Za institucije Bosne i Hercegovine će tek nakon legalizacije medicinskog kanabisa uslijediti ogroman posao. Sljedeća faza podrazumijeva izgradnju infrastrukture sistema kontrole, regulacije i nesmetanog stavljanja u promet konopljinih lijekova i pripravaka. Mnoga pitanja su otvorena, a jedno od glavnih pitanja koje ostaje jest koliko bi života moglo biti spašeno, produženo i olakšano da je do legalizacije došlo ranije.
Hapšenje zbog liječenja
Već odavno je poznata borba za prava liječenja onih kojima je medicinski kanabis jedina opcija i mogućnost za vođenje normalnog života. Sve do legalizacije država je liječenje ove populacije tretirala kao kriminalne radnje. Prije četiri godine u sklopu akcije „Meta“ uhapšen je Mahir Očuz zbog prometa i zloupotrebe kanabisovog ulja, nakon čega je ipak ubrzo pušten na slobodu. Promet i zloupotreba kanabisovog ulja bili su navedeni kao razlozi hapšenja.
„Bio sam priveden zbog posjedovanja tri šprice koje sam koristio za svoje liječenje. Bili smo nas trojica koji smo to koristili, razmjenjivali iskustva, redovno se čuli i, eto, na kraju smo dobili uvjetnu kaznu od jedne godine“, govori Mahir za portal Tačno.net.
Mahir je obolio od multiple skleroze 2016. a kanabisovo ulje počeo je koristiti 2017. godine, zahvaljujući kojem je ponovo bio u mogućnosti voditi normalan život. Ipak, najnovijom viješću o legalizaciji medicinskog kanabisa u Bosni i Hercegovini i nije pretjerano oduševljen.
Foto: Mahir Očuz / Rijad Cerić Tačno.net
„Ovo je samo jedna megapopulistička vijest koja je od određenih političara došla u medije. Još uvijek se ništa konkretno nije uradilo, niti su definisali ikakvo uređenje svega toga. Nepoznato je na šta se odnosi i na koji način“, istakao je Mahir.
Kontrola, nadziranje i regulacija medicinskog kanabisa u BiH
Legalizacijom medicinskog kanabisa (Cannabis sativa L.) u Bosni i Hercegovini došlo je do njegovog premještanja iz tablice zabranjenih u tablicu tvari sa strogim nadzorom. Po Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima (Službeni glasnik BiH, br. 58/08) Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je institucija koja po članu 6. tog zakona treba da vrši uspostavljanje i nadzor jedinstvenog tržišta lijekova na prostoru cijele države. Još uvijek nije poznato sa sigurnošću kada možemo očekivati prve doze lijekova s Cannabis sativom L. na policama apoteka u Bosni i Hercegovini.
„Neophodno je najprije izvršiti sve pripremne radnje. S obzirom na to da je konoplja (Cannnabis sativa L.), njene smole, ekstrakti i tinkture, pod međunarodnom kontrolom prema Jedinstvenoj konvenciji o opojnim drogama iz 1961. godine, prije uvoza potrebno je prijaviti Međunarodnom odboru za kontrolu narkotika iskazane/procijenjene potrebe. Procjena potreba se u skladu s članom 6. stav (3) Zakona donosi na osnovu prijava ovlaštenih lica za proizvodnju, promet i posjedovanje. Nakon prijavljene i odobrene procjene potreba, stječu se uslovi za podnošenje zahtjeva za uvoz od ovlaštenih veleprometnika“, navela je za Tačno.net Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Foto: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH / Faktor
Uzimajući u obzir da u Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji kompanija koja posjeduje licencu za proizvodnju Cannabis sative L., lijekovi koji sadrže Cannabis sativu L. će se morati uvoziti iz država koje već imaju izgrađenu infrastrukturu po ovom pitanju. Nakon toga lijek će morati proći laboratorijsku pretragu u Sarajevu kako bi se pokazala njegova ispravnost. Kratko rečeno, svaki put kad pošiljka nekog preparata s medicinskim kanabisom uđe u Bosnu i Hercegovinu morat će proći ponovno testiranje, svaki put iznova. Bitno je istaknuti da će lijekovi sa spiska EMA-e (Evropska medicinska agencija) imati lakšu proceduru puštanja u promet u Bosni i Hercegovini. Procjenjuje se da će u najboljem slučaju korisnici moći kupiti preparate od kanabisa za jednu godinu. Oni će moći dobiti lijek koji u sebi sadrži Cannabis sativu L. na recept u apotekama, propisan od specijaliste koji utvrdi potrebu za ovim lijekom kod pacijenta.
