Zakasnili smo, izvoz će morati pričekati

Republika Hrvatska za 12 dana postaće nova punopravna članica Evropske unije, 28. po redu. Mjesecima unazad u našoj zemlji pričalo se o tome koliko će to i na koji način uticati na Bosnu i Hercegovinu, na domaće proizvođače i zaključeno je da ništa nije zaključeno.

Nije postignut nijedan konkretan dogovor koji će osigurati našim proizvođačima da i nakon 1. jula mogu izvoziti u Hrvatsku, a samim tim i u Evropsku uniju. A mnogo toga je trebalo riješiti.

Strožiji standardi

– Pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji prilika je za Bosnu i Hercegovinu da i ona provodi evropske standarde i ubrza unutrašnje reforme, što bi dovelo do većeg obima trgovine sa EU-27 (uskoro 28 članica) i otvorilo put do novih radnih mjesta i novih investicija. Granica sa Hrvatskom će postati ulaz na tržište od 500 miliona potrošača. Za svoj Program EU, BiH može koristiti iskustvo Hrvatske. Važno je imati na umu da ne napreduje samo Hrvatska ka EU već i druge zemlje u regionu. To stvara stabilniju i bolju situaciju za budućnost u region, iz koje i BiH može imati koristi, kazao nam je Andy McGuffie, portparol Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH.

Pristupanje Hrvatske, smatra on, podjednako je izazov i za BiH jer će Hrvatska primjenjivati pravila EU, a standardi i norme u BiH zahtijevaju poboljšanje. Naprimjer, neke kategorije izvoza u Hrvatsku i EU iz BiH neće biti moguće sve dok Bosna i Hercegovina ne akredituje proizvode životinjskog porijekla za izvoz u EU. Primjer mlijeka pokazuje koliko je važna akreditacija proizvoda: godišnje BiH izvozi 40 miliona litara mlijeka u Hrvatsku. Mnoga porodična gazdinstva žive od tako zarađenog novca. EU je već usvojila politiku bescarinskog pristupa tržištu EU za gotovo sve proizvode iz BiH, iako je BiH zadržala carinu za mnoge proizvode iz EU. Ova politika je na snazi od 2000. kako bi se pomoglo ekonomskom razvoju BiH i neće se promijeniti.

Jedan od najvećih izazova za BiH, nakon ulaska Hrvatske u EU, biće održavanje tradicionalnih trgovinskih odnosa sa Hrvatskom, na koje će uticati strožiji evropski standardi. To se posebno odnosi na izvoz proizvoda životinjskog porijekla – mliječnih proizvoda, mesa, peradi, konzumnih jaja… Ostali izazovi su iznalaženje uzajamno prihvatljivog rješenja za prelazne aranžmane za Neum i Ploče, dogovor o pograničnim olakšicama i graničnim prelazima, kao i garantovanje dobre pristupne putne komunikacije i objekata na dva punkta granične inspekcije na kojima će se obavljati veterinarska kontrola proizvoda životinjskog porijekla.

Jedno od najbitnijih neriješenih pitanja tiče se lokacije punktova granične inspekcije definisanih tokom pregovora Hrvatske u Poglavlju 12 – politika zdravstvene, veterinarske i fitosanitarne ispravnosti životnih namirnica, i Poglavlja 24 – pravda, sloboda i sigurnost. Hrvatska je pristala na ukupno osam graničnih prelaza sa susjednim zemljama na kojima će se nalaziti punktovi granične inspekcije, uključujući dva na granici sa BiH. Granična inspekcija je potrebna samo za veterinarski pregled živih životinja i poljoprivrednih proizvoda životinjskog porijekla. Pošto granična inspekcija provjerava proizvode iz trećih zemalja potrebno je da njeni punktovi budu locirani na ulasku u EU.

Vijeće ministara BiH je prošle sedmice jednoglasno usvojilo Izvještaj o obavljenim pregovorima za zaključivanje Ugovora između BiH i Republike Hrvatske o graničnim prelazima i s tim u vezi utvrdilo prijedlog ovog ugovora. Zaključeno je da Ministarstvo sigurnosti dostavi prijedlog ugovora Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.

Prema ugovoru, na zajedničkoj državnoj granici između BiH i RH određeni su sljedeći granični prelazi: za međunarodni cestovni promet putnika i roba koje, u skladu sa zakonodavstvima ugovornih strana, podliježu inspekcijskim kontrolama prilikom prevoza preko zajedničke državne granice: Stara Gradiška – Gradiška i Nova Sela – Bijača. Granični prelazi za međunarodni cestovni promet putnika i roba te za promet voća i povrća, koje sukladno zakonodavstvima ugovornih strana podliježe kontroli usklađenosti s tržišnim standardima i utvrđivanju zdravstvene ispravnosti prilikom prevoza preko zajedničke državne granice, a to su: Županja – Orašje, Ličko Petrovo Selo – Izačić, Vinjani Donji – Gorica i Gornji Brgat – Ivanica.

