Američki dolar nastavlja snažno gubiti vrijednost prema važnim valutama čime se nastavlja trend iz 2025
Euro je prema američkom dolaru na najvišoj razini od 2021. To ima i negativne posljedice za europske tvrtke i potrošače. Treba li Središnja europska banka intervenirati?
Američki dolar nastavlja snažno gubiti vrijednost prema važnim valutama čime se nastavlja trend iz 2025. Prošle godine američka valuta zabilježila je najveći pad u gotovo cijelom desetljeću.
Pad prema različitim valutama iznosio je 2025. gotovo deset posto. Od početka 2026. godine pao je za dodatnih 2,6 posto.
Gubitak vrijednosti dolara ima učinke na euro i druge valute. Europska jedinstvena valuta sada je prvi put od 2021. dosegla razinu od 1,20 američkih dolara. I britanska funta i japanski jen također su se popeli na nove najviše razine u odnosu na američku valutu.
Više ekonomista i analitičara trajni pad vrijednosti dolara pripisuje nedostatku povjerenja ulagača u američku valutu, s obzirom na to da nepredvidivost politike američkog predsjednika Donalda Trumpa i dalje izaziva zabrinutost. Postoji i mišljenje da Trump i mnogi članovi njegova ekonomskog tima žele pad vrijednosti dolara, u nadi da bi to američki izvoz učinilo jeftinijim i time konkurentnijim.
Trump ne čini baš mnogo kako bi otklonio te špekulacije. Kada su ga ovoga tjedna pitali brine li ga slab dolar, odgovorio je: „Ne, mislim da je to sjajno.”
Stephen Miran, nekadašnji predsjednik Trumpova Vijeća ekonomskih savjetnika, a sada član upravnog odbora američke središnje banke Fed, u studenome 2024. objavio je „Vodič za restrukturiranje globalnog trgovinskog sustava”.
Carine i devalvacija dolara ondje se navode kao važni instrumenti za smanjenje trgovinskog deficita SAD-a.
Zašto je pogođena eurozona?
Slabost dolara ne utječe samo na američko gospodarstvo, nego ima posljedice i za gospodarstvo eurozone i euro. Zajednička valuta 2025. je prema dolaru dobila 13 posto na vrijednosti najveći rast od 2017.
Rast eura igra „važnu ulogu za gospodarsku aktivnost, tržište rada i financijsko stanje kućanstava” u EU-u, kaže Jack Allen-Reynolds, zamjenik glavnog ekonomista za eurozonu u Capital Economicsu.
„Jači euro čini izvoz manje konkurentnim, što šteti proizvođačima u regiji”, rekao je Allen-Reynolds za DW. „S druge strane, uvoz postaje jeftiniji, što snižava cijene za potrošače.”
Daljnji rast eura prema dolaru mogao bi, međutim, kako kaže Ricardo Amaro, glavni ekonomist za eurozonu u Oxford Economicsu, narušiti konkurentnost europskih tvrtki koje mnogo izvoze u SAD.
„To se donekle nadoknađuje time što su američki proizvodi u Europi jeftiniji”, kaže Amaro. U cjelini bi se, međutim, sadašnji tečaj, ako takav ostane, negativno odrazio na rast u Europi.
„Prema našim izračunima, bruto domaći proizvod (BDP) eurozone ove bi godine bio oko 0,2 posto niži kada bi tečaj euro-dolar ostao na sadašnjoj razini (od 1,20 USD), umjesto na razini od 1,16 dolara, koja je nakon trgovinskog sporazuma EU-SAD krajem srpnja služila kao referentna točka”, kaže Amaro za DW.
Mješovita slika za izvoznike
Zsolt Darvas ipak ističe da je europski izvoz i u razdobljima kada je euro bio znatno jači nego danas nastavljao bilježiti dobre rezultate.
„Trenutačna vrijednost od 1,20 dolara i dalje je ispod razine iz 2021. i znatno ispod raspona od 1,30 do 1,50 dolara, koji je bio čest od 2004. do 2014.”, kaže ovaj makroekonom think tanka Bruegel u Bruxellesu za DW.
„Blagi pad dolara u posljednje vrijeme vjerojatno neće uzrokovati značajne gospodarske probleme u Europi”, rekao je Darvas. No budući da su izvoznici snažno pogođeni Trumpovom carinskom politikom, postoji bojazan da bi im nepovoljan tečaj „mogao zadati još jedan udarac”.
Tvrtke u burzovnom indeksu STOXX Europe 600, koji obuhvaća najvažnije europske kompanije, prema Goldman Sachsu oko 30 posto svojih prihoda ostvaruju u SAD-u.
Neke grane trpe zbog slabog dolara, farmaceutska i automobilska industrija su ugrožene, kaže Ricardo Amaro.
“S druge strane, ovisnost SAD-a o europskim farmaceutskim proizvodima mogla bi ublažiti moguću štetu”, dodaje on.
Jack Allen-Reynolds u međuvremenu upućuje na općenito slab izvoz eurozone posljednjih godina, osobito zbog jače konkurencije iz Kine u više sektora.
„Sumnjamo da će dosadašnji razvoj imati vrlo velik utjecaj na potražnju za europskim izvozom”, kaže on, „ali sigurno neće biti od pomoći.”
Treba li ESB intervenirati?
Rast eura prema dolaru potaknuo je nagađanja o tome bi li Europska središnja banka (ESB) trebala na neki način intervenirati.
Martin Kocher, guverner austrijske središnje banke, smatra nedavni rast eura „umjerenim”. Ako bi euro nastavio jačati, ESB bi morao intervenirati.
Već sada ESB pokušava utjecati na očekivanja tržišta, primjerice tako što visoki predstavnici ESB-a izjavljuju da „prate situaciju i izražavaju zabrinutost zbog nedavnih kretanja”, kaže Ricardo Amaro. „To otvara pitanje smanjenja kamatnih stopa i djeluje protiv jačanja eura.”
Ni Jack Allen-Reynolds ne vidi potrebu za djelovanjem na temelju dosadašnjih promjena tečaja. Ipak vjeruje da bi daljnje promjene mogle dovesti do toga da ESB tijekom ove godine smanji kamatne stope.
A Zsolt Darvas tvrdi da su trenutačni inflacijski učinci blizu nule i da nijedan sektor nije posebno ranjiv. „Tečajevi su u posljednjim desetljećima snažno oscilirali. Poduzeća su se prilagodila upravljanju mnogo većim oscilacijama od onih koje sada vidimo”, kaže Darvas.
Arthur Sullivan
dw.com
