Arhiv Federacije BiH uvodi digitalne servise komunikacije s korisnicima, te će biti prva institucija u BiH koja će svojim korisnicima – registraturama ponuditi cjelovita digitalna rješenja, saopćeno je danas iz ove instutucije.
Na ovaj način, Arhiv Federacije BiH će ponuditi cjelovita digitalna rješenja s ciljem olakšanja poslovanja i potpune zakonske usklađenosti na području arhivskog poslovanja kroz besplatne servise arhiviraj.ba i DARHIV, koje je kroz sporazum o saradnji Arhivu Federacije BiH donirala kompanija CloudIT.
U okviru digitalnih servisa koje će Arhiv Federacije BiH ponuditi registraturama nad kojima ima nadležnost su:
– Dostava prijedloga Liste kategorija sa rokovima čuvanja i cijeli proces odobravanja Liste kategorija će biti praćen digitalnim poslovnim procesom;
– Dostava arhivske knjige koja je definirana Zakonom o arhivskoj građi će također biti omogućena putem digitalnih servisa;
– Dostava liste građe za otpis kao i kompletan postupak izlučivanja i otpisa dokumentacije će biti ispraćen uz podršku digitalnog procesa.
Sve ove funkcionalnosti će korisnicima biti predstavljene na obuci koju će Arhiv FBiH organizirati u sklopu sporazuma o stručno tehničkoj saradnji sa renomiranom bosanskohercegovačkom kompanijom CloudIT d.o.o. Sarajevo, a troškovi obuke za sve učesnike će biti osigurani od strane organizatora (Arhiva Federacije BiH i CloudIT).
– Bezrezervnu podršku za realizaciju navedenih aktivnosti imamo od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a važnost ovog projekta su prepoznali Svjetska banka i Turska agencija za saradnju i koordinaciju-TIKA, koji su izrazili spremnost da podrže projekat digitalne transformacije – navodi se u saopćenju.
Arhiv Federacije BiH je osnovan 1994. godine kao samostalna upravna organizacija Federacije Bosne i Hercegovine, ali je sa radom počeo tek sredinom 1997. godine.
Pripada skupini relativno mlađih arhivskih ustanova u zemlji i inostranstvu. Od jedne male arhivske ustanove, koja po osnivanju nije imala ni jednog dužnog metra arhivske građe, Arhiv Federacije BiH za gotovo tri decenije svog postojanja izrastao u ustanovu koja se danas može pohvaliti činjenicom da posjeduje oko 2.000 dužnih metara arhivske građe, 2.000 bibliotečkih jedinica i 150 dužnih metara periodike i 38 fondova.
(Preporod.info)
