Institucije bh. vlasti, od lokalnog do državnog nivoa, rukovodile su raspodjelom pomoći u vrijednosti od preko 195 miliona KM.
Kako je, gdje i kome podijeljena stotine miliona maraka vrijedna pomoć namijenjena sanaciji poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu u maju 2014. godine? U kojoj mjeri su vlasti, od opštinskih preko kantonalnih i entitetskih do državnog nivoa, odgovorile na potrebe građana, te demonstrirale transparentnost i odgovornost u distribuciji budžetskih i donatorskih sredstava? Da li je pomoć stigla do svih kojima je bila potrebna i u mjeri u kojoj je to bilo neophodno?
GDJE JE 90 MILIONA
Distribuciju pomoći na terenu i tokove novca punih devet mjeseci, od 1.aprila do 31. decembra 2015. godine, pratila je Mreža Brana, koju čine 23 nevladine organizacije a koju su formirali Centri civilnih inicijativa (CCI) zajedno sa partnerskim organizacijama – Fondacija Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI), Centar za razvoj medija i analize (CRMA) i Infohouse, a u cilju praćenja i analiziranja transparentnosti utroška doniranih i budžetskih sredstava za sanaciju posljedica poplava.
Na osnovu dobijenih informacija, Mreža Brana je ukupno locirala 380.320.238,29 KM doniranih sredstava od donatorskih organizacija i BiH institucija. Od institucija BiH locirana su sredstva u iznosu od 195.226.995,66 KM. Ukupno posmatrajući utrošak sredstava koji je išao preko institucija vlasti, tek za 54 % ovih sredstava zna se gdje i na koji način su utrošena, dok za preostalih 46 % nema dovoljno podataka o njihovoj realizaciji.
Na pitanje kako komentariše podatak da se za skoro 90 miliona maraka pomoći, čijom distribucijom su rukovodile vlasti BiH, ne zna pouzdano kako i gdje su potrošene, Emina Gljiva iz Fondacija CPI odgovara:
Kada kažemo da za sredstva znamo gdje i na koji način su utrošena, podrazumijevamo da za njih posjedujemo spiskove krajnjih korisnika, lokacije infrastrukturnih projekata, spiskove izvođača radova, implementatora i nadležnih opština, te da su te donacije dostupne za provjeru na terenu.
Budući da za 70,5 % sredstava koje je implementirao Fond Solidarnosti Republike Srpske postoje informacije samo na nivou entiteta, a lokacije i krajnji korisnici ovih sredstava su nedostupni za terensku provjeru, na njih odlazi većinski dio navedenog iznosa, odnosno sredstva u iznosu od
88.596.398,00 KM. Ovaj iznos se najvećim dijelom odnosi na realizovane platne kartice „Obnova Srpske“, te za troškove koji su povećali utrošak električne energije na crpnim stanicama, potrošeno gorivo, te finansiranje
obnove i materijalne pomoći za koje ne posjedujemo spiskove distribucije sredstava na nižim nivoima. Dodatno, na nivou Bosne i Hercegovine nalaze se sredstva u iznosu od 1.346.445,76 KM, a ova sredstva nismo u mogućnosti
pratiti na nižim nivoima iz razloga što su mnogi projekti još uvijek u toku ili u planu izvedbe.
PRIJAVLJENE 194 NEREGULARNOSTI
Materijalne štete i gubitke uzrokovane katastrofalnim poplavama koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu u maju 2014. godine Europska komisija je procijenila na skoro četiri milijarde KM, što predstavlja 15 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda zemlje.
Najteže pogođeni sektori su privreda i zapošljavanje u ukupnom iznosu od preko milijardu i po KM, transport i komunikacije u iznosu od više od 600 miliona KM, te poljoprivreda u iznosu od 365 miliona KM. Potresne slike su svjedočile o više od 20 izgubljenih ljudskih života, desetine hiljada uništenih domaćinstava, razorenoj infrastrukturi i privrednim resursima, a preko 90.000 građana moralo je privremeno napustiti svoje domove.
Razorne poplave i klizišta su zahvatile područje 78 opština Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta. Magazin Žurnal je i ranije upozoravao na problem netransparentnosti tokova pomoći poplavama ugroženim područjima i građanima. Već krajem maja 2014. godine, nepunih desetak dana od prvog plavnog talasa, kada su krenuli prvi organizovani konvoji pomoći ugroženim područjima i građanima, sa terena su počele da pristižu i vijesti i svjedočanstva da pomoć ne stiže u prave ruke, da se voda, hrana i druge potrepštine šalju u privatna ili skladišta pojedinih trgovina, te da se pomoć dijeli u skladu sa stranačkom pripadnošću.
