Akademik Esad Duraković podnio ostavku na članstvo u Upravnom odboru Univerziteta u Sarajevu
Akademik Esad Duraković, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, podnio je ostavku na članstvo u Upravnom odboru Univerziteta u Sarajevu. Duraković je članovima Senata Univerziteta ostavku podnio 24. januara ove godine zbog, kako navodi, politizacije Univerziteta i otvorenih pokušaja ukidanja autonomije ove institucije koju provodi Vlada Kantona Sarajevo, a nakon što je u Poslovnik o radu uvedeno da se odluke Upravnog odbora UNSA donose glasovima većine svih članova UO.
Ostavku akademika Durakovića upućenu Senatu Univerziteta u Sarajevu, koju smo dobili od izvora iz Senata, prenosimo u cijelosti ….
Cijenjeni senatori,
Senatu UNSA podnosim neopozivu ostavku na članstvo u Upravnom odboru UNSA. Pri tome sam svjestan ozbiljnosti ovoga čina, kao i toga da imam veliku obavezu prema Senatu koji me je izabrao za svoga predstavnika u UO. Izuzetno cijenim taj izraz povjerenja, ali ga neću moći, na žalost, opravdati zbog objektivnih razloga, koje ću navesti u obrazloženju svoje ostavke.Imam višestruku odgovornost prema Senatu, prema akademskoj zajednici u cjelini, posebno prema autonomiji Univerziteta u Sarajevu, koja je upravo Vladinim činom formiranja UO i radom toga UO grubo dokinuta, iako je autonomija univerziteta među najvećim tekovinama modernoga svijeta. Taj čin smatram dramatičnim. O važnosti odupiranja politizaciji Univerziteta, odnosno oodupiranju presudnom utjecaju partikularnih partijskih interesa,pisao sam Senatu u svome motivacijskom pismu – kao o apsolutnom prioritetu. Iznijet ću ukratko razloge za svoju ostavku.
Upravni odbor UNSA održao je dvije enormno duge sjednice za usvajanje Poslovnika o radu, a sporenje se vodilo o načinu donošenja odluka UO. Na prvoj sjednici (13. 1. 2014.) članovi UO su izglasali (6:4) da se odluke donose kvalifikovanom većinom, što je bio prijedlog predstavnika Senata. Cilj predstavnika Senata bio je osiguranje da predstavnici Osnivača ne mogu donositi odluke majorizacijom, budući da je u UO 6 Vladinih predstavnika a 5 je predstavnika Senata, tako da Vlada uvijek ima natpolovičnu većinu. Pošto se takav rezultat glasanja nije dopao predsjedniku UO, on je na tome mjestu prekinuo sjednicu i zakazao novu. Na novoj sjednici (22. 1. 2014)predsjednik je vratio Upravni odbor na ponovno razmatranje ključnog člana Poslovnika (o načinu donošenja odluka, Čl. 32) i zatražio ponovno glasanje o nečemu što smo već izglasali. Takav način rada smatram izrazito nekorektnim, čak nelegalnim: on ukazuje na to šta se može očekivati u budućem radu UO.
Upravo na taj način je ugrađeno u Poslovnik da se odluke UO donose glasovima većine svih članova UO. Većinu u UO ima Vlada. Predstavnici Senata zahtijevali su da se odluke donose dvotrećinskom većinom ili kvalifikovanom većinom, kako bi se osiguralo da članovi akademske zajednice ne mogu biti preglasavani. Međutim, predstavnici Vlade kategorički su to obijali a strani koja osigurava preglasavanje UNSA dali su svoje glasove, na žalost, i dva predstavnika Senata. Predstavnica Vlade, gospođa Dobrila Govedarica, uvijek je glasala za prijedloge koji osiguravaju interese UNSA.
Molim da Senat primi na znanje da je na ovaj način Vlada KS dva puta kidnapirala autonomiju UNSA: prvi put imenovanjem većine članova UO iz reda Vlade (što je u sukobu s nadređenim Okvirnim zakonom), a drugi put usvajanjem Poslovnika po kome odluke donosi većina ukupnog broja članova UO. Time su stvoreni temeljni uslovi za svakovrsne atake na Univerzitet općenito, i uvjeren sam da će oni uslijediti u raznim formama destrukcije UNSA –upravo zato što je on ostao jedan od rijetkih i svakako najvažniji simbol jedinstva i kvaliteta, glavni generator dragocjenih integrativnih procesa. Na redu je sada njegovo destruiranje i dekonstruiranje.Stvoreni su temeljni uslovi za to.
Predstavnici Senata su strukturom UO i Poslovnikom dovedeni u poziciju da ne mogu utjecati na odluke za koje smatraju da nisu u interesu Univerziteta. Osim toga, akademska zajednica je na ovaj način potpuno ponižena. U svome zalaganju za donošenje odluka kvalifikovanom ili dvotrećinskom većinom, imao sam u vidu problematičan odnos vlādā prema Univerzitetu. Prošla Vlada je pala na izboru rektora UNSA, a ova Vlada zakida nam tranše, jer su –u svojoj potpunoj i besprimjernoj nekompetentnosti – najveće vrijednosti ovoga društva, pa tako i Univerzitet, sveli na mjeru komunalnih preduzeća. To su krajnji domašaji njihovih „vizija“. Stoga je bilo nužno ugraditi u Poslovnik mehanizam koji daje makar šansu UNSA.
Neka mi bude dopušteno da sugeriram Senatu da odmah (bilo bi dobro da je to i ranije učinjeno) podnese tužbu odgovarajućoj sudskoj instanci, budući da su Skupština i Vlada KS donijele zakone, odnosno odluke, koji su u sukobu s nadređenim Okvirnim zakonom. Po mome čvrstom uvjerenju, veliki su ulozi u pitanju i Senat ne bi trebalo da pređe preko toga.
U danim okolnostima, kada su predstavnici Senata osujećeni, ne mogu pristati da budem samo statist u UO UNSA i da svojim prisustvom dajem legitimitet odlukama UO koji se, očigledno, sprema za devastaciju interesa UNSA: Vlada je imenovala većinu u UO a činjenica da su njeni predstavnici krajnje tvrdokorno odbijali svaki kompromis – to kazuje da su spremni djelovati tako da ih mišljenje predstavnika Senata ni na koji način ne može spriječiti u donošenju odluka.
Smatram da je sve navedeno duboko u sukobu sa interesima akademske zajednice, koja je ponižena i osujećena u utjecanju na donošenje odluka koje su u njenome interesu. Stoga s indignacijom – a zahvaljujući veoma cijenjenom Senatu na ukazanom povjerenju – odbijam da učestvujem u radu takvoga UO UNSA.
Esad Duraković
Sarajevo, 24. januara 2014.
(Vijesti.ba)
