DANAS SJEDNICA: Novi zakon koji će promijeniti živote 260.500 nezaposlenih!
Moraju ministarstva finansija i zdravstva riješiti pitanja osiguranja osoba koje bi eventualno bile skinute s liste nezaposlenih. Ne smije se desiti da ljudi preko noći ostanu bez zdravstvenog osiguranja, upozorava Čavali
Nacrt zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba naći će se na dnevnom redu današnje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
Ovo je zakon na čijem donošenju dugo insistiraju predstavnici Udruženja poslodavaca FBiH. Naime, poslodavci već mjesecima tvrde kako brojka nezaposlenih u Federaciji ne odražava stvarno stanje, s obzirom na probleme s kojima se suočavaju prilikom pronalaska radnika.
Na birou 260.500 osoba u FBiH, a poslodavci ne mogu naći radnike
Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, 30. aprila 2024.godine na evidencijama službi za zapošljavanje bilo je registrirano 260.500 osoba, što je u odnosu na mjesec ranije smanjenje za 4.244. Sredinom jula 2022. godine na evidencijama nezaposlenih u Federaciji BiH bilo je 286.644 osobe. Ovo su brojke pored kojih se nikako ne bi moglo govoriti o nedostatku radne snage, a upravo Udruženje poslodavaca FBiH nedostatak radne snage navodi kao jedan od najvećih problema u poslovanju. Poslodavci tvrde kako za brojne branše ne mogu pronaći radnike iako isti postoje na evidencijama kantonalnih zavoda za zapošljavanje.
Prema Nacrtu zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba doći će do razdvajanja aktivnih tražilaca posla od onih koji to nisu.
Član 5.
(Aktivno traženje posla)
Smatra se da nezaposlena osoba aktivno traži posao ako:
a) se redovno javlja službi za zapošljavanje, radi traženja zaposlenja u skladu sa ovim zakonom i drugim općim aktima;
b) prihvati i pridržava se programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije;
c) prihvati, pridržava se i provodi aktivnosti radi utvrđivanja individualnog plana zapošljavanja, u skladu sa ovim zakonom;
d) podnosi molbe poslodavcima, javlja se na oglase i konkurse ili koristi druga sredstva i načine u pronalaženju posla;
e) provodi i druge aktivnosti u svrhu zapošljavanja.
Nacrtom je definisano i u kojim slučajevima zavod prestaje u evidenciji osobu voditi kao nezaposlenu. Između ostalog, to će se desiti ukoliko osoba odbije odgovarajući posao tri puta uzastopno u okviru stečenog zvanja bez opravdanog razloga.
Osoba se više neće voditi kao nezaposlena i ukoliko ne ispunjava uslove o aktivnom traženju posla iz člana 5. ovog zakona.
Među nezaposlenima više neće biti ni osoba koja odbije uključiti se u programe prekvalifikacije i dokvalifikacije koje organizira i snosi troškove Služba za zapošljavanje i/ili Federalni zavod, u cilju povećanja mogućnosti zapošljavanja ili ako bez opravdanog razloga prekine učešće u programu.
Poslodavci ostali bez svog čovjeka u UO Zavoda za zapošljavanje
Jučer je sjednicu održao i Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Zastupničkog doma PFBiH, a predsjednik ovog tijela Admir Čavalić kazao je da je pomenuti zakon potreban.
“Žao mi je što je dugo čekao na nivou Vlade FBiH, bilo je izgleda određenih opstrukcija da dođe na dnevni red federalnog Parlamenta. Nadam se da ovo neće ostati samo na nacrtu, već da ćemo ga dobiti u formi prijedloga i da će se taj prijedlog usvojiti. Vidi se da je bilo nekih intervencija na zakon, jer je u Prednacrtu zakona stajalo da će prilikom imenovanja upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje jedna osoba biti imenovana od predstavnika poslodavaca. Vidim da je sada u nacrtu to izbrisano na nečiju intervenciju, što nije dobro”, govori za Buku Čavalić, konstatirajući da treba maksimalno depolitizirati zavode i javna preduzeća, te da zbog toga nije dobro što je Vlada odustala od ideje da jednog člana Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje bira Udruženje poslodavaca.
“Bolje je izvana imati neke članove upravnog odbora, nego samo ono što je definisano politikom. Poslodavci su najveći korisnici ovog zavoda pored radnika, i bila je dobra ideja da imaju svog čovjeka u upravnom odboru. Poznaju i potrebe i prakse na tržištu rada. Ali, eto opet je sve ostalo u domenu politike”, kaže predsjednik ekonomskog odbora.
Kada je riječ o samom zakonu, navodi da se on bavi nezaposlenima, zavodom za zapošljavanje i posredovanjem u zapošljavanju.
“Kada je riječ o nezaposlenim, tu se pravi nova kategorija, gdje se nastoje prepoznati oni koji su aktivni tražioci posla, a ostaje i ta međukategorija, a to su nezaposleni koji ne traže poslao, i naravno imaju i oni koji nisu na listama. Bitno je razumjeti svaku kategoriju, a treba da bude najveći fokus na aktivnim tražiocima posla. Oni trebaju u konačnici da se zapošljavaju. Kada je riječ o pasivnim tražiocima posla, to su prije svega ljudi koji su tu vjerovatno zbog prava na zdravstveno osiguranje. Oni neće biti brisani s evidencije, i tamo se navodi da će zavod voditi dvije evidencije. Neće se voditi kao aktivni tražioci posla i vjerovatno neće biti puno uključeni u programe edukacije, prekvalifikacije ili neke druge aktivnosti zavoda”, objašnjava Čavalić.
Niko ne smije ostati bez zdravstvenog osiguranja
Naglašava kako je na sjednici Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku usvojio zaključak koji se tiče zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba.
“Do usvajanje prijedloga zakona moraju ministarstva finansija i zdravstva riješiti pitanja osiguranja osoba koje bi eventualno bile skinute s liste nezaposlenih. Dakle, ne smije se desiti da osobe preko noći ostanu bez zdravstvenog osiguranja, jer tako nismo ništa postigli. Podsjećam da postoji inicijativa koju je potpisalo preko 20 zastupnika, a koja se zove “Zdravlje za sve”. Ona podrazumijeva da svaki građanin Federacije BiH ima zdravstveno osiguranje i to bi išlo u skladu s ovim rješenjima o kojima mi raspravljano na parlamentu”, podvlači Čavalić.
Vrijedi napomenuti da u Federaciji BiH čak postoji i kategorija koja plaća doprinose za zdravstveno osiguranje, ali nema pravo na uslugu u javnom zdravstvu. Radi se o osobama koje su zaposlene po ugovoru o djelu, u okviru kojeg izdvajaju 10 posto doprinosa za PIO i zdravstveno osiguranje. Freelanceri, ekonomisti i Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH su godinama upozoravali kako je diskriminatorno da se od jedne kategorije naplaćuju doprinosi za zdravstveno, a da se istoj zdravstvena usluga uskraćuje, ali uzalud. Federalnu vlast ovaj problem nije zanimao i nije ga ni rješavala.
Buka
