Piše: A. Vrabac
U proteklih nekoliko mjeseci u Sarajevu su osnovane dvije akademije nauka i umjetnosti. Iza jedne stoji akademik Asim Kurjak, a iza druge prof. dr. Suad Kurtćehajić. Obje su nastale od članova koji su ranije pristupili Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti na čijem je čelu Muamer Zukorlić. BANU je registrovan 2011. godine u Novom Pazaru, a godinu kasnije u Sarajevu.
Među članovima ovih akademija (BANU, Međunarodna akademija nauka, umjetnosti i religije, Bosanska akademija nauka i umjetnosti Kulin ban) su univerzitetski profesori, ozbiljni ljudi sa vrlo respektabilnim karijerama pa je tim više nejasno zašto im je trebala ovakva vrsta promocije i članstvo u privatnim akademijama pojedinaca. Da li je riječ o zvanjima „akademika“ koja dobijaju preko noći ili ispunjavanju ambicija da se bude predsjednik neke akademije dok bi samo za članstvo u ANU BiH morali čekati godinama ili je riječ o nekim drugim interesima pa i onim protiv državnih institucija, pokazat će vrijeme.
BiH ima Akademiju nauka i umjetnosti koja je osnovana prije 70 godina koja odražava multietnički karakter Bosne i Hercegovine i baza je naučno-istraživačkog rada i dostignuća njenih članova priznatih širom svijeta.
Rektor Univerziteta u Sarajevu prof.dr. Rifat Škrijelj kritički se osvrnuo na osnivanje novih akademija nauka i umjetnosti u BiH dok traje napad i devalviranje Akademije nauka i umjetnosti BiH.
„Sve su to pokušaji pojedinaca da zbog neostvarenih ciljeva i ličnih ambicija pokreću inicijative da formiraju svoje „akademije“, a sve zbog toga što nisu članovi ANU BiH. Govorim o onim ljudima koji su prije svega bili motivirani vlastitim statusom. Ovo se ne odnosi na sve članove novoformiranih akademija. BANU, Bosanska akademija nauka i umjetnosti, akademija na čijem čelu je Asim Kurjak to su sve akademije koje su nastale iz jedne akademije. BANU je bila odgovor na Srpsku akademiju nauka i umjetnosti i Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. A onda nezadovoljni pojedinci u BANU-u, nezadovoljni unutarnjim odnosima u toj akademiji, odlučili su da promijene status pa su formirali nove akademije. U jednom slučaju je to učinio uvaženi akademik Asim Kurjak, u drugom prof.dr. Suad Kurtćehajić. Taj pristup formiranja novih akademija bez obzira koliko će ih biti jeste na neki način pokušaj da se iz više uglova ukaže na propuste u radu ANU BiH, zaboravljajući pritom strateški važan detalj da sve to jeste pokušaj urušavanja još jedne državne institucije kakva je ANU BiH kao jedina validna, kvalitetna i sa domaćim i međunarodnim kredibilitetom sa područja BiH koja ima državni karakter“, kaže rektor Škrijelj u razgovoru za Patriju.
Napominje da je u BiH u zadnjih 30 godina napadnuto sve što ima predznak države BiH, obilježje države BiH, njenih naroda i građana koji su je izgrađivali u odbrani od raznih oblika fašizma koji su ovim prostorima defilovali proteklih 50 ili 100 godina, a sada je na udaru ANU BiH.
„Treba je prikazati kao nekompetentnu, kao nedovoljno aktivnu i sve ove akademije u svom strateškom opredjeljenju imaju kao promociju nauke, kulture i umjetnosti, a zapravo one direktno ili indirektno da li aktivno ili pasivno zadaju ozbiljan udarac još jednoj od državnih institucija kakva je ANU BiH. ANU BiH dovoljno je snažna naučno i znanstveno kredibilna institucija koja u punom kapacitetu oslikava multietnički, multikulturni, interdisciplinarni ili multidisciplinarni pristup koncentracije rezultata naučno-istraživačkog postignuća uglednih ljudi iz BiH i onih iz BiH koji danas žive širom planete Zemlje, da sve ove akademije novoformirane takozvane i ova BANU, i ona SANU i HAZU i ove novoformirane sve one zajedno nemaju naučni potencijal niti akumulaciju nauke i kvaliteta kao što je to ANU BiH“, ističe rektor.
