DAN LOGORAŠA BOSNE I HERCEGOVINE ⚜
– kad ljudsko biće doživi da se zove logoraš
Tragovi zločina su prikrivani, pa ne postoje službeni podaci o broju logora, ali se pouzdano zna da ih je bilo više od 600 i da su logoraši u najvećoj mjeri bili Bošnjaci.
Već u aprilu 1992. počelo se s formiranjem koncentracionih logora na zauzetim područjim širom zemlje.
Kroz logore su prošle desetine hiljada civila, a hiljade su, nakon mučenja i ponižavanja, brutalno likvidirane.
Logori u Prijedoru isticali su se po monstruoznosti zlikovaca koji su pobili više od 3.000 ljudi. Koncentracioni logor u rudniku Omarska bio je aktivan 100 dana, a u njemu je bilo zatočeno 11.000 ljudi. U Trnopolju se nalazilo se između 5.000 i 8.000 zatočenika, a u nekadašnjoj tvornici keramičkih pločica Keraterm bilo je zatvoreno oko 3.000 ljudi. Dodatnih 10.000 ljudi bilo je zatočeno u napuštenom rudniku Tomašica, u Brezičanima i Sportskom centru u Prijedoru.
Na području Banja Luke najzloglasniji logor bio je Manjača i u njemu je bilo zatočeno preko 8.000 Bošnjaka.
U Bijeljini je glavno mučilište za Bošnjake bio logor Batković u kojem je svakodnevno bilo zatočeno oko 2.500 ljudi, a u vojnoj kasarni u Bijeljini srpske snage zatvorile su 1.230 Bošnjaka.
Logor Luka bio je mjesto zatvaranja i mučenja nesrpskog stanovništva Brčkog. Više od 10.000 ljudi bilo je izloženo torturama u logoru Luka i sportskoj dvorani Partizan u samom centru grada
U Foči je bilo koncentrirano više namjenskih koncentracionih logora. Najpoznatiji logori bili su Miljevina, Partizan (poznatiji kao ženski zatvoru u Foči), te bivši Kazneno-popravni dom (KPD) u Donjem Polju u kojem je bilo zatočeno preko 10.000 Bošnjaka, a ubijeno više od 1.000.
U dijelovima Sarajeva koje su početkom rata zauzele srpske snage također su formirani konclogore za nesrpsko stanovništvo. Na Ilidži, u Kazneno-popravnom domu Kula, u Rajlovcu, na Vracama, u aerodromski hangarima i na brojnim drugim lokacijama bile su zatočene desetine hiljada sarajevskih Bošnjaka i Hrvata
Zatvaranje Bošnjaka u konclogore strategija je koju su od srpske političke i vojne vlasti preuzeli čelnici Hrvata nakon izbijanja sukoba s Bošnjacima.
U helikopterskim skladištima i garažama Heliodroma kod Mostara bilo su zatočeni Bošnjaci s područja cijele Hercegovine. Prema izvještaju UN-a, tu je bilo zatočeno 2.300 civila. Prema izvorima Armije BiH, na Heliodromu je bilo zarobljeno između 10.000 i 12.000 Bošnjaka.
U Čapljini se nalazilo nekoliko mjesta gdje su bili zatvarani Bošnjaci. U skladištu JNA u Gabeli, u četiri velika hangara, bilo je zatočeno više od 1.400, a u cijelom logoru najmanje 3.500 Bošnjaka. U kasarni “Dretelj” bilo je zatočeno blizu 5.000 Bošnjaka.
Preuzeto od: Almir Muratović
(U Bosni i Hecegovini 9.maj se obilježava kao Dan logoraša BiH)
