Mogu li izvori finansiranja u BiH biti jeftiniji?

Kapital u Bosni i Hercegovini može biti jeftiniji, ali uz određene uslove, ocjena je učesnika okruglog stola koji je pod nazivom “Mogu li izvori finansiranja u BiH biti jeftiniji? u organizaciji konsultantske kuće Revicon ove sedmice održan u Sarajevu.
Kapital je, kako je u uvodu konstatirao Mirko Puljić, moderator okruglog stola, za onoga ko treba sredstva uvijek skup bez obzira kolika kamatna stopa bila, dok na drugoj strani treba razumjeti i finansijere, posebno bankare kojima je ta kamatna stopa niska. Protiv sudara ta dva različita pristupa ne može se i ne treba se boriti, konstatovao je Puljić.
Član Uprave UniCredit banke Gordan Pehar je u izlaganju “Regulatorni režim i kreditni potencijal banaka” ocijenio da bi relaksranjem regulatornog režima mogla biti povećana likvidnost banaka, a kroz povećanu ponudu novca došlo bi do smanjenja kamatnih stopa.
– Primjenom modela relaksiranja iz depozita došlo bi do značajnog oslobađanja dugoročne likvidnosti i izvora za finansiranje dugoročnih kredita. U slučaju UniCredit banke viškovi sredstava koj bi se oslobodili iznosili bi 400 do 500 mliona KM, a na nivou bankarskog sektora do dvije mlijarde.
U tom slučaju oživjela bi kreditna aktivnost banaka, bio smanjen volumen zaduženja, banke bi se oslanjale na domaće tržišne uvjete kod definiranja kamatnih stopa, što bi sve zajedno moglo doprinijeti rastu ekonomskih aktivnosti.
Pehar je naveo primjere država u regionu koje imaju labaviju regulativu od BiH u segmentu likvdnosti banaka, smatrajući da ima prostora da se ta regulativa relaksira i u BiH.
– Izmjenom odluke o likvidnosti Agencije za bankarstvo FBiH iz ovog mjeseca napravljen je prvi korak i stvari se kreću u dobrom smjeru, zaključio je Pehar.
Zlatko Barš, prvi čovjek Agencije za bankarstvo FBiH, kazao je da su Peharove tvrdnje na mjestu, ali da je problem što mi nemamo subjekta poput Centralne banke ili Ministarstva finansija koje može reagirati u uslovima pogoršane likvdnosti kod pojednačne banke koja tako može izazvati i sistemsku nelikvidnost.
– To je ono što nas sprečava i nalaže dozu opreza kod relaksiranja zahtjeva za likvidost, naglasio je Barš.
Dodao je da Agencija radi na relaksiranju regulative, te da joj je želja da banke svoj potencijal više agažiraju za plasmane privredi.
Srđan Kondić, član Uprave Nove banke, u izlaganju “Pojeftinjenje kreditnih plasmana u BiH – nerealno očekivanje ili realna mogućnost?” kazao je da u slučaju kamatnih stopa treba voditi računa o rizicima, prvenstveno o riziku povrata.
– Proteže se dugo godina teza da su kamatne stope previsoke, pa čak i na eminentim skupovima možemo čuti izjave da su kamatne stope u Njemačkoj 2 ili 3 posto. Najbolji odgovor za to jeste šta je klasičan privrednik u BiH. To je čovjek koji uloži 2.000 KM u osnivački kapital, naduva bilanse na više miliona maraka, a 99,99 posto bilansa mu se sastoji od obaveza prema bankama i dobavljačima. Ako stvari krenu u lošem smjeru, njegovom krivicom ili ne, banci i povjeriocima ostavlja kolaterale u vidu nekretnina i opreme koji su teško utrživi i bankama treba po nekoliko godina uz dobre advokate i sudske troškove da to naplate. Rjetki su slučajevi gdje se banka naplati, prosječni gubici su 30 do 40 posto. E zato je visoka kamatna stopa. Zato je ovdje kamatna stopa 7 posto, a u Njemačkoj nije, naglasio je Kondić.
Dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Željko Šain smatra da je jedan od uvjeta za jeftinije izvore finansiranja politička stabilnost u BiH, jer trenutni kreditni rejting države doprinosi skupim izvorima finansiranja u odnosu na druge zemlje.
“Osim toga, mi nemamo sigurnu ekonomsku politiku i vlasnici kapitala se plaše za povrat svojih sredstava zbog čega imaju dodatnu cijenu koju ugrađuju u kamatnu stopu”, rekao je Šain.
Dodao je da svako ko uzima kredit treba znati šta i pod kojim uvjetima uzima, jer mi generalno imamo skromnu finansijsku pismenost, na čemu je potrebno posebno raditi.
Izvršni sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić također je mišljenja da izvori finansiranja u BiH mogu biti jeftiniji, ali uz niz reformi koje je potrebno provesti.

B. SIMIĆ
Indikator.ba