Naučna utemeljenost medicinskog kanabisa
Još 2020. godine Komisija UN-a za opojne droge reklasifikuje kanabis kako bi se prepoznala njegova terapijska upotreba. Ta godina bila je prekretnica opšteg shvatanja uloge i mogućnosti medicinskih benefita konoplje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom kao autoritetom u ovoj oblasti. Ipak, put je do 2020. imao svoje uspone i padove.
Konoplja je biljka koja ima svoje društveno i političko prisustvo u zapadnoj kulturi i mnogim njenim potkulturama. Ne tako rijetko dolazilo je do pogrešnog razumijevanja ove biljke s jedne i romantiziranja nje i njenih svojstava s druge strane. Zbog toga je u proteklom vijeku konoplja prolazila kroz veliku evoluciju narativa – od potpune zabrane do njene postepene liberalizacije nakon prvih modernih naučnih istraživanja svojstava ove biljke.
Tek šezdesetih godina dr. Raphael Mechoulam i njegov tim su mapirali tačnu hemijsku strukturu CBD-a i THC-a, čime su otvorena vrata za razumijevanje distinkcije između ove dvije molekule koja se ogleda u sposobnosti stvaranja efekta omamljenosti. Sama hemijska struktura CBD-a i THC-a je gotovo identična, ono što ih razlikuje je način na koji utječu na čovjekovo tijelo. THC je hemijski spoj koji nakon unošenja u organizam stvara omamljenost, CBD po svojoj hemijskoj strukturi to ne može napraviti, ali ima druge načine na koje ostvaruje utjecaj. Oni se uglavnom ogledaju u utjecaju na anksioznost, epilepsiju, kvalitet sna, upale i hronične bolove a da ne stvaraju osjećaj omamljenosti.
Foto: Dr. Raphael Mechoulam / greenpharms.com
Potencijal CBD-a se do sada najviše pokazao u tretiranju epileptičnih napadaja zbog regulacije centralnog nervnog sistema. To je pokazala studija koja je testirala 120 djece sa Dravet sindromom, rijetkim, doživotnim i teškim oblikom genetske epilepsije. Nakon tretmana medicinski kanabis je smanjio učestalost konvulzivnih napadaja mjesečno sa 12,4 na 5,9 kod kanabidiola, u poređenju sa smanjenjem sa 14,9 na 14,1 kod placeba. Ovo nije jedino istraživanje ove vrste koje je pokazalo pozitivne rezultate nakon korištenja CBD-a.
Multipla skleroza često se naziva „bolest s hiljadu lica“ jer ima sposobnost stvaranja različitih simptoma u organizmu. Studija koja je objavljena prije tri godine u internacionalnom časopisu za tretman multiple skleroze pokazuje da su pacijenti nakon korištenja medicinskog kanabisa imali poboljšanje simptoma multiple skleroze, s ublažavanjem bola (72% pacijenata) i spastičnosti (48% pacijenata) te poboljšanjem sna (40% pacijenata) kao najčešćim simptomima. Bitno je istaći da ovo nisu jedine studije koje pokazuju uspješnost tretmana na navedene bolesti. Širok je spektar bolesti i neželjenih stanja na kojima se medicinski kanabis pokazao kao djelotvorno rješenje. Neka od tih stanja su mučnina i povraćanje nakon hemoterapije, hronični i neuropatski bol, anoreksija, gubitak težine itd.
