Bruxelles se boji ambicioznih vođa kojima bi moglo pasti na pamet da pokušaju izvući ustupke i za sebe
Nakon Brexita slijedi Czexit? Češkom premijeru Bohuslavu Sobotki to je sasvim razumno pitanje. – Ako Velika Britanija ode iz Europske unije, i kod nas se u sljedećih nekoliko godina može očekivati rasprava o izlasku iz EU – zlosutno najavljuje Sobotka.
Posljedice bi, tvrdi, mogle biti nesagledive. Czexit, odnosno izlazak Češke iz članstva u Europskoj uniji, mogao bi dovesti do srozavanja ekonomije i sigurnosti te povratka pod rusku sferu utjecaja – što bi bila, dodaje, “apsolutna negacija razvoja događaja nakon 1989. godine”.
I vodeće stranke
Ne upozorava on bez razloga. Naime, unatoč činjenici da Češka od ulaska u EU 2004. izvlači masni novac iz europskih razvojnih fondova, njezina javnost ima jedno od najnegativnijih mišljenja o Europskoj uniji. Migrantska kriza, odnosno briselski plan izbjegličkih kvota, nimalo nije pomogla: tri petine Čeha nezadovoljno je članstvom u EU, a njih čak 62 posto, prema istraživanju agencije STEM iz listopada 2015., tvrdi da bi glasalo protiv ostanka u Europskoj uniji.
Brexit bi euroskepticima dao krila, dodaje Tomaš Prouza, češki državni tajnik za EU pitanja i jedan od glavnih premijerovih saveznika.
– Dosad su izlazak iz EU u Češkoj predlagale samo rubne stranke s minimalnom javnom podrškom. No, ako dođe do Brexita, i strankama poput Građanske platforme i komunista postalo bi privlačno predlagati Czexit – objašnjava Prouza.
Upravo to o čemu pričaju Česi brine i sam Bruxelles.
Pandorina kutija
Brexit bi, pribojavaju se čelni ljudi 28-članog bloka, mogao dodatno ojačati euroskeptike te, ovisno o medijima koje pratite, otvoriti Pandorinu kutiju ili prouzročiti domino-efekt koji bi, u najcrnjem scenariju, doveo do raspada europskog projekta, odnosno cjepkanja Europske unije, bez obzira da li u smislu “regionalizacije”, povratka “jezgri”, to jest inicijalnoj šestorki, ili opcije ne samo dvije, nego više brzina. Kako god, radilo bi se o kraju ideje o idiličnoj, ujedinjenoj i složnoj federaliziranoj državi Europskoj uniji.
Najgore od svega, Brexit je samo točka na i. Europska unija već je neko vrijeme u previranjima.
Sve je počelo s Grčkom, odnosno krizom eura i prijetnjama Grexitom, da bi se zatim kriza naknadno produbila s neviđenim priljevom izbjeglica i migranata.
Raskol je predvodila, i u smislu migrantske krize još uvijek to radi, Višegradska skupina čije su članice Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka. Ona pokazuje izniman otpor prema odlukama Bruxellesa, prvenstveno onoj o obveznim migrantskim kvotama.
Hod po rubu
Primjerice, mađarski premijer Viktor Orbán jučer je najavio da će Mađarska održati referendum o obveznim migrantskim kvotama. Nije rekao datum, ali već i ovo je dovoljno. Otpor je pokazan, i nije prvi put.
Dakle, britanski hod po rubu – predvođen premijerom Davidom Cameronom koji je prošli tjedan teškom mukom ispregovarao nove uvjete britanskog članstva, a sad, uoči referenduma 23. lipnja, na samom Otoku kreće u kampanju za ostanak u EU – samo dodatno nagriza narušenu europsku slogu i povjerenje što među samim državama, što u zajedničku budućnost.
Bruxelles se boji ambicioznih vođa kojima bi moglo pasti na pamet da pokušaju izvući ustupke i za sebe, a muči ga i Poljska (na čelu s novom vladom i njenim spornim zakonima). Dakle, što s odmetnutima?
Francuski predsjednik François Hollande iz EU bi izbacio države na čije čelo dođe desničarska vlada. – Državu se može suspendirati iz Europske unije. Europa ima zakonske alate, u člancima sporazuma, kako bi spriječila državu da krši demokratske principe. Kada je na kocki sloboda medija, kada su ugroženi Ustav ili ljudska prava, Europa ne može biti sigurnosna mreža. Mora uspostaviti procedure kojima će suspendirati takve zemlje – rekao je Hollande koji se bori za život u francuskoj političkoj bari u kojoj, pak, vreba desničarski Nacionalni front. – Ako izađete, idemo za vama – poručio je Nacionalni front čijoj je šefici Marine Le Pen francuski izlazak iz EU, Frexit, svako malo na ustima.
EU, čini se, nikad nije bila više podijeljena. I manje privlačna. Upravo je to Bruxellesu, i to iz Londona, poručio srpski premijer Aleksandar Vučić. Ulazak u EU, rekao je, nije više onaj isti veliki san kao nekada. – Da, želimo se priključiti, no EU kojoj svi mi težimo izgubila je svoju magičnu moć – rekao im je Vučić.
Nikad skeptičniji
– Kada vidite da u Britaniji najmanje 50 posto ljudi kaže da žele otići iz EU, to utječe na javnost – tvrdi Vučić.
No, što točno javnost u Britaniji misli, teško je dokučiti. Posljednja anketa, objavljena jučer, govori o 51-postotnoj podršci ostanku. Bitke se vode svakodnevno – podrška izlasku porasla je kad se javio osebujni londonski gradonačelnik Boris Johnson i rekao da je za izlazak iz EU, da bi zatim, nakon što je funta u ponedjeljak doživjela najveći pad od 2009., u prednost došao suprotan tabor.
Možda je, oko referenduma 23. lipnja, najbolje držati se istraživanja provedenog od srpnja do studenoga 2015., koje tvrdi iduće: Britanija nikada nije bila skeptičnija prema EU, ali ta skepsa za većinu ljudi ipak možda neće biti dovoljan razlog za odlazak. Pritom samo 24 posto Britanaca misli da će Otoku ekonomski biti bolje ako bude samostalan.
