Neophodne promjene finansiranja zdravstvenih usluga u ZDK
Problemi sa finansiranjem zdravstvenih usluga na području Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) postoje već duži niz godina.
Vlada ZDK je u proteklih godinu dana više puta pomagala zdravstvene ustanove da se riješe dugova koji su nagomilavani desetak godina.
Tokom nepunu godinu dana Vlada ZDK je za potrebe Kantonalne bolnice Zenica, najveće i najznačajnije zdravstvene ustanove, izdvojila čak 4,8 miliona KM.
Treba imati na umu da ovaj iznos nije veliki, kolike su realne potrebe ove ustanove, ali činjenica je da se od 2008. godine do 2013. u ovu zdravstvenu ustanovu uložilo svega milion i po KM.
“Dugovi u zdravstvenim ustanovama nagomilavali su se 10, 20 godina, a sada se očekuje da to ova vlada sve riješi za godinu dana. Neracionalno trošenje sredstava u zdravstvenim ustanovama, investicije koje nisu imale realno pokriće i mnoge druge pojave rezultirale su stanjem u zdravstvu kakvo imamo danas, pa i ovakvim nivoom plaća”, izjavio je premijer Munib Husejnagić.
Sredstva Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK, iz kojeg se finansiraju sve zdravstvene usluge i plaće zdravstvenih radnika, i sada su ograničena, a ove godine će biti dodatno smanjena jer se moraju za 1,2 posto ili oko dva miliona KM povećati izdvajanja federalnom Fondu zdravstvenog osiguranja.
“Fond je uspio naplatiti neka višegodišnja dugovanja privrednih subjekata, ali su dubioze stvorene ranijih godina znatno veće i trebati će nekoliko narednih godina da se one u cijelosti saniraju. Treba naći najbolji model da se ispoštuju odnosi u oblasti zdravstva i napraviti polazišta za djelimičnu izmjenu nekih odnosa u skladu sa mogućnostima i potrebama”, kaže Senaid Begić, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK.
Jedno od rješenja u budućem lancu plaćanja i korištenja zdravstvenih usluga treba tražiti da se uspostavi strožiji odnos prema dužnicima koji, iako ne uplaćuju doprinose i dalje zadržavaju pravo na zdravstvenu zaštitu.
Finansiranje zdravstvenih usluga moguće je poboljšati i značajnijim uštedama, posebno u sferi propisivanja lijekova sa esencijalne liste, i napokon očigledno o hitnoj potrebi reforme primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, gdje postoje veliki prostori za racionalnije poslovanje.
ekapija.ba
