U okviru manifestacije Kakanjski dani, promoviran je novi roman “Predodređenje” dr. Edina Urjana Kukavice, bosanskohercegovackog knjizevnika i kolumniste.
U prelijepom ambijentu parka Doma kulture, goste je u promociju uveo Mirza Mušija, bh. dramski umjetnik i direktor Kulturno-sportskog centra Kakanj. Pročitavši nekoliko odlomaka iz romana iz kojeg se, kako je rečeno, ima dosta naučiti, Mušija je najavio promotore Seada Hasovića i Irfana Gazdića.
“Roman ima prebogatu leksiku ali i pored toga autoru je tijesno u našem inače izražajnom jeziku, pa pronalazi nove riječi. Upoznao sam autora prije sedam godina nakon čitanja romana “Vjernik”. Htio sam da prepišem neke detalje, ali kad sam vidio da ću morati sve prepisati, onda sam rekao čemu to. Jer, toliko me se dojmio da mi je svaka stranica bila važna. Ipak, došao sam na susret sa ovim citatom: ‘Pogledaj me i reci šta vidiš, najstariji sam 40-godišnjak kojeg sam ikad vidio. Otkako sam pregurao četrdesetu, čini mi se da sam počeo živjeti unazad….”
Ovo čitat o 40-godišnjaku, odmah me podsjetio na Mešin citat iz ‘Dervisa i smrti’, a sjetio sam se da sam o tome čitao i u Geteovom ‘Faustu’. Zašto baš 40 godina zo vrijeme, pitao sam se. A onda mi je autor rekao da su njih obojica ovaj citat uzeli od Rumija. Tada sam shvatio koliko malo znam o književnosti… Ovo je na neki način ličnost ‘Predodređenja’. Ovaj roman praktički nije historijski, niti to pretendira, ali se iz historijskih podataka u njemu može dosta naučiti”, kazao je Hasović.
Irfan Gazdić kazao je da je autor romana, dr. Kukavica, Intelektuac čija riječ je teška kada se izgovori iz razloga što je malo ljudi danas koji briljantno pišu na tri različita nivoa – politološko-sociološkom, lijepe književnosti i tesavvufskoj.
O čemu se radi u romanu? Teško je reći.
Stoga ‘Predodređenje’ treba čitati ne onako kako smo navilli citati literaturu sa prevelikim udubljivanjem u tekst nego naprotiv – pažnju treba obratiti na osjećaj koji čitatelj ima kada sklopi knjigu.
Nakon što sam pročitao roman, ne znam zašto, rekao sam da bi ovom djelu stajao naslov ‘kob’. U kontekstu što svaki pravni subjekat koji je kidisao na Bosnu danas ne postoji. Bosna još teče.
Također, scene osvajanja Konstantinopolja, zatom kontekst agresije na nasu zemlju, i drugi historijski fakti, u romanu teku ali se ne završe. Čovjek se misli, možda Sizif stvarno još gura onaj kamen jer je to njegova predodređenost. Koliko pojedinac uspije da detektuje svoju predodređenost bliži je zemaljskoj sreći. Puno nas živimo predodređenost kojom nije zadovoljan”, kazao je Gazdić o djelu dr. Kukavice.
Autor se zahvalio Kakanjcima na pažnji posvećenoj njegovom četvrtom objavljenom romanu.
“Predodređenje nije roman, makar ne klasičan roman, koji se podvrgava kanonu i formi na kakve smo navikli u klasičnoj, modernoj pa čak ni postmodernoj literaturi… Štaviše, neuobičajenom formom Predoređenje se ustvari, odupire važećem književnom kanonu, a kojim se Bosna i Hercegovina predstavlja kao sveta svezemlja i središte suvremene civilizacije u smislu da nema većeg i važnijeg događanja u zadnjih 2000 godina, a da se ono na neki način – uglavnom izravno – nije odrazilo na ovu zemlju.
Naime, radnjom vremenski razvučenom na blizu 1800 godina, a na prostor koji obuhvata i Jeruzalem i Konstantinopolj ali i Vranduk i Zli stup kod Sarajeva, sa likovima od Batona II Dezizijata do Husein-kapetana Gradaščevića i sa ženskim naratorom odnosno naratoricom Bosna i Hercegovina postaje više od onoga kako danas – ili u zadnjih stotinjak godina – izgleda.
Bosna i Hercegovina u Predodređenju nije teritorija, nije zemlja, nije država… Bosna je puno više od toga i neusporedivo više nego što riječi mogu dočarati – Bosna je koncept… Pax bosniaca vršnjak je sa pax romanom i stoljećima stariji od pax otomanice.
Predodređenje je slijedi iz rečenoga, imaginarij, fantazmagorija u kojoj je dozvoljeno ne pridržavati se uobičajenih normi i standarda, književnih kanona i definiranih normi”, kazao je, između ostalog, dr. Kukavica.
Kakanjinfo.com
