PAPA Franjo već danima je u bolnici i bori se obostranom upalom pluća. Istovremeno, svijet je u stanju pripravnosti zbog mogućeg izvanrednog događaja – smrti pape.
Franjo, koji je u mladosti izgubio dio pluća zbog respiratorne infekcije i koji se u posljednje vrijeme bori sa zdravljem, prošle godine odobrio je pojednostavljeni pogreb za sebe, izbjegavajući neke od složenijih obreda koji se obično obavljaju nakon smrti pape.
No, bez obzira na to kada se dogodi, njegova smrt odmah će pokrenuti niz događanja koji su usklađeni tijekom stoljeća i stotina umrlih papa. Neke vatikanske tradicije datiraju još iz drevnog Rima.
Nakon svega toga, bit će izabran novi vođa Katoličke crkve, koji će se birati između naprednih i konzervativnih kardinala, koji će se natjecati za kontrolu nad institucijom koja ima milijardu sljedbenika širom svijeta. Politico je složio pregled onoga što se događa nakon što papa umre.
Smrt
Tradicionalno je zadatak camerlenga (višeg vatikanskog službenika) potvrditi smrt pape. Trenutačno ovu poziciju drži irski kardinal Kevin Farrell.
Ako tradicija ostane nepromijenjena, Farrell će posjetiti tijelo pape Franje u njegovoj privatnoj kapeli i pozvati njegovo ime kako bi ga probudio.
Danas je ovo uglavnom ceremonijalno jer će liječnici već potvrditi smrt pape putem standardnih medicinskih metoda. (Jedan često ponavljani mit tvrdi da camerlengo također nježno kucne papu po glavi srebrnim čekićem, što Vatikan već dugo opovrgava.)
Kada papa ne odgovori, prema tradiciji, njegov prsten pečat, koji služi za službene papinske dokumente, bit će uništen ili oštećen, čime se označava kraj njegovog pontifikata, a papinski apartmani bit će zatvoreni.
Camerlengo obavještava Kardinalski kolegij, vladinu tijelo seniornih crkvenih službenika, da je papa preminuo, prije nego što će njegova smrt biti službeno objavljena svijetu putem priopćenja za medije.
Period žalosti
Smrt pape pokreće devet dana žalosti poznatih kao Novendiale, što je prvobitno bio običaj iz starog Rima. Italija također obično proglašava period nacionalne žalosti.
Njegovo tijelo bit će blagoslovljeno, odjeveno u papinske odjeće i izloženo u Bazilici sv. Petra na javnu čast, gdje će stotine tisuća ljudi stajati u redu kako bi odali počast, uključujući strane diplomate i svjetske vođe. U prošlosti je tijelo pape bilo izloženo na povišenoj platformi zvanom catafalque, ali će Franjin pojednostavljeni pogrebni obredi vidjeti njegovo tijelo u otvorenom kovčegu bez previše pompe i ceremonije.
Povijesno su pape često bili balzamirani, a neki su imali organe uklonjene prije pokopa – crkva blizu Fontane di Trevi u Rimu čuva srca više od 20 papa u mramornim urnama, sačuvanim kao svete relikvije, ali ove su prakse napuštene.
Slijede svakodnevne molitve i Requiem mise koje će se održavat u Bazilici sv. Petra i širom katoličkog svijeta.
U međuvremenu, Vatikan ulazi u prijelazni period poznat kao sede vacante, što znači “sjedište je prazno”, tijekom kojeg vlast crkve privremeno preuzima Kardinalski kolegij, premda neće biti moguće donositi veće odluke dok ne bude izabran novi papa.
Pokop
Pogreb pape vjerojatno će se održati na Trgu sv. Petra, s tugujućima koji će se okupiti u Vatikanu za obred. On će biti predvođen dekanom Kardinalskog kolegija, trenutačno 91-godišnjim Talijanom Giovannijem Battistom Reom.
Tradicionalno, papa će biti pokopan u Vatikanskim grottama, kriptama ispod Bazilike sv. Petra. Gotovo 100 papa je tamo pokopano, uključujući papu Benedikta XVI., Franjinog prethodnika, koji je abdicirao 2013. i umro 2022.
