“Dakle, stid me je što nikad nisam a najvjerovatnije, kako je krenulo, i neću održati neko pjesničko veče u gradu moje majke, u gradu gdje su mi djeca odrasla i u kojem i sam živim već 30 godina a živio sam i ranije tu kod dede i nane na Kraljevcu za vrijeme sarajevskih studija, jedno vrijeme imo i curu, biciklo, bateriju, čakiju…” – Mensur Ćatić
Novu zbirku pjesama Mensura Ćatića “Udarci iz kuka”
Poezija Mensura Ćatića je hronika našeg vremena i sveta, čiji hroničar — bilo da peva o ratu i ratnom nasleđu, migracijama ili o umetnosti samoj — vešto i u dubokoj vezi s maternjim jezikom i njegovim ritmom, svoj politički i društveni komentar pretvara u gest čistog čovekoljublja.
Srđan Gagić
***
Izdavač: Presing; edicija: Van toka. (Srbija)
“Poezija Mensura Ćatića je opasna u većim količinama zato što ona čitaocu daje breme u vidu potrebe da se zamisli nad pesmom. Nema tu ekvilibristike tek zarad lepote i efekta, nema rime, nema ni robovanja pravopisu…
Mensur Ćatić uoči muku ili tugu tako da se ne divimo umeću pesničkog žongliranja već se zamislimo nad mogućnošću da i mi tako završimo. Goropadna je to poezija, koja ne pravi kompromise, takes no prisoners, rekli bi Anglo-saksonci, ona deli packe i levo i desno, lekovita je kao gorak čaj…” – IZDAVAČ
***
OGRAĐIVANJE OD VISOKOG
Ponekad osjetim neku tjeskobu kod nekih Sarajlija što je Visoko
nekako preblizu Sarajeva
i počnem se ponizno ograđivati od Visokog:
Nemam ja ništa s tim, ja sam tu u Visokom samo izbjeglica
samo pola života
Žene su krive!
Moja me žena nagovorila da živimo tu.
Neka me Visočka rodila nije nikog ni pitala i nemam ništa s tim što su
se desetine generacija mojih djedova i nana rađali i ukopavali baš po
Visokom i tako blizu Sarajeva.
A onda mi pritisak počne rasti: uostalom vi ste se dojebali blizu nas a
ne mi blizu vas.
Prije vas bili smo ugledna europska prijestonica i molbe razmatrali
kome ćemo dopustiti da u Visokom otvori ambasadu.
Nove gradove na Jadranu dizali i flotu svoju jaku imali.
Naš je zlatnik šest put bio ljepši i skuplji od francuskog i venecijanskog.
Na kraju mi uvijek pukne film i kažem:
Šta koje Kobilje glave hoćete više, briga nas, mi smo prvi došli.
***
Objavljene knjige:
– ,,Pjesme za drugo mjesto” IK ,,Zalihica” Sarajevo, 2008.
– ,,Eskimska ruža” IK ,,Bagrem” Gradište,Hrvatska, 2010.
– ,,Golubovi nad odrom” IK Polaris kao ideja, Novi Sad, 2013.
– ,,Podnevni mjesec” Banatski kulturni centar, Novo Miloševo, 2015.
– ,,Sokrat na psihijatriji” IK Klepsidra, Kreševo, 2015.
– “Ako te mačka vidi golog”, štampana u Srbiji i BiH, 2019.
– ,,Strah od završetka filma”, Treći trg, Niš, 2021.
– “Ljubavi, umro nam je Jonesko”, Presing, Mladenovac, 2022.
Zastupljen u Antologiji bošnjačke poezije Ervina Jahića, Antologiji balkanskog sublimizma Tomislava Dretara…
Neke od pjesama su mu prevedene na francuski, slovenski, makedonski, bugarski, engleski, danski i njemački jezik.
***
Za pjesnike poput Mensura Ćatića kaže se da su veliki i jedinstveni, a poezija koju nam oni daruju prestaje biti tek književna vrsta i čitalačka radost, pretvarajući se u trajno blago i sadržaj našeg vlastitog mentalnog, emotivnog i spoznajnog iskustva.
Abdulah Sidran
Ako si pjesnik, prijatelju, ako pišeš ili namjeravaš pisati poeziju, znaj da se Mensur Ćatić ne može plagirati, ali da se, s druge strane, od njega i te kako može i ima šta naučiti! Ako si pak čitalac koji nema književnih ambicija (velik i važan kao svaki veliki književnik!), onda ti preporučujem da se prevashodno opustiš, čitaš i uživaš u njenoj velikoj ljepoti!
Dragan Mićević
Poetske slike koje Mensur Ćatić stvara su melemaste, kolevkaste i potresne, u najlepšem mogućem smislu, do temelja. Vraćam im se kad god poželim da se vratim sebi, i još češće. Kad poželim da zaćutim nad mekotom, nad ljudskošću, nad nadliteraturom.
Stefan Tićmi
