PolitikaRegion

BiH treba biti urgentan prioritet za SAD i EU

Predstavljen plan za djelovanje Zapada

BiH treba biti urgentan prioritet za SAD i EU

 

Bosna i Hercegovina treba biti urgentan prioritet u ovoj godini za Sjedinjene Američke Države i Evropsku uniju. Trebamo ohrabriti vođe stranaka da ispregovaraju novi izborni zakon – stoji u prijedlogu plana američkog i evropskog obnovljenog jakaog angažmana na zapadnom Balkanu.

On je upravo prezentiran na Američkom institutu za mir (USIP), a uradili su ga East West Institut i Američki komitet za vanjsku politiku (NACFP).

Nametanje zakona

Naša se zemlja u ovom dokumentu ističe kao ključno krizno žarište u kojem je nužno djelovati odmah.

U planu se poziva Visoki predstavnik da, ako se partijski lideri ne dogovore, nametne novi izborni zakon.

– Nakon jesenjih izbora u BiH, SAD i EU se trebaju fokusirati na racionalizaciju dejtonskih institucija, pazeći da time ne ugroze temelje na kojima počiva ovaj sporazum – stoji dalje u prijedlogu mjera koje se trebaju poduzeti u BiH.

Ističe se i da jačanje saradnje s NATO-om “treba biti prioritet”, te da Alijansa treba redefinirati uslove za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP), čime bi BiH bila korak bliže članstvu.

Zagovara se i da SAD više investiraju u BiH, kroz Američki poslovni fond (AEF) i otvaranje niza malih i srednjih preduzeća.

Kada je Kosovo u pitanju, autori predlažu intenziviranje dijaloga koji “mora dovesti do priznanja Srbije da je Kosovo nezavisna država”. NATO, sugerira se dalje, treba u saradnji s vlastima u Prištini, radit na stvarnju male i lako naoružane vojske, te da KFOR treba ostati i dalje, ali da nema potrebe zadržavati NATO ili američku vojnu bazu u toj nekadašnjoj jugoslovenskoj pokrajini.

Srbiji treba pružiti podršku u nastojanjima da uđe u EU, ali se taj proces ne može uspješno završiti dok ona ne prizna Kosovo, navedeno je u prijedlogu plana.

Članstvo u NATO treba biti otvorena mogućnost koju će vlasti u Beogradu iskoristiti ako i kada budu htjeli. Ipak, uloga NATO-a u toj zemlji treba biti i da ograniči vojnu i sigurnosnu saradnju s Rusijom.

U Makedoniji SAD trebaju utjecati na to da se riješi pitanje imena, te da ukupni odnosi s Grčkom budu dobri. Taj problem prepreka je na putu Makedonije prema EU i NATO.

Sugerira se i da SAD trebaju iskoristiti prililku i tijesno sarađivati s Francuskom i Njemačkom na bitnim pitanjima u regionu.

U objašnjenju zašto se Vašington i Brisel hitno trebaju angažirati u BiH i na Balkanu, ističe se da su “opasnosti od nastavka pasivnosti prevelike”, te da će, ako se ne djeluje odmah, u budućnosti platiti mnogo viša cijena.

Naglašava se i da ni SAD ni EU obnovljeni jači angažman u našem regionu neće puno koštati.

Prijeti eskalacija

– BiH je potrebna hitna pažnja. Ubrzano rastakanje njenih institucija prijeti da eksalira zbog nedostatka adekvatnog izbornog zakona – upozorava se u prijedlogu plana.

Autori prijedloga plana stava su da je Balkan s pravom bio među prioritetima SAD u proteklom periodu. Preko njega se, navode, gradi stabilna, ujedinjena i prosperitetna Evropa. To su uvidjeli Rusija, Turska i Kina, te su iskoristili povlačenje Zapada iz regiona, da se etabliraju, upozorava se u prijedlogu plana.

Sankcije i nagrade

Predlagači su stava da se u okviru aktivnosti koje će poduzeti EU i SAD, planiraju nagrade, ali i sankcije.

Nagrade bi bile i u vidu finansijske pomoći i investicija, dok bi sankcije bile rađen po uzoru na kažnjavanje Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska, koji se nalazi na američkoj “crnoj listi”.

No, one bi se pojačavale i kroz povlačenje već odobrenih sredstava ili njihovo uskraćivanje, te javni i privatni politički pritisak. Ponuđena je i opcija ciljanih snakcija protiv lidera u regionu, te investicione “crne liste” za dijelove na Balkanu koji ne sarađuju. One bi se odnosile kako na fondove SAD i EU, tako i na aktivnosti kompanija u privatnom vlasništvu.

Predlaže se uključenje u EU

– Najbolji način da se riješi problem nefunkcionalnosti BiH je da im se ponudi realna mogućnost pristupanja EU – stoji u prijedlogu plana.

Precizira se da to ne bi značilo punopravno članstvo, jer BiH ne bi mogla uživati u svim pravima, poput dobijanja posla u EU, ali bi imala slobodan pristup zajedničkom tržištu Unije i realističan srednjoročni plan potpune integracije u EU. Sarajevo bi bilo obavezano na tijesnu saradnju s Briselom na pitanjima kontrole kretanja izbjeglica i migranata, te u oblasti sigurnosti.

Kada je NATO u pitanju, upozorava se na problematičan stav RS “koji Srbija i Rusija ohrabruju”. Predlaže se i da Alijansa reducira spisak vojnih objekata koji se trebaju registrirati na BiH, kao preduslov aktiviranja MAP-a.

 

(Avaz)

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close