Joe Lieberman i pitanje Bosne kao lična stvar: Odlazak “jastreba” koji se zalagao za ukidanje embarga
AMERIČKI SENATOR
Dugogodišnji američki senator Joe Lieberman preminuo je prije dva dana u 82. godini. U svojoj političkoj karijeri, koju su obilježila brojna vanjskopolitička dešavanja, Lieberman je i veći dio karijere posvetio i situaciji u Bosni i Hercegovini.
Još od početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, ali i općenito raspada Jugoslavije, Lieberman je predstavljao grupu kongresmena koji su se najviše zalagali za ukidanje embarga na naoružanje Republici Bosni i Hercegovini.
Prije toga, Lieberman je zajedno s nekoliko drugih zastupnika predstavljao onu političku struju u Americi koja se zalagala za snažniju intervenciju SAD-a u Evropi, tačnije na području bivše Jugoslavije.
“Najnovija srpska vojna agresija na novu nezavisnu Republiku Bosnu nastavlja obrazac nečuvenog ponašanja”, pisao je tada kongresmen Tom Lantos kolegama u Capitol Hillu te je od njih tražio da podrže zakon o uvođenju sankcija Srbiji sve dok država ne prestane s provođenjem vojnih operacije na području tada već bivše Jugoslavije.
Ipak, kada se govori o samom Joeu Liebermanu, njegova najvažnija uloga u kontekstu Bosne i Hercegovine odnosi se na niz prijedloga zakona i inicijativa čiji je predvodnik bio Bob Dole, iskusni političar koji je također i prije same agresije dešavanja u Jugoslaviji prepoznao kao izuzetno opasna po BiH, ali i druge zemlje.
Joe Lieberman preminuo je u 82. godini (Foto: EPA-EFE)
Lieberman i Dole, bosanski jastrebovi kako su ih u američkoj politici često zvali, bili su ključni političari koji su vršili pritisak na tadašnjeg predsjednika Billa Clintona da ukine embargo na naoružanje Bosni i Hercegovini.
Tokom 1995. godine, kao rezultat politika Dolea i Liebermana, iznjedren je i Zakon o samoodbrani Bosne i Hercegovine gdje se izričito nalaže predsjedniku SAD-a da ukine američki embargo na naoružanje Vladi Republike BiH.
John McCain i Joe Lieberman dugo su svoj fokus držali na dešavanjima na Balkanu (Foto: EPA-EFE)
“Umjesto da amerikanizira rat, ukidanje embarga stavilo bi njegov budući kurs u bosanske ruke, gdje mu je i mjesto. Do sada je bio u rukama vanjskih sila. Embargo, iako formalno zabranjuje prodaju oružja svim snaga u bivšoj SFRJ, ne obuzdava dobro naoružane srpske napadače koji napadaju bosanske gradove. Embargo je samo obuzdao brojnije, ali nedovoljno naoružane bosanske branitelje”, pisao je tada New York Times.
Osim Dolea i Liebermana, čovjek koji je također podržao njihov zakon u tom periodu bio je i aktuelni predsjednik SAD-a Joe Biden.
Podrška i nakon rata
Iako se, sasvim razumljivo, moglo očekivati da će Lieberman manje posvećivati pažnju Bosni i Hercegovini nakon okončanja agresije 1995. godine, američki senator i dalje je nastavio pratiti situaciju u državi.
Nedugo nakon rata, zajedno sa Bob Doleom, Lieberman je 1997. godine pozvao američkog predsjednika Billa Clintona da preuzme aktivniju ulogu u osiguravanju hapšenja onih ljudi koji su počinili ratne zločine u BiH.
“Vrijeme je da ispunimo naše obaveze prema Dejtonskom sporazumu. Mi zajedno s našim saveznicima imamo resurse da ove ratne zločince prevedemo pravdi. Jedino pitanje koje se postavlja jeste da li imamo volje to da uradimo”, rekao je Lieberman.
Lieberman je često definiran kao “jastreb” američke vanjske politike (Foto: EPA-EFE)
Još tada, Lieberman je rekao kako je Radovan Karadžić jedan od onih koji snose najveću odgovornost za genocid i ratne zločine u BiH.
“Riskirali smo svoj nacionalni ugled i živote naših trupa da uspostavimo red i stvorimo uslove za mir i bili smo uspješni. Sada moramo preduzeti sljedeći korak kako bismo doveli pravdu u Bosnu”, poručio je tada američki senator.
Decenijama kasnije, Lieberman je pomno pratio dešavanja u Bosni i Hercegovini.
U februaru 2010. godine, bio je jedan od onih koji je reagovao na Zakon o referendumu RS-a koji je izglasan u NSRS te je rekao kako je takav čin alarmantan.
“Ovo je veoma razočaravajuća i alarmantna vijest iz RS-a. Nije potpuno iznenađenje jer je Dodik prijetio i ranije. Dejton je okončao rat, ali još nije riješio istinske probleme”, poručio je tada Lieberman.
Nakon što je Joe Biden izabran za predsjednika SAD-a, Lieberman je učestvovao i u diskusiji koju je organizovala nevladina organizacija “Bosnian Advocacy Center” te je govorio o tome kako Biden mora nastaviti svoju podršku Bosni i Hercegovini.
Uz Bob Dolea Lieberman je bio najveći zagovornik intervencije SAD-a u BiH (Foto: EPA-EFE)
“Ono što se dešavalo u Bosni i Hercegovini mislim da sam shvatao i lično. Kada kažete da se takve stvari neće ponoviti nikad više, to se odnosi na sve. Mislio sam da imamo historijsku obavezu da reagujemo. Borili smo se da SAD zaustavi genocid i agresiju Srbije. Najvažnija stvar na kojoj smo radili jeste da smo podršku za svoje djelovanje dobili i od demokrata, ali i od republikanaca. To danas nećete vidjeti u Kongresu”, rekao je Lieberman.
Bivši američki senator istakao je kako se on zajedno s Bob Doleom i nekoliko drugih senatora borio za aktivnije učešće SAD-a u ratu u Bosni i Hercegovini.
“Dole, ja i drugi senatori smo htjeli da ukinemo embargo na naoružanje tako da možemo pomoći narodu u Bosni da se brani od srpskih snaga koje su napadale. Podignite embargo i napadajte srpske snage iz zraka. Evropljani su nam rekli da nas ne mogu podržati te su rekli da ako pošaljemo vojne trupe da će evropski humanitarni radnici biti u opasnosti. Međutim, šta ćemo sa ljudima koji su u BiH ubijani svaki dan? Bili smo veoma razočarani”, rekao je Lieberman.
Osim pitanja Bosne i Hercegovine te Jugoslavije generalno, Lieberman će u američkoj političkoj javnosti ostati upamćen i kao čovjek koji je s velikim interesovanjem pratio i dešavanja u drugim dijelovima svijeta.
To se posebno odnosi na Irak, ali i Bliski istok općenito gdje je najćešće analizirao situaciju u Izraelu i Palestini te je do kraja života ostao čvrst zagovornik izraelske politike.
Piše: V. Karić
Klix
