Traži se stroga zatvorska kazna: “Da je Bosna funkcionalna država, niko ne bi postavljao pitanja da li bi i kako Dodik bio pritvoren.”
Vlada Republike Srpske saopštila je na posebnoj sjednici održanoj u srijedu uveče da će preduzeti sve potrebne mjere i radnje iz svoje nadležnosti radi zaštite institucija, imovine i interesa građana Republike Srpske. Vlada ističe da će svi njeni budući zadaci biti usmjereni na “očuvanje i zaštitu Republike Srpske, kao i interesa naroda koji u njoj živi, te da zakonsko nasilje mora prestati i neće biti dozvoljeno nad institucijama Republike Srpske”. Na sjednici je razgovarano o informacijama o političko-bezbjednosnoj situaciji u Republici Srpskoj, sa fokusom na moguće posljedice, nakon što je završnim riječima odbrane i tužilaštva okončano jednogodišnje suđenje predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku i direktoru Službenog glasnika Republike Srpske Milošu Lukiću, koji se terete za nesprovođenje odluka visokog predstavnika u BiH i međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Državni tužilac Nedim Ćosić zatražio je da Dodik i Lukić budu proglašeni krivima i osuđeni na zatvorske kazne “blizu maksimalnih” pet godina. Predložio je da sud obojici izrekne desetogodišnju zabranu obavljanja funkcija u državnim organima ili institucijama koje se finansiraju iz budžeta.
U tamošnjoj javnosti, ali i u regionu, šta dalje ako Dodik bude osuđen na zatvorsku kaznu? Idemo li možda ka referendumu o nezavisnosti RS i mogućim novim tenzijama? Profesor i sociolog iz Bosne i Hercegovine Esad Baital kaže za “Local” da je visoki predstavnik dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i da se njegove odluke moraju provoditi. Jer iza njega i njegovih odluka stoje dejtonski potpisi i potpisnici, odnosno garanti Sporazuma.
Foto: lokalno.mk / Esad Bajtal
-I potpisi Srbije i Hrvatske kao svjedoka odnosno učesnika i agresora na Bosnu 90-ih godina. Shodno tome, sve odluke Visokog predstavnika, kakve god da su bile, uvijek su se provodile bez pitanja i ucjena. Zašto bi sada bilo drugačije? Jer Dodik prijeti da će prihvatiti samo oslobađajuću presudu? I ko je on da prihvata ili ne prihvata sudske odluke? Na osnovu čega se izuzima od principa pravičnosti i pravde? S kojim pravom misli da ono što važi za sve građane Bosne i Hercegovine ne smije važiti samo za njega? Zato što je predsjednik manjeg entiteta (RS)? To su logična pitanja, naglasio je Baital u razgovoru.
Sagovornik podsjeća da je nedavno sudskom odlukom zatvoren tadašnji predsjednik većeg entiteta (FBiH) Fadil Novalić i grupa oko njega.
-Svi pogođeni su se našli tamo gde im je mesto. Zašto bi Dodik bio izuzetak ako, ponavljam, ako sud donese odluku iste vrste. Kakva će to odluka biti, mi građani ne znamo. Ali ono čemu se nadamo je da će sud postupiti u skladu sa činjenicama i na osnovu njih donijeti presudu. A odluku treba provesti na isti način kao u slučaju Novalić, dodaje Bajtal i nastavlja:
– Druga stvar je što Dodik ima problema sa sopstvenim građanima i opozicijom, koja ga otvoreno optužuje za pljačku, kriminal, nepotizam i nerad koji je doveo do bankrota manjeg entiteta, kako tvrde pojedini ekonomski stručnjaci i kritičari njegove autoritarne vladavine. U takvoj situaciji očito bi mu odgovarao svaki javni nered ili incident koji bi pokušao ućutkati kritiku, ugušiti nezadovoljnu većinu i ujediniti duboko podijeljenu javnost u manji entitet.