Ovim se sporazumom uspostavlja i pogranični režim, odnosno sistem pravila kojima se uređuje pogranični promet u pograničnom području između BiH i Republike Hrvatske. Stanovnici pograničnog područja smiju, u skladu s pravilima pograničnog režima, te ako ne postoji zabrana ili ograničenje predviđeno zakonodavstvom stranaka sporazuma, prelaziti zajedničku državnu granicu, pod uvjetom da predoče pograničnu propusnicu, da nisu osobe koje se smatraju prijetnjom za javni poredak, unutarnju sigurnost, javno zdravstvo ili međunarodne odnose Republike Hrvatske, odnosno BiH i bilo koje države članice Evropske unije, da protiv njih nije izdano upozorenje u bazama podataka stranaka sporazuma za odbijanje njihovog ulaska zbog prije naznačenih razloga ili da protiv njih nije izdano upozorenje u šengenskom informacijskom sistemu za odbijanje njihovog ulaska na područje Evropske unije zbog istih razloga. Prilikom prelaska zajedničke državne granice pod uvjetima pograničnog režima, nositelji pogranične propusnice izuzeti su od primjene viznog režima.

Paket zakona

Tokom procesa pristupanja EU, BiH mora da usvoji, primjeni i provede cjelokupan paket evropskih zakona, uključujući propise iz Poglavlja 12 – zdravstvena veterinarska i fitosanitarna ispravnost životnih namirnica, koje sadrži više od 100 uredbi, uputstava i odluka.

Djelotvoran sistem kontrole životnih namirnica je neophodan za očuvanje zdravlja i zaštitu domaćih potrošača. Isto tako, neophodan je da bi zemlja mogla garantovati ispravnost i kvalitet namirnica koje su u opticaju u međunarodnoj trgovini, kao ispunjenost domaćih uslova u pogledu kvaliteta uvoznih namirnica. Novo globalno okruženje u kojem se odvija trgovina životnim namirnicama nameće velike obaveze i zemljama uvoznicama i zemljama izvoznicama, koje moraju jačati svoje sisteme kontrole i primjenjivati strategije za kontrolu životnih namirnica prema riziku.

Kada je u pitanju izvoz proizvoda životinjskog porijekla u EU, domaći proizvođači se već mjesecima trude da prilagode uslove rada sa standardima Evropske unije, jer samo proizvodi životinjskog i biljnog porijekla čiji je uvoz dozvoljen u EU podliježu tranzitu kroz teritoriju EU.

Iako je Ured za veterinarstvo BiH proteklih mjeseci mnogo radio na tome da našim proizvođačima bude omogućen izvoz u zemlje EU i nakon 1. jula, nije im uspjelo. Tek krajem prošle godine poslali su Uredu za veterinarstvo i hranu EU zahtjev za posjetu našoj zemlji, tokom koje bi oni obišli domaće proizvođače i odlučili koji od njih može nastaviti izvoziti u Hrvatsku i nakon njenog ulaska u EU, ali i u ostale zemlje članice. Zahtjev je, međutim, kasno stigao i BiH se nije našla na njihovoj listi posjeta za ovu godinu. Krajem februara Uredu je dostavljen predmisijski upitnik koji su popunili i nazad poslali dva mjeseca poslije. Trenutno je situacija takva da smo, kako kažu iz Ureda za veterinarstvo BiH, mi svoje ispunili, samo se čeka dolazak FVO inspekcija i njihova dozvola za izvoz u EU proizvoda životinjskog porijekla.

– Ured za veterinarstvo BiH obavio je pripremne radnje da se utvrdi funkcionisanje sistema u sektoru mljekarstva u BiH. Te pripreme zahtijevale su obilazak objekata za proizvodnju mlijeka i farmi u Bosni i Hercegovini sa inspektorima Evropske unije, te sagledavanje realnog stanja i utvrđivanje nedostataka, kazao je ranije direktor Ureda za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba.

Nakon što su iz Ureda za veterinarstvo početkom godine rekli da se BiH ne nalazi na listi posjeta misije Ureda za hranu i veterinarstvo Evropske unije za 2013, takozvane FVO inspekcije, proizvođači mlijeka i drugih proizvoda životinjskog porijekla su se zabrinuli što će izvoz ovih proizvoda u Hrvatsku biti onemogućen nakon 1. jula, što znači da će ogromne količine mlijeka, mesa, jaja ostati ovdje i propasti.