Podsjećamo da Ministarstvo pravde BiH mjesecima odbija upisati Akademiju nauka i umjetnosti BiH u sudski registar i pored presude Ustavnog suda BiH. Time se pravno devalvira njen status i pokušava obezvrijediti dostignuće ove najstarije institucije od nauke u BiH. Politika je ozbiljno napala ANU BiH, a s druge strane probosanske politike nisu dovoljno stale u zaštitu ove državne institucije.
„Godinama se borimo da ANU BiH opstane kao jedan važan simbol državnosti i nikada nećemo odustati“, kazao je ranije predsjednik ANU BiH Muris Čičić koji je ostavio otvorenu mogućnost podnošenja krivične prijave protiv ministra pravde Josipa Grubeše zbog opstruiranja upisa u sudski registar ANU BiH.
Rektor Škrijelj istakao je kako je vrijednosti koje baštini ANU BiH trebalo čuvati od bilo kakvog nasrtaja i devalviranja na temelju vlastitih ambicija i neostvarenih apetita pojedinaca. Ipak ističe i određene pojedince kojima se i javno izvinio, a koji su članovi novonastalih akademija.
„Upućujem i javno izvinjenje pojedincima koji su članovi ovih akademija koji zaslužuju i koji su zasluživali možda biti i članovi ANU BiH neki bi možda i bili, a neki su i bili kao što je slučaj sa prof. Asimom Kurjakom, Ejupom Ganićem, rahmetli Muhamedom Filipovićem. To su sve ljudi koji su bili članovi ANU BiH ali su prihvatili biti i članovi BANU u jednom periodu i imali za to neko opravdanje. Sa ove vremenske distance pitanje je da li su ti veliki autoriteti trebali posegnuti za formiranjem Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. Ona je osmišljena i formirana izvan BiH, to njihovo učešće možda je bilo dobronamjerno ali se ispostavilo da se pretvara u formiranje nekih novih akademija pri čemu, siguran sam, uvaženi akademik rahmetli Muhamed Filipivić nikada nije želio nanijeti bilo kakvu štetu ANU BiH gdje je u periodu kada je postao njen član bio i ostao do kraja svog života jedan od prepoznatljivih ličnosti ANU BiH i njega se uvijek trebamo sjećati kao čovjeka koji je bio za Bosnu i sve njene institucije. Mislim isto i za uvažene akademike Ganića i Kurjaka, ali sam ih spomenuo u kontekstu da su po mom skromnom mišljenju trebali biti oprezniji kod učešća u formiranju drugih akademija u trenucima kada je fokus trebao biti na odbrani državnih institucija BiH“, kaže Škrijelj.
Ističe da je i sam 2013. godine kritizirao rukovodstvo ANU BiH te da je upozoravao na moguće posljedice takvog vođenja ove institucije.
„ANU BiH je dolaskom na čelo predsjednika Miloša Trifkovića okrenulo u pozitivnom smjeru popunu članstva ANU BiH, pozitivna prekretnica koja je nastupila dolaskom Trifkovića mogla je da bude oslonac za sve ove ljude koji su ambiciozni i vrijedni i imaju reference, da se suzdrže, neki bi bili članovi, neki bi možda postali ali ništa nije vrijedno urušavanja ANU BiH kao najvažnije naučne institucije u BiH koja baštini takav naučni kapital i potencijal stvoren generacijama“, zaključio je rektor Univerziteta u Sarajevu.
Iako u ostavci, ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS Melika Husić-Mehmedović nije odgovorila na dio pitanja o formiranju novih akademija nauka i umjetnosti, ali je stala u odbranu ANU BiH.
„Akademija nauka i umjetnosti BiH je krovno tijelo koje promovira i njeguje nauku u BiH. Ova institucija, upravo svojim strogim kriterijima koje nije nikada degradirala, postavlja najviše standarde za svoje članove, te tako i zadržava primat u naučnim krugovima i javnosti, u cijeloj Bosni i Hercegovini. Poseban značaj ANU BiH jeste što je to državna institucija i kao takvu je trebamo njegovati. Samim tim, u KS ne postoji propis koji uređuje ovu oblast, ali Ministarstvo je pripremalo inicijativu kojom bi Skupština KS proglasila ANU BiH institucijom od posebnog značaja za KS, što ona zaista i jeste”, kazala je Husić-Mehmedović za Patriju.
Patria