Isto bi, smatra profesor, odgovaralo i njegovom političkom mentoru Aleksandru Vučiću, koji se takođe nalazi u nezavidnoj situaciji višemesečnih građanskih nemira i studentskog bunta, na koje očigledno nema odgovora.
-Dakle, i jednima i drugima bi dobro došlo eskaliranje situacije kako bi se skrenula pažnja javnosti sa aktuelnih problema i smirila eventualnim uvođenjem vanrednog stanja. Očigledno, kako smatraju pojedini analitičari i oni koji bolje poznaju tamošnju situaciju, traži se ova mogućnost, odnosno opravdanje. Nadajmo se da se takav scenario neće ostvariti i da je takozvana međunarodna zajednica iz iskustva svjesna šta su ova dva manipulatora, Putinovi neformalni opunomoćenici na Balkanu, spremna da urade, kaže Baital.
Za profesora filozofije i političkog analitičara Dragana Bursaća, Dodik bi trebao biti osuđen po zakonu države Bosne i Hercegovine. On je u izjavi za “Local” rekao da je tamošnji tužilac tražio maksimalne moguće kazne. No, ističe da se ne bi kladio na to kolika će biti kazna, ali očekuje da će Sud BiH završiti posao u skladu sa zakonom.
Foto: lokalno.mk / Dragan Bursać
-Pravo pitanje je šta, “dan posle” ili sat posle? Konkretno, šta ako Dodik bude osuđen? Hoće li se sam predati, kako će biti priveden i kako će se sve to odvijati? Da je BiH funkcionalna država, niko ne bi postavljao ova pitanja, ali nažalost to do sada nije bio slučaj. Najvažnije je održavati sigurnost, a ne povećavati tenzije, traži Bursach i dodaje da ne treba nasjedati na Dodikovu tezu po kojoj se poistovjećuje sa cijelim entitetom.
Dodik je optužen da je potpisao ukaz kojim je dva zakona Republike Srpske proglašena neustavnim, a koje je visoki predstavnik Kristijan Šmit ranije poništio. Lukić je optužen da je ove uredbe objavio u Službenom glasniku Republike Srpske i zakone prema kojima se odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH ne bi primjenjivale na teritoriji tog entiteta. Narodna skupština Republike Srpske donijela je u junu 2023. godine neustavne zakone prema kojima se odluke visokog predstavnika više ne priznaju i neće objavljivati u Službenom glasniku Republike Srpske, te da se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati na teritoriji Republike Srpske.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, koristeći takozvana Bonska ovlaštenja, prema kojima može mijenjati zakone i smjenjivati zvaničnike u BiH, poništio je dva zakona 1. jula 2023. godine, dok je zakonodavna procedura zvanično još bila u toku. Istog dana, Schmidt je unio i izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojima je dodato krivično djelo “neprovođenje odluka visokog predstavnika”, za koje se tereti Dodik.
Presuda lideru bosanskih Srba biće izrečena 26. februara
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče da se nada da će sudije u Sarajevu osloboditi predsjednika Republike Srpske, jer, kako je rekao, “svaka druga presuda vodi u neizvjesnost”. On je izrazio bojazan da smo, kako kaže, “svi u nevolji” ako stvari krenu drugačije i nada se da će “u Sarajevu biti dovoljno razuma”.
Milorad Dodik je na američkoj listi sankcija od jula 2017. godine zbog ometanja ili prijetnje opstrukcijom Dejtonskog mirovnog sporazuma. Početkom januara 2022. godine ponovo je sankcionisan zbog direktnog ili indirektnog učešća u kršenju ili djelu kojim se ometa ili prijeti provođenje Dejtona, kao i za koruptivne radnje. Uz isto ili slično objašnjenje, SAD su sankcionisale i Dodikovu porodicu, gotovo cijelo rukovodstvo entiteta Republika Srpska, te nekoliko privatnih kompanija koje su navodno povezane sa porodicom Dodik.