Borba koja traje već deceniju
Prvi vidljiviji pritisci za legalizaciju medicinskog kanabisa pojavljuju se već 2014/2015. godine, kada je oformljena i komisija od 15 osoba sa Zdenkom Gojković na čelu. Zaključak komisije je bio pozitivan u pogledu legalizacije medicinskog kanabisa. Uporedo s tim, Komora magistara farmacije Federacije BiH također upućuje inicijativu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe Ministarstvu civilnih poslova BiH. Ipak, iako su osnivane radne grupe, kako to obično i biva u Bosni i Hercegovini, i ova tema je ušla u pravni i birokratski labirint sistema. Sljedeće godine su obilježene zastojem i jačanjem civilnog aktivizma. Tek krajem 2025. počinje odmotavanje birokratskog klupka, što rezultira legalizacijom medicinskog kanabisa.
„Zbog interesa crnog tržišta trebalo nam je ovoliko dugo da legalizujemo medicinski kanabis jer očigledno postoje ljudi koji su na crnom tržištu prodavali ovo ulje. Pretpostavljam da je ovo igra velikih brojeva i da su veliki interesi u pitanju te da i danas postoje ljudi, zbog čega je taj otpor između ostalog i bio toliki, kojima je u interesu da negdje u mračnom parku čovjeku u stanju potrebe neki diler prodaje lijek nepoznatog sastava“, ističe Saša Magazinović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Foto: Saša Magazinović / Rijad Cerić Tačno.net
Nije bilo teško doći do ulja od kanabisa nakon ne baš duge pretrage interneta. Portal Tačno.net saznaje da jedna bočica ulja od kanabisa od 10 ml iznosi 500 KM, dok se paste kreću od 1000 KM naviše, zavisno od potrebe kupca. Naravno, individue koje prodaju ove preparate nisu u mogućnosti da dokažu ispravnost svojih proizvoda. Ipak, većina onih koji zaista imaju potrebu za ovim uljem pronalaze ga izvan granica države.
Životinjski nagon za preživljavanjem i opstankom – tako naš sugovornik opisuje svoje iskustvo borbe protiv multiple skleroze koja traje od 2015. Na samim počecima razvoja multiple skleroze tvrdi da nije mogao normalno hodati, dok je već 2020. istrčao polumaraton, nakon čega nije imao potrebu za korištenjem iste količine ulja kao prije. Na početku ističe da mu je fokus bio na povezivanju s ljudima koji koriste kanabisovo ulje jer je tu mogao dobiti informacije iz prve ruke.
„Bio sam primoran da svoj spas tražim izvan granica Bosne i Hercegovine. Glavni apsurd je to da smo primorani da odemo nekoliko stotina kilometara odavde kako bismo se susreli s ljudima. Ja sam čak išao na konferencije, na predavanja u Sloveniji i Austriji, i jedini problem ustvari imate u svojoj državi na kraju“, objašnjava Irfan Ribić.
Foto: Irfan Ribić / Rijad Cerić Tačno.net
Irfan ističe da bi za njega kao korisnika najbolja opcija bila da se Bosna i Hercegovina stavi u ulogu proizvođača, više nego dobavljača.
„Puno mi je draže da punim budžet svoje zemlje nego da uvozimo kojekakve sintetske proizvode na bazi kanabisa. Svi mi znamo šta znači sintetski kanabis, šta nam time mogu podvaliti i šta bi nam eventualno željeli podvaliti“, ističe Irfan.
Legalizacija medicinskog kanabisa ipak je zakasnila
Da država ne odgovara na potrebe građana, to nije jasno samo onima koji iz nekog razloga takva ponašanja ignorišu ili ne vide realnost od naivnosti i slično. Isti je slučaj i s medicinskim kanabisom, država se i dalje drži stare, provjerene kakofonije nerada i nemara. Sigurno da je nemoguće izbrojati sve one kojima bi svakodnevnica bila funkcionalnija kad bismo imali dostupnost medicinskog kanabisa u apotekama. Ako uzmemo u obzir u kojim su se sve bolestima i stanjima preparati od kanabisa pokazali djelotvornim, onda govorimo o velikom broju slučajeva, koji je zbog nepostojanja tačne statistike nemoguće utvrditi. Ipak, za mnoge od njih je zakasnila jer još uvijek moraju ići u inozemstvo po svoje doze.
Na kraju, ne budimo naivni, od države koja je simbol trome birokratije i pasijansa na uredskim desktopima i nije se trebalo i moglo očekivati drugačije.
tačno.net