– Za to trebamo zahvaliti državnoj, zakonodavnoj i izvršnim strukturama vlasti za njihov nerad. Mi smo firma koja je imala potencijal 1,2 miliona eura izvoza, sa profitabilnom i dobrom maržom i sada smo dobili po nosu ni krivi ni dužni. Zbog nemogućnosti izvoza u zemlje EU, pritisak ćemo ispostaviti na domicilno tržište, koje ćemo sigurno dobiti za iznos od 12 miliona komada jaja. Međutim, na tom tržištu neće biti drugih. Manja preduzeća će biti prisiljena u roku od šest mjeseci da prestanu proizvoditi ili da smanje proizvodnju. Njihova egzistencija je vrlo upitna, kazao je Marko Damjanović, direktor najvećeg proizvođača jaja u BiH Posavina-Koka iz Orašja, koji su jedni od mnogih koji nakon 1. jula neće moći izvoziti u Hrvatsku, te će se morati zadovoljiti distribucijom proizvoda na domaće tržište.

Kako je kazao Damjanović, oni i dalje rade na tome da dobiju i neka druga tržišta, kao što je Rusija, kao i Crna Gora, koja bi bila samo za vrijeme turističke sezone. Gubici koje će imati ova firma sigurno će biti veliki, dok se ne uspostavi nova teža u poslovanju i plasmanu, a upitan je i postojeći broj uposlenih.

– Nadam se da će državne institucije stvoriti mogućnosti da 1. januara 2014. godine krenemo sa izvozom u EU. Nadam se da će se prestati glupirati, dodao je Damjanović, svjestan da je sada već nemoguće da domaći proizvođači i nakon 1. jula nastave izvoziti u Hrvatsku.

Hrvatska je, prema statističkim podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni, pored Srbije, najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH. Ulaskom Hrvatske u EU doći će do značajnih promjena u bilateralnim trgovinskim odnosima između dvije zemlje.

– Do stupanja Hrvatske u punopravno članstvo EU, robni režim između BiH i Hrvatske je uređen CEFTA 2006 sporazumom. U skladu sa svojim obavezama prema EU, ali i odredbama relevantnih međunarodnih ugovora, Hrvatska je dužna prije pristupanja EU otkazati sve ranije zaključene trgovinske sporazume. Za razliku od drugih vrsta sporazuma, da ne bi došlo do pravnog vakuuma u kojem bi robe izgubile pravo korištenja preferencijalnog režima, Hrvatska će se (kao i u slučaju Bugarske i Rumunije) povući iz CEFTA sporazuma na dan prije ulaska u punopravno članstvo Unije. Nakon ulaska Hrvatske u EU, započeće primjena trgovinskog režima između EU i BiH koji je regulisan Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i Autonomnim trgovinskim mjerama (unilateralni preferencijalni tretman za robe iz zemalja zapadnog Balkana), kazao je Dragiša Mekić, šef pregovaračkog tima BiH za pregovore sa EU.

Obostrani interesi

U toku su pregovori između BiH i EU radi zaključivanja Protokola uz Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima, da bi se uzelo u obzir pristupanja Hrvatske EU, što je obaveza BiH prema odredbama Privremenog sporazuma (odnosno SSP-a), kojima je propisano da se, u slučaju pristupanja neke treće zemlje EU, održavaju konsultacije kako bi se obezbijedilo da se posveti pažnja obostranim interesima utvrđenim Sporazumom.

– U konkretnom slučaju, radi se o  tehničkom prilagođavanju Sporazuma kako bi bio primjenjiv nakon 1.7.2013. godine. Delegacija EU smatra da tehničko prilagođavanje podrazumijeva uzimanje u obzir  tzv. tradicionalna trgovina između BiH i  Hrvatske, što je zasnovano na praksi iz ranijih procesa proširenja. S druge strane, BiH pod tehničkim prilagođavanjem podrazumijeva samo prilagođavanje teksta Sporazuma (npr. dodavanje u tekst Sporazuma riječi Hrvatska gdje se navode države članice, tekst izjave na računu i lista zaštićenih geografskih oznaka vina i alkohola na hrvatskom jeziku i sl) i smatra da je to u skladu sa odredbama Sporazuma. Naredni krug pregovora će se održati krajem juna 2013. godine, dodao je Mekić.

EU pozdravila Josipovićev komentar

Portparol Delegacije EU, na pitanje na koji način će se promijeniti odnosi između BiH i Hrvatske nakon 1. jula, kazao nam je kako je već postojeći primjer iskustvo ulaska Slovenije u EU. Međutim, zbog blizine Hrvatske i BiH te postojećih odnosa između dviju zemalja, hrvatsko članstvo u EU će uticati na život u BiH u većoj mjeri nego što je to bio slučaj sa Slovenijom.

– Sve u svemu, glavna promjena je da će Hrvatska sudjelovati u donošenju i primjeni EU politika i zakona, a ne samo svojih politika i zakona, kao što je to bio slučaj do sada. Hrvatska će postati “član kluba”. Ipak, dvije zemlje i dalje će imati normalne bilateralne odnose. Pozdravljamo komentar hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, koji je nedavno izjavio da je strateški interes Hrvatske da sve zemlje u regionu postanu članice Evropske unije, posebno BiH. Vjerujemo da će odnosi između BiH i Hrvatske, ustvari, postajati sve jači, kako BiH nastavlja svoj put ka EU, zaključio je McGuffie.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close