Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu obilježila je, danas prigodnim skupom, 489. godišnjicu neprekidnog odgojno-obrazovnog rada, time potvrđujući status jedne od najstarijih i najznačajnijih obrazovnih institucija u Bosni i Hercegovini.
U amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese, osim prigodnih obraćanja, uručena su posebna priznanja istaknutim svršenicima za doprinos afirmaciji te odgojno-obrazovne ustanove, kao i druga priznanja i zahvalnice.
Dobitnici plakete za poseban doprinos afirmaciji Gazi Husrev-begove medrese su Muhamed Mrahorović i prof. dr. Enes Durmišević.
Direktor Medrese Dževad Pleh naglasio je da je ta odgojno-obrazovna ustanova sa dugim vijekom trajanja, uz Begovu džamiju i Gazi Husrev-begovu biblioteku, značajno imala udjela u profiliranju brojnih generacija.
– Utjecala je na njihovo formiranje, svijest, poglede, na njihovu vjeru i odnos prema životu, energiju i volju za učenjem i radom, za napredovanjem. Zato s pravom možemo kazati da je Medresa duhovno srce, uz Begovu džamiju i Gazi Husrev-begovu biblioteku, odgojno obrazovna i kulturno-historijska jezgra ovih prostora i ovoga naroda koji je svjestan njene vrijednosti – kazao je novinarima.
Zamjenik reis-uleme u BiH Enes Ljevaković ističe ponos zbog gotovo polumilenijskog rada Gazi Husrev-begove medrese te njenu ostavštinu koja je utkana u bh. kulturu i tradiciju, obrazovanje, povijest i društvene procese. Radost izražava zbog, među ostalim, svih uspjeha koje su postizale brojne generacije Gazi Husrev-begova medrese, učenici i profesori.
Jedan od ovogodišnjih dobitnika plakete za poseban doprinos afirmaciji Gazi Husrev-begove medrese Muhamed Mrahorović smatra da je to priznanje dobio za nešto što je, kako je kazao, znao da uradi kvalitetno. U čovjeku, kaže, budi osjećaj sreće i zahvalnosti, među ostalim, za prilike koje su mu se ukazale u životu nakon što je završio tu medresu.
– Medresa je jedinstvena obrazovna institucija, koja proizvodi jedinstven kadar. Sretan sam zbog obilježavanja ove godišnjice, a sve me ovo ponukalo da u sjećanje vratim te dane kad sam djelovao i kao profesor u toj školi. Medresa mi je otvorila vrata da odem i na studije u inozemstvo – kazao je.
Gazi Husrev-begova medresa, utemeljena 1537. godine vakufnamom velikog Gazi Husrev-bega, već gotovo pet stoljeća predstavlja jedan od ključnih stubova obrazovanja, duhovnosti i kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine. Kroz njen odgojno-obrazovni sistem izrasle su generacije učenih i društveno angažiranih pojedinaca koji su, svako u svom vremenu, dali prepoznatljiv doprinos opstanku i razvoju bosanskohercegovačkog društva.
(FENA)
***
Gazi Husrev-begova medresa obilježila 489. godišnjicu: Duhovno srce ovoga naroda i kulturno-historijska jezgra ovih prostora
Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu obilježila je danas 489. godišnjicu neprekidnog odgojno-obrazovnog rada, potvrđujući kontinuitet djelovanja najstarije odgojno-obrazovne ustanove u Bosni i Hercegovini.
Centralna svečanost održana je 8. januara 2026. godine u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese, gdje su na Svečanoj akademiji dodijeljene plakete i zahvalnice zaslužnim saradnicima koji su svojim radom, načinom života i društvenim angažmanom dali trajan doprinos afirmaciji ove ustanove.
Odlukom Nastavničkog vijeća Gazi Husrev-begove medrese, ovogodišnji laureati su profesor Muhamed Mrahorović i profesor dr. Enes Durmišević.
Zamjenik reisul-uleme Enes Ljevaković je prenio selame reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića i njegovu čestitku povodom Dana Gazi Husrev-begove medrese. Istakao je da se godišnjica rada Medrese obilježava s ponosom, radošću i zahvalnošću.
– Ponosni smo prije svega na gotovo polumilenijski rad Gazi Husrev-begove medrese i njenu ostavštinu koja je utkana u same temelje naše zajednice, u našu kulturu, tradiciju, obrazovanje, povijest i društvene procese. Radosni smo zbog uspjeha brojnih generacija učenika i profesora, a zahvalni Svevišnjem Gospodaru na Njegovom blagoslovu koji prati ovu ustanovu – kazao je Ljevaković.
