Analiza WWF-a pokazala da je većina rijeka u BiH u dobrom stanju
Analiza 115 rijeka u BiH pokazala je da su mnoge od njih u dobrom ili vrlo dobrom stanju, dok ukupna duljina najvrednijih riječnih segmenata iznosi čak 2.632 km, što obuhvata 60 posto ukupne duljine analiziranih rijeka.
Predstavnici Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) su, u saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS danas su predstavili novu analizu i karte ključnih rijeka u RS i regiji koje se ističu po biološkoj raznolikosti i očuvanosti staništa.
Ovo je prvi korak u procesu koji WWF provodi u cijeloj regiji da bi se osigurala budućnost najznačajnijih rijeka te usluge koje one pružaju društvu.
Dobro očuvane rijeke važna su prednost za RS i odluka o njihovom iskorištavanju u energetske i vodnogospodarske svrhe mora biti rezultat strateškog promišljanja utemeljenog na znanstveno evaluiranoj vrijednosti rijeka.
– WWF je napravio analizu da bi utvrdio koje su najvrednije rijeke u BiH i koje stoga zaslužuju posebnu pažnju prilikom planiranja infrastrukturnih projekata. Željeli bismo da ovo postane početak procesa nominacije zona isključenja u koji Vlada RS treba uključiti široki spektar sudionika – izjavila je Petra Remeta iz Mediteranskog programa WWF-a.
Metodologija WWF-a kao najvrednije rijeke identificira one koje su u dobrom i vrlo dobrom stanju, te sa značajnom prisutnošću endemskih i zaštićenih vrsta riba i zaštićenih područja.
Da je riječni resurs prednost za našu zemlju, ali postoji velika opasnost od prenaglog odlučivanja na iskorištavanje tog potencijala za energetske svrhe, ukazao je Dejan Radošević iz Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS.
– Trebalo bi izbjeći pogreške koje su napravile druge evropske zemlje koje su prekomjerno iscrpile svoju riječnu mrežu. U mnogim slučajevima te zemlje danas imaju nacionalne programe za revitalizaciju vodotoka i troše velike količine novca za obnavljanje degradiranih ekosistema koji više ne mogu besplatno pružati važne usluge, npr. čistu i pitku vodu te zaštitu od poplava – rekao je Radošević.
Iako predstavnici Međunarodne komisija za zaštitu Dunava (ICPDR) nisu bili u mogućnosti prisustvovati predstavljanju karata u Banjoj Luci, oni su posebnim pismom potpore poručili da je glavni cilj primjene smjernica osigurati uravnoteženi pristup koji zapravo omogućuje niz koristi.
Za energetski sektor to su pojednostavljeni procesi ishođenja odobrenja, poboljšanje predvidljivosti i unaprijed dostupne informacije gdje je odobrenje projekta vjerojatno.
Također, za sektor životne sredine to su povećanje transparentnosti, sudjelovanje u procesu donošenja odluka te zaštita osjetljivih riječnih segmenata.
U junu prošle godine Međunarodna komisija za zaštitu Dunava, uključujući i predstavnike BiH usvojila je dokument „Smjernice za održivu hidroenergetiku“, u kojem zagovara klasifikaciju riječnih segmenata prema njihovoj podobnosti za razvoj hidroenergije.
Prema tačno definiranim kriterijima, kao što su hidroenergetski potencijal te vrijednost okoliša i prirode, riječne segmente potrebno je klasificirati kao pogodne, manje pogodne i nepogodne za razvoj hidroenergije – „zone isključenja“.
Kako se u dokumentu ne navodi koju bi metodu države trebale primijeniti, WWF je u saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS i neovisnim stručnjacima iz regije razvio metodologiju koju bi i Vlada RS mogla koristiti prilikom službene identifikacije zona isključenja.
Rijeke ne poznaju granice i rješenja za njihovo upravljanje trebaju biti usvojena na regionalnoj razini.
WWF će u sljedećim mjesecima organizirati prezentaciju najvrednijih rijeka i u Federaciji Bosne i Hercegovine te Crnoj Gori, te započeti razgovore i s tamošnjim institucijama kako bi počeli proces nominacije i tako pridonijeli dugoročnom opstanku najznačajnijih rijeka u regiji Dinarskog luka, saopćeno je nakon pres-konferencije.
| Fena
