El Niño zvanično počeo: Naučnici upozoravaju na “super fenomen” i rekordne vrućine

Prirodni klimatski fenomen El Niño, koji se javlja u Tihom okeanu i doprinosi rastu globalnih temperatura, službeno je započeo, saopćili su američki naučnici.

Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) objavila je da su u tropskom dijelu Tihog okeana nastupili uslovi karakteristični za El Niño, nakon što su temperature površine mora posljednjih mjeseci naglo porasle.

Brojne prognoze ukazuju da bi ovo mogao postati “super El Niño”, pa čak i jedan od najsnažnijih ikada zabilježenih.

Uz višedecenijsko zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem, ovaj fenomen mogao bi dovesti do još jedne rekordno tople godine, najvjerovatnije 2027., uz poremećaje vremenskih prilika, opskrbe hranom i ekonomskih tokova koji bi mogli trajati tokom cijele te godine.

Objava NOAA-e nije iznenađenje, budući da su meteorolozi i ranije predviđali dolazak ove toplije faze klimatskog ciklusa, nakon što je početkom godine završio hladniji obrazac poznat kao La Niña.

Temperature površine mora u središnjem i tropskom dijelu Tihog okeana sada su premašile prag od 0,5 stepeni Celzijusa iznad prosjeka, što američki naučnici koriste kao kriterij za proglašenje El Niña.

– Uslovi za El Niño razvili su se tokom proteklog mjeseca, što potvrđuju temperature površine mora iznad prosjeka u centralnom i istočnom ekvatorijalnom dijelu Tihog okeana – saopćili su iz NOAA-e.

U toj agenciji navode da su zabilježene i promjene u vjetrovima iznad ekvatorijalnog Pacifika, što pokazuje da atmosfera sada reagira na zagrijavanje okeana, a ne da se zagrijava samo more.

Ono što je iznenadilo istraživače je visok stepen sigurnosti računarskih modela kada je riječ o očekivanom intenzitetu ovog El Niña.

Jačina fenomena mjeri se prema tome koliko temperature površine mora u ključnom dijelu Pacifika prelaze dugogodišnji prosjek.

Snažan El Niño podrazumijeva odstupanje veće od 1,5 stepeni Celzijusa, dok se veoma snažnim smatra kada ono premaši dva stepena.

Po junskim prognozama NOAA-e, postoji 63 posto vjerovatnoće da će između novembra i januara nastupiti veoma snažan El Niño koji bi se mogao svrstati među najveće zabilježene od početka evidencije 1950. godine.

Do sada su tri najjača događaja zabilježena 1982/83., 1997/98. i 2015/16. godine.

Pojedini najnoviji američki i evropski modeli Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) idu i korak dalje te predviđaju da bi temperature u tropskom Pacifiku do kraja godine mogle biti i više od tri stepena iznad prosjeka.

Ipak, NOAA upozorava da takve prognoze treba tumačiti s određenim oprezom.

Čak ni veoma snažni El Niño događaji ne dovode svugdje do očekivanih posljedica, ali snažniji događaji značajno povećavaju vjerovatnoću da će se očekivani ishodi zaista dogoditi – naveli su iz agencije.

Klimatske promjene dodatno pojačavaju učinak

Naučnici ističu da najveću zabrinutost izaziva činjenica da se sve ovo događa na planeti koja je već znatno toplija nego ranije.

– Zaista moramo biti zabrinuti zbog posljedica. Trenutni El Niño razvija se na već postojećem značajnom globalnom zagrijavanju. To znači da bi stvarne temperature u pogođenim područjima mogle biti bez presedana, jer se zagrijavanje uzrokovano El Niñom nadovezuje na klimatske promjene – kazao je profesor Adam Scaife, direktor Odjela za mjesečne i višegodišnje prognoze u britanskoj meteorološkoj službi Met Office.

Veoma snažan El Niño obično povećava prosječnu globalnu temperaturu zraka za oko 0,2 stepena Celzijusa, oslobađajući toplotu pohranjenu u okeanu u atmosferu. Taj dodatni porast događa se u svijetu koji već obara temperaturne rekorde.

Godina 2024., najtoplija otkako postoje mjerenja, bila je dodatno zagrijana El Niñom koji pritom nije bio naročito snažan.

Uprkos rashlađujućem utjecaju La Niñe, 2025. godina ipak je bila treća najtoplija u historiji mjerenja, toplija čak i od 2016., godine obilježene izrazito snažnim El Niñom.

– Krajem ove godine i tokom 2027. vjerovatno ćemo svjedočiti vrlo visokim globalnim temperaturama. Tokom 2027. mogli bismo imati dodatnu toplotu iznad nivoa globalnog zagrijavanja koji već imamo, što bi lako moglo dovesti do još jedne godine u kojoj će prosječna temperatura premašiti prag od 1,5 stepeni u odnosu na kraj 19. stoljeća – kazao je Scaife.

Poplave, suše i požari

Iako nijedan El Niño nije potpuno isti, njegove posljedice najizraženije su u tropskim područjima.

Poplave su česte u sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru, a mogu pogoditi i dijelove istočne Afrike, centralne Azije te juga Sjedinjenih Američkih Država.

Istovremeno raste rizik od suša i šumskih požara u velikom dijelu Australije, Indonezije i sjeverne Južne Amerike, što negativno utiče na poljoprivredu i globalne zalihe hrane.

El Niño također obično smanjuje broj uragana u Atlantskom okeanu, pa meteorolozi već očekuju mirniju sezonu.

– Iako to na prvi pogled zvuči kao dobra vijest, za Centralnu Ameriku znači znatno manje padavina i moguću pojavu suše – kazala je profesorica klimatskih rizika i otpornosti sa Univerziteta Reading Liz Stephens.

Posljedice se, iako mnogo slabije, osjećaju čak i u Velikoj Britaniji, gdje El Niño povećava vjerovatnoću blažeg početka i hladnijeg završetka zime, premda ta povezanost nije naročito izražena.

Za mnoge ljude ova prognoza nije samo naučna činjenica.

– Proglašenje El Niña nije samo još jedna vremenska prognoza. Za milione ljudi to je smrtonosna sirena na uzbunu koje se s pravom treba plašiti – kazao je direktor organizacije Power Shift Africa Mohamed Adow, prenosi BBC.

(Vijesti.ba)