BiHPrivreda

Analiza DEP-a: Ekonomija BiH usporila u drugom i trećem kvartalu

Podaci vanjske trgovine i industrije, te prihodi od indirektnih poreza ukazuju da u trećem tromjesečju 2016. godine po svemu sudeći nije došlo do poboljšanja ekonomskog rasta nakon skromnih stopa u prvom polugodištu, navodi se u analizi Direkcije za ekonomsko planiranje.

Naime, nakon što je godišnji ekonomski rast od 1,9% usporen na stopu od 1,4% u drugom  kvartalu, u trećem tromjesečju je uslijedio skroman nominalni rast robnog izvoza od 1,7% praćen neznatnim realnim smanjenjem proizvodnje u prerađivačkoj industriji od 0,5%.
Ovo je znatno usporenje u odnosu na prvo polugodište kada je robni izvoz nominalno rastao 3% uz realni rast prerađivačke industrije od 6,3%. Uz to su za najveći dio izvoznog rasta u trećem kvartalu bili zaslužni izvozni viškovi električne energije koji uglavnom zavise od vremenskih prilika i remonta u elektranama.

S druge strane, realni rast izvoza je bio znatno viši od nominalnog obzirom na značajan pad svjetskih cijena, te po svemu sudeći i cijena robnog izvoza. Ipak, posebno zabrinjava naglo smanjenje proizvodnje prerađivačke industrije od 5,1% u trećem u odnosu na drugo tromjesečje.

Rast (prijavljenih) PDV prihoda od 2,7%, povećanje uvoza dobara široke potrošnje od približno 3,5%, te rast uvoza kapitalnih dobara od 2,4% ukazuju da je rast domaće tražnje iz prvog polugodišta uglavnom nastavljen i u trećem tromjesečju. Pri tome je uloga fiskalne politike po svemu sudeći bila dosta skromna obzirom na nagli skok obaveza servisiranja vanjskog duga u trećem tromjesečju od 69% u odnosu na isti period prethodne godine. Tako je, nakon servisiranja vanjskog duga, sa jedinstveng računa budžetima doznačeno 0,7% manje sredstava u odnosu na treće tromjesečje 2015 godine. Pri tome je na nivou devet mjeseci ostvaren skroman rast priliva sa jedinstvenog računa od 1,6%.

Rast domaće tražnje je podsticao realni rast uvoza u trećem tromjesečju uprkos njegovom nominalnom smanjenju od 1,7% (g/g)  uzrokovanom padom uvoznih cijena pri čemu je nafta imala vodeću ulogu. Tako je ne računajući naftu i naftne derivate robni uvoz neznatno rastao nominalnom stopom od 0,5%. Ipak, teško je ocijeniti realno kretanje i uticaj bilansa vanjske trgovine na ekonomski rast obzirom na nepostojanje adekvatnog indeksa izvoznih i uvoznih cijena na kvartalnom nivou, navodi se u analizi.

Indikator.ba

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close