No Franjo je u intervjuu 2023. godine rekao da je odabrao baziliku Santa Maria Maggiore u Rimu, jednu od svojih najomiljenijih i najposjećenijih crkava, kao svoje konačno počivalište, što ga čini prvim papom u stotinu godina koji će biti pokopan izvan Vatikana.
Prošli pape bili su pokapani u tri kovčega: jedan od ciprese, jedan od cinka i jedan od brijesta, smješteni jedan u drugi, ali Franjo je naredio da bude pokopan u jednom kovčegu, od drva i cinka.
Kada je Benedikt XVI. bio pokopan, njegov kovčeg također je sadržavao novčiće kovane za vrijeme njegovog pontifikata, kao i metalnu cijev koja je obuhvatila smotani papirni svitak, nazvan rogito – dokument od tisuću riječi koji prepričava njegov život i pontifikat. Franjo će vjerojatno biti pokopan sa svojim vlastitim rogitom koji opisuje njegov jedinstveni pontifikat.
Izbor novog pape
Dva do tri tjedna nakon pogreba pape, Kardinalski kolegij okupit će se u Sikstinskoj kapeli kako bi održao konklavu, visoko tajni proces izbora novog pape. U teoriji, bilo koji odrasli, kršteni muškarac rimokatolik je kvalificiran za papinstvo, ali tijekom posljednjih 700 godina papa je uvijek bio biran iz Kardinalskog kolegija.
Velika većina od 266 izabranih pontifa kroz povijest bila je Europljani. Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Argentini, prvi je neeuropski papa u posljednjih 1300 godina.
Za razliku od uobičajene politike, kandidati za papu ne vode otvorenu kampanju za poziciju. Stručnjaci za Vatikan kardinale koji imaju dobru šansu postati papa nazivaju papabile, što u prijevodu znači “pogodan za papu”.
Na dan glasanja, Sikstinska kapela, sa svojim poznatim stropom kojeg je naslikao Michelangelo, bit će fizički zatvorena, a kardinali, koji su dali zakletvu tajnosti, bit će zaključani unutra.
Samo kardinali mlađi od 80 godina imaju pravo glasovati. Oko 120 njih glasovat će tajno za svog odabranog kandidata, pišući njegovo ime na glasačkom listiću i stavljajući ga u kalež na oltaru.
Crni i bijeli dim
Ako nijedan kandidat ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, slijedi još jedno glasovanje. Može biti do četiri runde glasanja dnevno. Konklava koja je izabrala papu Franju 2013. trajala je oko 24 sata i pet glasova, ali proces može trajati dulje; konklava iz 13. stoljeća trajala je oko tri godine, dok je druga iz 18. stoljeća trajala četiri mjeseca.
Kada se glasovi prebroje, oni se spaljuju u peći unutar Sikstinske kapele, koju su postavili vatikanski vatrogasci. Druga peć spaljuje kemikaliju koja šalje dimnu signalizaciju kroz dimnjak prema vanjskom svijetu: crni dim znači da novi papa nije izabran, bijeli dim znači da je izabran.
Novi papa
Kada bude izabran novi papa, predstavnik Kardinalskog kolegija pročitat će latinsku najavu Habemus papam, što znači “Imamo papu”, s glavnog balkona Bazilike sv. Petra.
Zatim, novoizabrani papa, koji je odabrao papinsko ime (najvjerojatnije jedno koje odaje počast svecu ili prethodniku) i obukao bijelu mantiju, izlazi na balkon kako bi održao svoj prvi govor u javnosti. Time će katolički svijet dobiti novog vođu.
Osim što postavlja nauk i moral crkve, papa ima značajnu diplomatsku i političku moć u svjetskoj politici, djelujući kao posrednik u globalnim sukobima i vodeći humanitarne napore.
Većina papa služi sve do dana svoje smrti. Papa Benedikt XVI., koji je abdicirao 2013. godine u 85. godini zbog pogoršanja zdravlja, bio je prvi papa koji je abdicirao u 600 godina.
