BiH iz godine u godinu izbacuje nepotrebne obrazovne kadrove

Bosna i Hercegovina već godinama ima veliki problem s visokim procentom nezaposlenih osoba. Taj trend je nažalost konstantan, a jedan od glavnih uzroka je neusklađenost obrazovnog sistema s potrebama tržišta. U posljednje četiri godine radilo se na ovom problemu, provodili su se projekti koje je finanasirala EU, ali nije napravljen veliki pomak.Među grupama sa najvećom stopom nezaposlenih nalaze se osobe sa završenim srednjim obrazovanjem III i IV stepena i mladi, što ukazuje na neophodnost boljeg usklađivanja srednjeg obrazovanja i tržišta rada kako bi se prevazišlo ovako nepovoljno stanje.

“U BiH, pa tako i u Federaciji BiH, posebno je izražen problem dugoročne nezaposlenosti. Prema ‘Analizi tržišta rada i zapošljavanja u Federaciji BiH u 2012. godini sa procjenama za 2013. godinu’ Federalnog zavoda za zapošljavanje, navodi se da je ‘svega 17,6% nezaposlenih osoba nalazilo posao u periodu do 12 mjeseci, a čak 82,4% nezaposlenih tek nakon pet godina, što je prije svega posljedica strukturne nezaposlenosti u BiH’. Istovremeno, zbog izražene dugoročne nezaposlenosti, većina registriranih nezaposlenih osoba posjeduje zastarjela znanja, vještine i kompetencije. Dakle, za nezaposlene nije samo problem u tome što su njihova zanimanja suficitarna na tržištu rada, nego su često i znanja, vještine i kompetencije koje posjeduju neadekvatne da se nose sa izazovima savremenih profesija i brzih naučno-tehnoloških promjena koje se odražavaju i na svijet rada”, rekao je za Klix.ba Damir Mašić, federalni ministar obrazovanja i nauke.

Manji kantoni problem rješavaju samostalno

Još 2009. godine izrađen je Program mjera za ublažavanje posljedica globalne ekonomske krize i unapređenja poslovnog ambijenta u FBiH. Na osnovu ovog dokumenta Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je izradilo Analizu stanja u oblasti srednjeg obrazovanja sa prijedlogom mjera za usklađivanje obrazovanja s potrebama privrede. Na osnovu Zaključka Vlade Federacije BiH i mišljenja Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritorij Federacije BiH, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je zaduženo da pristupi izradi Operativnog plana aktivnosti na provođenju mjera i preporuka sadržanih u Analizi stanja u oblasti srednjeg obrazovanja sa prijedlogom mjera za usklađivanje obrazovanja s potrebama privrede. Ovaj dokument je urađen u 2010. godini i usvojila ga je Vlada FBiH.

S obzirom na to da se još nije krenulo u konkretno sprovođenje plana, pojedini kantoni oslonili su se na stručne pedagoge koji provode profesionalnu orijentaciju provode u saradnji s nastavnicima. Naprimjer, na području BPK-a Goražde profesionalna orijentacija ne provodi se prema ustanovljenim procedurama, već se u okviru postojećih aktivnosti po školama provodi anketa u završnim razredima osnovnih škola gdje učenici izražavaju svoju želju i namjeru za nastavak obrazovanja u srednjim školama. U HNK se, također, ne radi po utvrđenom modelu, nego kvalitetniji pedagozi obično pripreme kriterije za upis u srednje škole, obave testiranja i daju preporuke za izbor tri najadekvatnije škole, objave listu zanimanja i broj nezaposlenih. Tu je i Posavski kanton koji se pokazao uspješnijim u modificiranju upisne politike prema kretanjima na tržištu rada.

“Također, u manjim kantonima srednjoškolsko obrazovanje se realizira u srednjim mješovitim školama, što znači da ukidanje pojedinih zanimanja ne znači i zatvaranje škola, nego uvođenje novih usmjerenja u srednjim mješovitim školama, a ukidanje onih koja su suficitarna na tržištu rada. Stoga, evidentno je da se prilikom kreiranja upisne politike, pored objektivnih faktora kao što su ponuda i potražnja na tržištu rada, u obzir uzimaju i subjektivni faktori kao što su opasnost od gubitka posla za značajan broj profesora zaposlenih u školama/smjerovima škola koji obrazuju za zanimanja koja su suficitarna na tržištu rada”, rekao je Mašić.

