Balihodžić: Postali smo ovisnici društvenih mreža

„Naime, vodeći se već poznatom izjavom da „nisi nigdje bio ako se nisi tamo i uslikao“, možemo da vidimo efekat koji to ostavlja na same korisnike u vidu potrebe da svoja iskustva ne same dijele, nego i da učestvuju u iskustvima onih koji ta iskustva dijele na istim platformama.“

Razgovarao: Amir Husrep

Većina ljudi poistovjećuje Internet sa društvenim mrežama.

Najmoćnije oružje današnjice, društvene mreže, preupune su fake informacija i fake profila.

Upravljanje ljudskom psihom i uticanje na formiranje stavova je itekako opasno. 

Bosna i Hercegovina u sferi društvenih mreža 

Kemal Balihodžič je osnivač i direktor kompanije UpTrend Marketing Solutions i  za politicki.ba govori o odnosu našeg društva i društvenih mreža, običnim i „stranačkim“ botovima, ali i o tome  kako se boriti protiv njih.  

Koliko su građanima BiH bitna dešavanja na društvenim mrežama i koliko smo uopšte uključeni u tu sferu života?

– Građani BiH definitivno postaju aktivniji korisnici društvenih mreža sa samim povećanjem pažnje koju ove platforme privlače.

Naime, vodeći se već poznatom izjavom da „nisi nigdje bio ako se nisi tamo i uslikao“, možemo vidjeti efekat koji to ostavlja na same korisnike u vidu potrebe da svoja iskustva ne samo dijele, nego i da učestvuju u iskustvima drugih koji ta iskustva dijele na istim platformama.

Mi  smo na prekretnici gdje ta iskustva postaju više društveno političke prirode ili postaju tumačena na taj način i ova pojava je došla direktno sa Zapada, gdje ti problemi preuzimaju glavnu ulogu u svakoj diskusiji.

Pojavom ovog načina diskutiranja stvara se podjela na one koji učestvuju u tim diskusijama i one koji od njih bježe svakom prilikom.

Razlozi za izbjegavanje ovih diskusija su mnogobrojni – od jednostavne želje za mirom do odbijanja pristupanju kompleksnim problemima jednostavnim komunikacijskim kanalima.

Medijska pismenost je  pojam  kojim se definira zananje i svjesnost o društvenim mrežama i i svemu onom što uz njih ide. Koliko smo, kao narod, pismeni u tom pogledu?

– Analiza problema medijske pismenosti postaje kompleksnija iz dana u dan zbog evolucije društvenih mreža i sadržaja koji se na njima plasira u masovnim količinama.

Očigledno da je medijska pismenost na veoma niskom nivou te da, prije svega, redovno svjedočimo nepravilno formuliranoj argumentaciji od velike većine korisnika kada je u pitanju tumačenje ili diskusija o određenom sadržaju, rezultirajući u dodatnom utjecaju nepismenih na generalnu publiku.

Bitno je napomenuti da jaz između neaktivne, medijski nepismene većine i hiperaktivne, medijski pismene populacije postaje sve veći iz razloga što nevjerovatno brza evolucija društvenih mreža i njihovih proizvoda zahtijeva konstantnu pažnju i interakciju – što medijski nepismena populacija ili odbija ili ne može pružiti.

Ko su botovi?

U javnom eteru su se pojavili pojmovi „bot“ i „armija botova“. Možete li nam pojasniti značenje tih pojmova?

– Bot, prema definiciji ovog pojma, je profil na društvenoj mreži koji je automatski programiran da kreira sadržaj, šalje poruke, prati profile ili stranice, odgovara na ili dijeli sadržaja s određenih kanala.

Korištenje botova je postalo poznato u posljednjih nekoliko godina širom svijeta, pa je tako ovaj način uticanja na javno mnijenje pronašao put i do nas.

Srećom, same pojave ovih botova su relativno jednostavne, te su lahko prepoznatljive.

