logo
bios

Almin Marušić: Razvoj privrede prioritet grada ili ne?

Objavljeno prije 1 sedmica . u pet, feb 14th, 2020

POSLOVNE ZONE U RAZVOJNOM KONCEPTU VISOKOG

RAZVOJ PRIVREDE PRIORITET GRADA ILI NE?

Površina Visokog obuhvata 23372 ha, od čega na postojeće poslovne zone i planirane površine za razvoj privrednih aktivnosti otpada oko 300 ha. Uzimajući u obzir predispozicije za ekonomski razvoj poslovnih zona koje se ogledaju u  povoljnom geografskom položaju i, blizini strateških putnih komunikacija pruža se jedinstvena prilika za privlačenje brojnih investitora. Stoga u fokus treba staviti kreiranje strategije razvoja poslovnih zona i pratećih projekata na kojim grad Visoko treba da bazira svoj dalji razvoj.

Privrednu strukturu poslovnih zona najvećim dijelom čine mala i srednja preduzeća čije su osnovne djelatnosti iz oblasti metalne, kožarske, tekstilne i prehrambeno – prerađivačke industrije.

U Visokom su uspostavljene četiri poslovne zone:

-Poslovna zona Ozrakovići,

-Poslovna zona Čekrekčije,

-Poslovna zona Kula Banjer,

-Poslovna zona Topuzovo polje.

Poslovne zone trebaju biti „operativni alat“ u svrhu realizacije ciljeva strategije razvoja privrede  Visokog.  Da bi moglo biti govora o funkcionalnoj i naprednoj zoni sa benefitima, potrebno je, prije svega, prostorno-planskim aktima odrediti privredne djelatnosti koje se mogu odvijati unutar zone. Zatim, obezbjediti prateću infrastrukturu koja obuhvata saobraćajnu infrastrukturu (pristupne ceste, mostovi, ceste u zoni), energetska dostupnost (trafo stanice, javna rasvjeta, elekrični i ostali priključci), komunalna infrastruktura (vodovodne instalacije, kanalizacione, priključci na vanjske instalacije, plin i sl), telekomunikaciona infrastruktura (telefonski, mrežni i drugi priključci), itd.

Novoosnovana mala preduzeća , unatoč entuzijazmu i odlučnosti da pokrenu vlastiti posao, susreću se sa nedostatkom prostora, investicija, iskustva i sl. Ovakva preduzeća su potentan pokretač lokalne ekonomije i razvoj poslovnog inkubatora u okviru poslovnih zona jedan je od efektnih načina da se takvim preduzećima pruži podrška.

U kreiranju povoljnog poslovog ambijenta sa benefitima kao uzor mogu nam poslužiti privredne zone razvijenih gradova i zemalja čije se razvojne politike ogledaju u:

– sufinansiranu troškova izuzimanja zemljišta i infrastrukturnih radova,

– mala i srednja preduzeća koja grade svoja postrojenja unutar industrijske/poslovne zone mogu postati vlasnici svojih parcela u zoni, ali ih ne mogu prodati u narednih 10 godina, da bi se izbjegle špekulacije,

– veće zone sadrže i poduzetnički centar, poduzetnički inkubator, tehnološki park, servisno-tehničku službu (zajednički nadzor, čuvanje objekata u zoni i specijalne servise za potrebe poduzetnika, skladišta, ubrzane carinske procedure, špediterske usluge, osiguranje), društvenu komponentu (prostorije za poslovne aktivnosti, hotele, restorane, osiguranje) i dr.,

– ponuda raznih vrsta poreskih olakšica (gradske takse), kao što su pionirski status, određena oslobađanja od poreza tokom investiranja, oslobađanja od poreza prilikom reinvestiranja, olakšice za namjensku industriju i sl.,

– kreiranje posebnih službi za implementaciju i praćenje strategija razvoja privrednih zona,

– zelene investicije su stimulisane u vidu bespovratnih sredstava u određenom iznosu po zaposlenom radniku,.

Slovačka je još davne 2001 usvojila Zakon pod nazivom „ Podrška uspostavi industrijskih parkova“. Navedenim zakonom definiran je pojam industrijske zone, vrste subvencija i podrške koja se može dobiti, uslovi koje je neophodno ispuniti, uslovi prodaje zemljišta i načini na koji se zemljište koristi, praćenje i kontrola, administrativne procedure, potpisivanje i raskid ugovora itd..

Iako praksa nudi još mnogo inovativnih rješenja pomoću kojih se može djelovati na veću konkurentnost na tržištu i bolji poslovni ambijent, fokus stavljamo na mjere koje su u nadležnosti gradske uprave i mnoštvo zahtjeva poslovnog sektora upućenih prema gradskoj upravi koji obuhvataju :

-zahtjev za lokacijom,

-smanjenje taksi,

-jednostavnije procedure pribavljanja i izdavanja dozvola,

-rješavanje problema oko vanjskih priključaka,

-ubrzavanje administrativnih procedura,

-obezbjeđivanje poslovnog prostora,

-povećanje podsticaja i stimulacija i dr,.

Razvoj poslovne zone omogućava otvaranje novih radnih mjesta, brži transfer znanja i tehnologije, osigurava konkurentnost lokalne privrede.

Uloga Gradske uprave u razvoju poslovnih zona je neminovna i kroz sistem mjera treba da stimuliše – potakne razvoj malog biznisa i poduzetništva, unaprijedi kvalitetu življenja, a ne da se samo osloni na sistem poreskih olakšica koji je trenutno destimulirajući.

Gradska uprava treba razviti lokalne kapacitete koji mogu ne samo podržati nego i upravljati lokalnim ekonomskim razvojem, a u okviru toga i strategijom razvoja poslovnih zona, te vršiti promociju potencijala za investiranje i privlačenja kapitala.

 Kao primjer pozitivnih praksi možemo navesti gradove u regionu kao npr: Tešanj, Gračanica, Gradačac, Živinice, Srebrenik, Laktaši, Bjeljina itd., gdje su općinski načelnici-gradonačelnici osnovali industrijske/poslovne zone sa određenim benefitima s kojim su uspjeli riješiti najveće probleme (socijalne probleme i pitanja nezaposlenosti) te drastično povećali budžete općina.

Pitanje stabilnosti privrede je od izuzetne važnosti za Visoko obzirom na nizak životni standard. Prema podacima Zavoda za statistiku prosječna plata u Visokom je iznosila 634 KM, što predstavlja jednu od najnižih u Zeničko-dobojskom kantonu.

 Nepovoljno poslovno okruženje je među glavnim razlozima nedovoljnog investiranja i upuštanje privrednika u poslovne poduhvate.

Stoga, trebamo se zapitati da li su trenutna izdvajanja gradske uprave za razvoj privrede u iznosu od 60.000 KM i 120.000 KM za razvoj poljoprivrede kao grane privrede (0,6% ukupnog budžeta Visokog za 2020. godinu) dovoljna za svjetliju budućnost privrede našeg grada?

Mag. oec. Almin Marušić

magazinplus.eu

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh