Sredinom sedamnaestog stoljeća je grad New Amsterdam bio okružen zidom od četiri metra, koji ga je trebao obraniti od neprijateljskih indijanskih plemena i zlih Britanaca. Zid im nije pomogao. Britanci su zauzeli grad i uništili zid, a New Amsterdam su preimenovali u New York. Na mjestu zida nastala ulica nazvana po bivšoj barijeri – “Wall Street”.
Kasnije je na Wall Streetu otvorena poznata burza, a sama ulica postala je simbol zla i novca koji je prestao služiti ljudima i zarobio ih je.
Sada se čini da se duga povijest dolara bliži kraju. Velike američke poslovne publikacije pokrenule su opsežnu propagandu ideje “print and share”, monetarnu politiku moje pokojne babe koja se uvijek pitala “zašto drug Tito tamo gdje se štampa novac ne napravi dinara da svi imaju koliko im treba”.
Zvuči smiješno, ali da nije tužno imali bi se razloga smijati. Naravno, ideja “print and share”, ili “štampaj i dijeli”, će neminovno dovesti do hiperinflacije dolara i pokopati američku valutu.
Međutim, čak nekada ugledni Financial Times piše kako utjecajan dio američke elite diže zastavu ideologije “print and share” i da o tome razmišlja sve veći broj američkih političara.
Naravno, svaka ideja i ideologija treba potporu mainstream medija i taj je zadatak prihvatio CNN. Američki televizijski kanal i medijska kuća je široj publici plasirala priču “kako 22 000 milijardi dolara američkog duga nisu važna stvar”.
Škola “mišljenja” koja dopušta takve snove, iste one moje pokojne babe koja je umrla prije više od trideset godina, zove se “Moderna monetarna teorija” (MMT). Ova škola ozbiljno pretpostavlja da ako vladi koja kontrolira valutu treba više novca, dovoljno je upaliti tiskarske strojeve i odštampati potrebne količine. Naime, prema ovoj ideji, vlada ne može bankrotirati ako tiska svoj novac. U suštini, samo ga više odštampa i podijeli.
Ako nekome zvuči pomalo “socijalistički”, onda je zbog toga što samoproglašeni “demokratski socijalisti”, kao što su Bernie Sanders i Alexandria Ocasio-Cortez, zaista tako misle.
“Vladin dug nije nešto čega se treba bojati. Ono čega se Amerikanci trebaju bojati je izbjegavanje nesporazuma i strahova o javnom dugu, kako bi nas spriječili u poduzimanju hrabrih akcija u borbi protiv hitne prijetnje klimatskih promjena”, pojašnjavajući Modernu monetarnu teoriju je u intervjuu za CNN rekao Stephanie Kelton, Sandersov ekonomista iz 2016. godine, profesor na Sveučilištu Stony Brook, čime je već u siječnju zaslužio godišnju nagradu za najidiotskiju izjavu 2019.
FOTO – Američki dug od ’80-ih do danas
Alexandria Ocasio-Cortez, dijete s naslovnice novih američkih demokrata, te ostali “progresivci” poput Sandersa se ne boje govoriti o trošenju milijardi dolara na nove programe, bez rezanja drugih programa, čime se neminovno povećava postojeći dug.
“Možete to platiti uštedom troškova na čemu koje već radimo. To možemo učiniti uštedom novca na vojne izdatke. Možemo to platiti povećanjem poreza na vrlo bogate. Možemo ga platiti porezom na transakcije. Možemo sve platiti i deficitnom potrošnjom”, kazala je nedavno Alexandria Ocasio-Cortez za Business Insider.
Nevjerojatno što se može čuti iz Amerike. Pristašama Moderne monetarne teorije želim sreću i da Sjedinjene Države, što je prije moguće, transformiraju u Venezuelu. Oni koji američke obveznice u svojim portfeljima drže kao jamstvo sigurnosti možda neće dugo čekati trenutak kada će se taj simbol pretvoriti hrpu bezvrijednog papira.
Naravno, degradacija onoga što je trenutni politički i ekonomski diskurs u Sjedinjenim Državama može imati strašan kraj.
S jedne strane, američka vojska još uvijek na raspolaganjima ubojiti nuklearni arsenal. S druge strane, ta je zemlja jasna demonstracije jednostavne istine da bilo koje carstvo zbog degradacije elite za samo 10 do 15 godina može postati “Bantustan”. Zastrašujuća perspektiva, ali to je univerzalno pravilo i univerzalni rizik za sve zemlje, uključujući i one koje trenutno vode zdrave i samodostatne ekonomske politike. Pozitivno je da se te zemlje, gledajući na ono što se događa u Sjedinjenim Državama, imaju na čemu zahvaliti američkim “ekonomistima”, financijskim “stručnjacima” i političkim “elitama”. Sada znaju o čemu trebaju i moraju razmišljati.
Za kraj ostaje pitanje “kome duguju Amerikanci.” Odgovor na ovo pitanje zapravo nije ni važan. Ako je netko doista zainteresiran, Sjedinjene Države duguju drugim državama, duguju bankama, tvrtkama i pojedincima širom svijeta.
Mnogo zanimljiviji je odgovor na drugo pitanje i što će se dogoditi ako Amerikanci odbiju platiti svoje dugove. Očigledan odgovor je da dolar deprecirati i SAD će pogoditi hiperinflacija. Američko gospodarstvo će stati i svjetsko gospodarstvo će jedno vrijeme morati biti vrlo čvrsto. Nakon što SAD ponovno izgradi svoj financijski sustav, dolar će prestati biti svjetska rezervna valuta.
Ako Sjedinjene Države budu imale sreće, njihov status će s vremenom sa sadašnjeg statusa bolesne supersile pasti na status velike bolesne sile. Ako Amerika ne bude sretna, vidjet ćemo građanske ratove i druge užase koji često prate kolaps carstava.
Kako bismo razumjeli trenutak “kada je početak”, najprikladnije je gledati kamatnu stopu američkih Federalnih rezervi. Osim ako se to ne dogodi ranije zbog nekog iznenadnog bankrota, može se očekivati da će stope na američke obveznice postupno pasti na razinu od minus 2 do 3 posto. Na ovoj točki hiperinflacija može početi u bilo koje vrijeme.
Postoji li mogućnost da SAD krenu smanjivati svoj ogromni dug i otplaćivati ga s dobiti od gospodarskog rasta uz istovremeno smanjenje javne potrošnje? Ne. Takav je scenarij nemoguć, zato se i traže alternativni modeli poput “Moderne monetarne teorije” i modela “print and share”. Dok traje – traje.
Logicno.com