BiH usvojila evropski VET, ali provedba loša

Kada je riječ o stručnom i usmjerenom obrazovanju (VET), u Evropskoj uniji postoje različiti praktični modeli rada. U većini zemalja EU, ono se odvija na nivou srednjoškolskog obrazovanja i traje tri ili četiri godine (kao i u BiH), ali postoje i zemlje, kao što je Velika Britanija, u kojima se VET organizuje u formi kraćih kurseva. Reforma VET je prioritetna oblast u obrazovnom sektoru zato što povećava mogućnost zapošljavanja.

“U Evropskoj uniji postoje dvije agencije koje se bave reformom VET. Također se bave poduzetničkim učenjem i podrškom razvoju malih i srednjih preduzeća. Jedna od njih – CEDEFOP – ima sjedište u Grčkoj i nadležna je za stručnu pomoć i praćenje reforme VET u zemljama EU. Druga, Evropska fondacija za obuku (ETF) ima sjedište u Turinu i nadležna je za pomoć trećim zemljama (uključujući BiH)”, rekao je Andy McGuffie, portparol Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH.

McGuffie ističe kako je situacija u BiH mješovita. BiH je usvojila okvirni zakona VET, te je unaprijeđen kvalitet nastave i učenja u oglednim školama kojih na području naše zemlje ima 96, a u okviru kojih je oko 3.000 nastavnika prošlo obuku u oblasti koncipiranja i rada s modularnim nastavnim planovima i programima za VET.

“Zahvaljujući većoj kadrovskoj popunjenosti, odjeljenje za VET Agencije za predškolsko, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje bilo je u značajnoj mjeri uključeno u proces reforme VET. Izrađeni su standardi zanimanja za profile u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Uspostavljen je informacioni sistem na državnom nivou za VET – VETIS za pristup koji se zasniva na dokazima. Izrađeni su modularni nastavni planovi i programi za 56 od 100 zanimanja. Usvojena je Strategija za preduzetničko učenje u BiH. Uspostavljanje veza između školstva i tržišta rada je neprestano tema projekata koji podržavaju reformu VET, a koje finansira EU. Osnivanje vijeća za VET (predstavnici obrazovnog sistema, tržišta rada i zaposlenih) na svim nivoima vlasti, uključujući školske odbore u školama VET predviđeno je okvirnim zakonom o VET i unaprijediće upisne politike. Na žalost, još uvijek nije ostvaren značajan napredak u ovoj oblasti pošto su ova vijeć osnovana samo u Brčkom i Tešnju”, naglasio je McGuffie.

Razilaženje u potrebama tržišta i željama učenika

Članom 100. SSP-a, vlasti BiH obavezale su se da će učestvovati u procesima Kopenhagena i Torina u kojima se naglašava da stručno obrazovanje i obuka igraju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva iz strategije Evropa 2020. kroz obezbjeđivanje relevantnih vještina i kompetencija visokog kvaliteta. U tom članu stoji da “strane sarađuju sa ciljem podizanja nivoa općeg obrazovanja i stručnog obrazovanja i obuke u BiH, kao i politike mladih i rada mladih, uključujući neformalno obrazovanje”. Svi projekti koji se finansiraju iz sredstava EU koncipirani su u skladu sa ovim politikama. Realizovan je niz projekata na ovoj reformi: projekat PHARE VET i četiri projekta iz sredstava CARDS i IPA. Posljednji projekat “Stručno obrazovanje i obuka” (IPA 2008 – reforma VET IV), vrijedan 1.5 miliona eura, završen je 2013. godine. Cilj projekta bio je postizanje visokokvalitetne radne snage kroz razvoj efikasnog, djelotvornog i visokokvalitetnog sistema VET u BiH. Projekat je podržao izgradnju institucija i kapaciteta sistema stručnog obrazovanja u BiH u skladu sa Deklaracijom iz Kopenhagena kroz dalji razvoj nacionalnog okvira kvalifikacija i podršku primjeni Okvirnog zakona o stručnom obrazovanju i obuci u BiH.

“Postoji veliki broj razloga za nesklad između potreba tržišta rada u BiH i obrazovanja koje se stiče u srednjim stručnim školama u BiH: teško je uvesti nova zanimanja pošto obrazovanje VET zahtijeva opremu (moderna oprema je uglavnom skupa). Čini se da je teško prekinuti programe za neka zanimanja iako ne postoji realna potreba za njima na tržištu rada. S druge strane, postoji veliko interesovanje roditelja i učenika za neka zanimanja (kao što su frizer i medicinski tehničar), a škole često upisuju više učenika nego što je potrebno. Suprotno tome, na tržištu rada postoji potreba za nekim zanimanjima, ali nema interesovanja učenika, čak i kada ne mogu dobiti školarinu za ta zanimanja. Ovaj nesklad se često kompenzuje kroz programe preobuke ili kratke kurseve obuke koje organizuju škole ili preduzeća”, rekao je McGuffie.