U posljednje vrijeme u fokusu naše javnosti su i tzv. „stranački botovi“ koji na društvenim mrežama pod lažnim imenima objavljuju sadržaje koji odgovaraju njihovim nalogodavcima. Koliko je to sve realno i ako je tačno, šta je  cilj kreiranja tih bootva?

– Najočiglednija svrha kreiranja botova jeste za utjecaj koji mogu imati na mišljenje javnosti o određenim političkim i društvenim problemima i događajima.

Istina je  da postoji i određeni nivo implementacije botova u diskusijama na društvenim mrežama, ali njihov efekat je minimaliziran jer osobe zadužene za društvene mreže postaju efikasnije u brisanju takvih komentara i profila s njihovih stranica.

Cilj botova jeste da postigne što viši nivo konfuzije i da utiče na ljudsko razumijevanje određenih problema ili osoba tako što kreira sadržaj koji ili odvlači od teme ili direktno veže „glasnika“ s porukom koju emituje.

Kako se boriti protiv djelovanja tih „botova“?

– Najpoznatiji (najjednostavniji?) način borbe protiv botova jeste direktno blokiranje i brisanje bilo kakvog traga sadržaja koji objavljuju na vašoj stranici, profilu ili komentarima.

Naravno, to zahtijeva znatnu količinu vremena osoba koje su zadužene za menadžment stranica na društvenim mrežama, što može biti smanjeno kroz direktnu prijavu „bot“ profila administratorima društvenih mreža radi trajnog uklanjanja tog profila.

Političke stranke i društvene mreže

Političke stranke svoje kampanje vrlo aktivno vode i na društvenim mrežama. Da li je to samo praćenje trendova ili „iskorištavanje“ društva koje nije dovoljno medijski pismeno? 

– Različite političke stranke su na posljednjim izborima počele svoje kampanje prenositi na digitalne kanale.

Međutim, nivo na kojem je to izvedeno je veoma nizak, te je očigledan nedostatak planiranja, kao i nedostatak iskustva ili neznanje kada su u pitanju osnovni pristupi društvenim mrežama, kao i veoma loš menadžment budžeta, sadržaja i interakcija s korisnicima društvenih mreža.

Twiter je blokirao profil bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog sumnji u umješanost u nemire na Kapitol Hilu. Da li su takve zabrane moguće i drugim političarima, recimo na Balkanu.

– Ako to posmatramo u smislu restrikcija od strane društvenih platformi, šanse da se takvo nešto desi su veoma male. S obzirom da je u njihovom glavnom tržištu – SAD, napad na jednu od njihovih glavnih državnih ustanova je bila ta kap koja je prelila čašu i dovela do zabrana prema određenim osobama koje su imale utjecaj na mišljenje populacije koja se smatra odgovornom za napad.

Da li nešto takvo možemo očekivati ovdje?

Mislimo da je važnije pitanje koliko opasan mora biti postupak prije nego što korporacija s druge strane svijeta reagira.

Ukoliko ovo pitanje promatramo u vezi restrikcija koje bi država mogla postaviti na određene stranice ili profile, šanse nisu mnogo veće iz razloga što uplitanje države u sfere digitalnih komunikacijskih kanala nikad nije bilo ekstenzivno niti naročito efektivno.

Također, takav postupak od strane vlade i vladinih ustanova bi moglo imati mnogo jači otpor nego u slučaju restrikcija od strane same platforme, što dodatno otežava situaciju.

Kako djelovati ako uočimo rad profila koji ne odgovara istini i relevantinim činjenicama?

– Prijava profila ili kontaktiranje podrške same platforme na kojoj to uočite je definitivno najefikasniji način da lažne informacije uklonite.

Međutim, osim toga, ne preostaje vam mnogo opcija koje bi dovele do značajnih rezultata osim širenja argumenata koji pobijaju te lažne informacije i lažno predstavljanje, time osvješćujući što veći broj korisnika kako bi znali o izvorima i načinu na koji su te informacije predstavljene.

politicki.ba