Magazin Žurnal je, između ostalog, istraživao put kineske donacije – gdje je završilo 180 traktora namijenjenih žrtvama poplava.
Dio traktora formalno je podijeljen u zgradi Federalne vlade kao „hedija od braće“. Bilo je to pred izbore kada su se na taj način kupovali glasovi u mjesnim zajednicama – svjedočili su svojevremeno za Žurnal sagovornici iz Tuzlanskog kantona.
Antikorupcijska mreža u BiH – ACCOUNT također je provela istraživanje o nepravilnostima u distribuciji pomoći poplavljenom stanovništvu. Prema podacima dobijenim na terenu, kroz anketno ispitivanje 850 građana u sedam opština, svaki treći korisnik humanitarne pomoći bio je svjedok zloupotreba.
Ljudi koji nisu ugroženi poplavama su bili na spiskovima, a oni koji su dijelili pomoć su imali svoje prioritete. Nije pošteno razdijeljeno. Probirali su bolju robu za svoje, a ostalo što ostane su pakovali u kutije i nosili za poplavljeni narod – neki su odgovora anketiranih građana.
Putem besplatnog broja Mreže Brana građani su imali mogućnost da prijave slučajeve zloupotrebe novca i drugih resursa namijenjenih obnovi nakon poplava. Od 15. jula do 31. decembra 2015. godine zaprimljeno je 199 poziva građana iz 26 opština širom BiH. Samo pet poziva se odnosilo na pozitivne primjere, odnosno izraze zahvalnosti donatorima za pomoć, dok su u čak 194 slučaja prijavljene neregularnosti. Među prijavljenim zloupotrebama najviše ih se, čak 139, odnosilo na nedobijanje bilo kakve pomoći, najčešće zbog nedovoljne informisanosti. Najviše prijava neregularnosti Mreži Brana stiglo je iz Modriče – 95, i svih 95 prijava građana se odnosilo na to da nisu uopšte primili donaciju. Sa područja Bijeljine je stiglo 18 prijava, iz Živinica 14, Odžaka 12, Zenice 10.
Jedan od najvećih identifikovanih problema u procesu dodjele pomoći jeste nedovoljna informisanost građana o mogućnostima za dobijanje pomoći, otvorenim javnim pozivima, te uslovima konkurisanja na pozive. Posljedica
ovoga je da većina građana, koja je usljed propuštanja rokova za konkurisanje za pomoć, bez iste ostala i zbog toga najčešće krivi lokalnu vlast, uz uvjerenje da se radi o zloupotrebi. U prilog ovome govori i podatak da je 70% zaprimljenih poziva putem linije namijenjene za prijavu
nepravilnosti, bilo zbog nedobijanja pomoći, usljed nedovoljno informisanosti o javnim pozivima. Pored toga, i oni građani koji su dobili donaciju bili su slabo informisani o vrijednosti dobijene pomoći, čak njih 80%. Istovremeno, iako se radi o donacijama, većina korisnika je istakla da
bi voljeli znati ovaj podatak jer jedino bi tako mogli uočiti i spriječiti zloupotrebe na terenu. Pored toga, prisutan je problem i loše koordinacije i saradnje, kako između organizacija nižih nivoa vlasti, tako i organizacija
sa viših nivoa vlasti u postupku pružanja i dodjele pomoći, odnosno nisu jasno utvrđene nadležnosti i momenti postupanja jednih u odnosu na druge, što dovodi do sporosti u realizaciji donacija – kaže Ana Lučić, menadžerica
projekta Mreža Brana.
FONDOVI BEZ TERENSKE PROVJERE
Uz angažman postojećih institucija, kao odgovor na posljedice poplava vlade entiteta osnovale su i namjenske fondove. U Federaciji BiH to je Federalni fond za pomoć poplavljenim područjima, u Republici Srpskoj Fond solidarnosti za obnovu Republike Srpske. Prema podacima Mreže Brana, preko namjenskih fondova je podijeljena pomoć vrijednosti 140 miliona KM.
O strukturi izvora ovih sredstava, odnosno da li se radi u budžetskom novcu ili donacijama, nema dovoljno pouzdanih podataka.
Institucije vlasti se pojavljuju kao implementatori donatorskih i projektnih sredstava. Naši nalazi pokazuju da su od ukupnog utroška 24% sredstva iz budžeta, 4% su donacije, dok za sredstva nadležnih fondova u iznosu od 140.611.641, 11 KM nije nam poznata struktura izvora sredstava – navodi se u Izvještaju Mreže Brana.