Naglasio je i zahvalnost Gazi Husrev-begu, vakifu i osnivaču Medrese, koji je, kako je istakao, prepoznao presudnu važnost znanja i obrazovanja te svoju imovinu uvakufio u te svrhe, podižući džamiju, medresu i biblioteku.
– Zahvalni smo i našim džematlijama i brojnim dobrotvorima koji su, u vremenima kada vakufi nisu mogli podmirivati potrebe Medrese, svojim prilozima omogućili njen kontinuitet rada i misije. Posebnu zahvalnost dugujemo i Islamskoj zajednici koja kontinuirano osigurava najbolje moguće uslove za učenike, od nastavnog procesa do domskog smještaja – istakao je Ljevaković.
Najavio je da se s početkom nove školske godine očekuje završetak renoviranja ženskog odjeljenja Gazi Husrev-begove medrese, čime će učenice dobiti savremeno opremljene učionice i domski smještaj prema najvišim standardima.
Govoreći o suštini medresanskog obrazovanja, Ljevaković je podsjetio da se unutarnja vrijednost Medrese ogleda u izučavanju tradicionalnih islamskih disciplina, ali i drugih znanja potrebnih savremenom vremenu, u skladu s vakufnamom osnivača.
– Bez tog spoja Medresa ne bi mogla odgovoriti izazovima vremena i potrebama Zajednice i društva. Tako je bilo kroz sve epohe njenog rada, a tako je i danas – naglasio je.
Podsjetio je i na značaj vakufske imovine Gazi Husrev-bega, ističući da Rijaset Islamske zajednice, putem Vakufske direkcije i Uprave Gazi Husrev-begovog vakufa, ulaže značajne napore u zaštitu i revitalizaciju vakufa.
– Očekujemo veći senzibilitet nadležnih vlasti, posebno u Sarajevu, prema instituciji vakufa, naročito Gazi Husrev-begovog i Isa-begovog vakufa, jer se urbani razvoj Sarajeva temelji upravo na njima. Odugovlačenje i komplikovanje procedura za obnovu vakufskih objekata je neprihvatljivo – upozorio je Ljevaković.
Direktor Gazi Husrev-begove medrese Dževad Pleh istakao je da ova godišnjica potvrđuje historijsku ulogu Medrese u formiranju generacija na ovim prostorima.
– Historijska je činjenica da je Medresa, zajedno s Begovom džamijom i Gazi Husrev-begovom bibliotekom, imala presudan utjecaj na oblikovanje svijesti, znanja, vjere i vrijednosti generacija koje su kroz nju prolazile. Ona je snažno utjecala na njihovu volju za učenjem, radom i napredovanjem – kazao je Pleh.
Dodao je da je Medresa, kroz svoju misiju i program, imala ključnu ulogu u oblikovanju muslimanskog i bošnjačkog identiteta.
– S punim pravom možemo kazati da je ona duhovno srce ovoga naroda, odgojno-obrazovna i kulturno-historijska jezgra ovih prostora, institucija koju narod i danas duboko poštuje i visoko vrednuje – zaključio je Pleh.
Priznanja i zahvalnice
Priznanje za nesebično zalaganje i doprinos odgojno-obrazovnom procesu dodijeljeno je Salimu Haušiću, profesoru akaida, dok je priznanje za doprinos radu Medrese uručeno i Džemili Bilanić, uposlenici iz reda tehničkog osoblja.
Zahvalnice za izvanredan doprinos projektima Medrese dodijeljene su Siji Hasani, nastavnici islamske vjeronauke u Osnovnoj školi Alija Nametak, te Azri Ganiun-Salkoskoj, nastavnici islamske vjeronauke u Osnovnoj školi Fatima Gunić.
Zahvalnica za izuzetnu saradnju i podršku radu ustanove uručena je Ćazimu Mustafiću, članu Vijeća roditelja Gazi Husrev-begove medrese.
Za doprinos projektima Medrese zahvalnica je dodijeljena i Centru za napredne studije, čiju je donaciju preuzeo Asmir Aljić, sekretar Centra.
Zahvalnice su dodijeljene i Džananu Musi te Bosansko-američkom islamskom kulturnom centru (Bosnian American Islamic Center) iz Harbor Cityja u Sjedinjenim Američkim Državama.
(S.S./Preporod.info)