Hrvatski kvalifikacijski okvir donesen 2013. godine

U susjednoj nam Republici Hrvatskoj nije mnogo bolja situacija. Prema podacima Zavoda za statistiku nezaposleno je oko 380.00 osoba. Jedan od razloga je, kao i u BiH, neusklađenost potreba tržišta rada i visokog obrazovanja. RH posjeduje Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) koji je utemeljen na Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru usvojenom 2013. godine. HKO predstavlja reformski instrument sistema obrazovanja i sistema rada i zapošljavanja s obzirom da će se njime urediti sistem cjeloživotnog učenja koje čini okosnicu društva znanja i socijalne uključivosti. Poslovi na razvoju HKO-a podijeljeni su između ministarstava nadležnog za obrazovanje i nauku, za rad te za regionalni razvoj.

“Uvođenje HKO-a je posljedica donošenja Evropskog kvalifikacijskog okvira i nacionalnih kvalifikacijskih okvira u drugim zemljama. Evropski kvalifikacijski okvir je okvir za prepoznavanje i povezivanje nacionalnih kvalifikacijskih okvira i preporuka je zemljama članicama Evropske unije da izgrade nacionalne kvalifikacijske okvire. Republika Hrvatska pristupila je izradi kvalifikacijskog okvira još 2007. godine. Ključna reformska uloga HKO-a je u tome da se kvalifikacije moraju temeljiti na ishodima učenja, a ne na sadržaju podučavanja tokom obrazovanja. Time se postiže transparentnost i prema onima koji se žele obrazovati, jer će znati što dobivaju završetkom obrazovanja, ali i prema poslodavcima koji će znati s kojom kvalifikacijom trebaju radnike s obzirom na kompetencije koje zahtijeva određeni profil zanimanja”, rečeno nam je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH-a.

Pravilnik o Registru HKO je u završnoj fazi pripreme. Registar HKO zapravo je informacijski sistem u nadležnosti ministarstva znanosti i obrazovanja u kojem će se voditi evidencija o standardima kvalifikacija i zanimanja, skupovima ishoda učenja te programima za stjecanje kvalifikacija. Izvršit će se istraživanje u okviru kojih će se izvršiti analize potreba poslodavaca uz postojeće globalne, evropske, nacionalne, regionalne i sektorske dokumente i strategije u svrhu predviđanja razvoja pojedinih sektora. Potom će se razviti standardi zanimanja na kojima će se temeljiti relevantni programi obrazovanja i osposobljavanja.

“Također, vodeći računa o činjenici da se stjecanje potrebnih kompetencija za zapošljavanje ili daljnje obrazovanje ne stječe samo formalnim obrazovanjem, HKO stvara i temelje za uspostavu priznavanja i vrednovanja neformalnog i informalnog učenja čime se otvara dodatna mogućnost nastavka obrazovanja, olakšava uključivanje na tržište rada i karijerno napredovanje. S obzirom na brze promjene tržišta rada osim novih profesionalnih znanja i vještina te unaprjeđenja ključnih kompetencija, Hrvatska će putem HKO-a omogućiti bržu i lakšu prilagodbu novim razvojnim zahtjevima te olakšati zapošljivost”, rečeno nam je u ovom ministarstvu.

U RH je u toku provođenje projekta “Daljnji razvoj i provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira” koje finansira EU.

Potrebna zanimanja u BiH

Prema broju objavljenih oglasa natraženija zanimanja u našoj zemlji su IT inžinjeri, inžinjeri elektrotehnike, građevinski inžinjeri, diplomirani farmaceuti, te krojači, zidari, varioci, prodavači, ugostitelji, građevinari, te kožari i tekstilci. Potrebno je uložiti veće napore kako bi se s projekata na papiru konačno prešlo u realizaciju u praksi kako bi obrazovni sistem u BiH prestao iz godine u godinu “izbacivati” hiljade ljudi koji su školovani da bi radili u drugoj profesiji ili, u gorem slučaju, okončali na birou.

klix.ba