, u izuzetno surovim okolnostima”
Na sjednici održanoj 2. oktobra 2002. optužena se izjasnila krivom po tački 3 Optužnice za progone, zločin protiv čovječnosti. Optužena se izjasnila krivom u skladu sa sporazumom o potvrdnom izjašnjavanju o krivici koji je sklopljen izmeñu strana u postupku. Prema tom sporazumu, tužilac se saglasio s tim da predloži odbacivanje preostalih tačaka optužnice ako se optužena izjasni krivom, pa su te tačke potom i odbačene. Uz sporazum o potvrdnom izjašnjavanju o krivici podnesene su i pismene Činjenične osnove zločina i učešća gospođe Plavšić.
Rasprava pred odmjeravanje kazne održana je od 16. do 18. decembra 2002. Nakon toga se Pretresno vijeće povuklo na vijećanje o kazni. Činjenice jesu kako slijedi. U tački 3, po kojoj se optužena izjasnila krivom, navodi se da je optužena u periodu od 1. jula 1991. do 30. decembra 1992., djelujući kao pojedinac i u dogovoru s drugima u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, planirala, podsticala, naredila i pomagala i podržavala progone bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva u 37 opština u Bosni i Hercegovini. Gospođa Plavšić danas ima 72 godine: rođena je 7. jula 1930. godine u Tuzli, u Bosni i Hercegovini. Imala je istaknutu akademsku karijeru kao profesor i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Politikom se nije bavila, sve dok u julu 1990. nije pristupila Srpskoj demokratskoj stranci. Vrlo je brzo, međutim, postala istaknut član te stranke i 11. novembra 1990. izabrana je za srpskog predstavnika u Predsjedništvu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, i na toj funkciji ostala do decembra 1992. Optužena je učestvovala i u radu Predsjedništva Srpske Republike Bosne i Hercegovine, a potom je postala član kolektivnog i proširenog Predsjedništva Republike Srpske.