Uvidom u izvještaj Federalnog fonda utvrđeno je da za pomoć u iznosu od 15.011.325,41 KM postoje tačne lokacije infrastrukturnih projekata i spiskovi korisnika u cjelokupnom iznosu. Najveći iznosi distribuirani su u Zeničko – dobojski kanton – 6.362.272,05 KM i Tuzlanski kanton – 4.786.871, 72 KM. Posavski kanton je dobio pomoć u vrijednosti 1.578.872, 14 KM, a Hercegovačko – neretvanski u vrijednosti od milion maraka.
Iako su oba entitetska fonda Zakonom o pristupu informacijama obavezna na djeljenje izvještaja, odgovor na naše zahtjeve dobili smo samo od Federalnog Fonda. Za informacije o Fondu Solidarnosti Republike Srpske koristili smo izvještaj o reviziji konsolidovanog godišnjeg izvještaja za korisnike budžeta Republike Srpske, navodi se u Izvještaju Mreže Brana.
Prema podacima iz ovog Izvještaja, Fond Solidarnosti Republike Srpske raspolagao je sa 125.600.316, 79 KM sredstava namijenjenih pomoći i obnovi od poplava. Do nivoa krajnjih korisnika, lokacija, izvođača radova i implementatora može se pratiti 29,5 % utrošenih sredstava, dok su za 70,5 % sredstava lokacije i krajnji korisnici nedostupni za terensku provjeru.
VLAST ZAKAZALA NA TRANSPARENTNOSTI
Uz monitoring raspodjele sredstava kojima su rukovodile institucije vlasti, Mreža Brana je pratila i realizaciju sredstava međunarodnih organizacija.
Od donatorskih organizacija je locirano 185.093.241,84 KM vrijedna pomoć. Ova sredstva se odnose na dodijeljenu pomoć fizičkim licima, rekonstrukciju kuća, pomoć u nabavci namještaja i bijele tehnike, pomoć privrednicima i poljoprivrednicima, paketima humanitarne pomoći, nabavku ogrjeva. Interesantno je primijetiti da su krajnji korisnici sredstava kojima su rukovodile međunarodne organizacije poznati u 90 % slučajeva, za razliku od podatka da se 46% krajnjih korisnika sredstava kojima su rukovodile vlasti bh.institucija ne mogu locirati na terenu.
– Sistem izvještavanja donatorskih organizacija je detaljan, za 90% donacija su poznati krajnji korisnici i lokacije infrastrukturnih projekata. Ako donator nije obezbjedio ove podatke bili smo upućeni na implementatora projekta koji su vodili detaljne baze donirane pomoći. Postoje primjeri gdje
su donatorI ponudili svoje podatke, i to u open data formatima, što je olakšalo unos podataka direktno u bazu Mreže Brana. Transparentnost podrazumijeva potpuno, a ne djelimično dijeljenje podataka. Evropske prakse izvještavanja od strane donatora pokazale su se kao učinkovite u smislu
obima podataka, ali i jednostavnosti i mogućnosti provjere – kaže Emina Gljiva iz Fondacije CPI.
Vijeće ministara BiH je još 2009. godine usvojilo Parišku deklaraciju o djelotvornosti pomoći, putem koje su se vlasti u Bosni i Hercegovini obavezale da će ispuniti 56 obaveza u pet glavnih područja: odgovornost odnosno „vlasništvo“ domaćih aktera, usklađivanje ciljeva, harmonizacija, upravljanje zasnovano na rezultatima i uzajamnoj odgovornosti. Pariška deklaracija je nastavak Rimske deklaracije iz 2003. godine, kojom su uspostavljeni kriteriji za usklađivanje, koordinaciju i strateški pristup raspodjele međunarodne pomoći.
Iz dosadašnjeg istraživanja, može se zaključiti da transparentnost institucija vlasti, ukupno posmatrano, a vezano za proces obnove od poplava, nije na zadovoljavajućem nivou. Za tek 54% od ukupno realizovanih sredstava preko institucija vlasti znamo tačno gdje i na koji način su utrošena. I pored toga, možemo istaći pozitivne primjere, poput Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima ili Tuzlanskog kantona, koji mogu poslužiti drugim institucijama kao primjer dobre prakse za naredni period.
Potrebno je kreirati jedinstvenu sveobuhvatnu bazu podataka, koja bi sadržavala sve donacije prikupljene od državnih organa i institucija, stranih i međunarodnih organizacija, humanitarnih organizacija i agencija za razvoj, koja bi omogućila rad na verifikaciji donacija, te povećala povjerenje donatora da će upućena pomoć biti pravilno upotrebljena, kao i da je ista bila pravilno raspoređena na osnovu zadatih kriterija dostave pomoći – zaključuje Ana Lučić, menadžerica projekta Mreža Brana.
(zurnal.info)
