SUBVENCIJE I MILIJARDE
Goldman Sachs i poznati astrofizičar Neil deGrasse Tyson predviđaju da će prvi zemaljski trilioner biti osoba koja pronađe način da eksploatira prirodne resurse na asteroidima.
Piše: Bernie Sanders, thebosnaitimes.ba
Bilo je to 20. jula 1969. godine: 650 miliona ljudi na planeti bez daha je gledalo kako Neil Armstrong konačno ostvaruje viziju predsjednika Kennedyja. Sjedinjene Države su uspješno izvele poduhvat koji je nekoliko decenija ranije bio nezamisliv. Poslali smo čovjeka na Mjesec.
Tog historijskog dana čitav svijet bio je ujedinjen slaveći to ogromno postignuće. Sa TV ekrana odzvanjao je Armstrongov glas: „Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo“.
Za samo 8 godina, pod vodstvom timova izuzetnih naučnika, inženjera i astronauta iz Svemirske agencije, Sjedinjene Države su uvele čovječanstvo u svijet beskrajnih mogućnosti. Dok su se svi radovali, bili smo posebno ponosni na našu zemlju, jer to je bio američki projekat. Naša zajednička ulaganja, naša politička volja, naša naučna dostignuća i hrabrost omogućili su ostvarenje nemogućeg. Nismo samo „pobijedili“ u svemirskoj trci, već i otvorili nove horizonte za čitavo čovječanstvo.
Bojim se da se danas, 53 godine posle spuštanja čovjeka na Mjesec, Svemirska agencija pretvorila u ATM mašinu za finansiranje svemirske trke, ovog puta ne između Sjedinjenih Država i drugih zemalja, već između dvojice najbogatijih ljudi u Americi – Elona Muska i Jeffa Bezosa, ljudi koji zajedno raspolažu bogatstvom od preko 450 milijardi dolara.
Poslije milijardi i milijardi dolara uloženih u istraživanje svemira, američki narod se nalazi pred važnom odlukom. Ako ćemo ponovo slati ljude na Mjesec, a potom možda i na Mars, kome treba dati da upravlja tim poduhvatom i šta će biti njegova svrha? Hoće li cilj biti korist za stanovnike Sjedinjenih Država i čitavog svijeta? Ili će to biti dalje bogaćenje milijardera i otvaranje svemira za korporativnu pohlepu i eksploataciju?
Ako možete povjerovati, Kongres upravo razmatra odobravanje finansijske pomoći u iznosu od 10 milijardi dolara Bezosovoj kompaniji Blue Origin za razvoj lunarnog vozila. Pomoć se odobrava nakon što je u postupku javne nabavke Bezosov Blue Origin izgubio od Muskove kompanije SpaceX.
Bezosovo bogatstvo iznosi oko 180 milijardi dolara, ali on ne plaća federalni porez na dohodak. Vlasnik je Amazona, kompanije koja takođe ne plaća federalni porez na dobit koja se mjeri milijardama dolara. Bezos ima dovoljno novca da priušti sebi mega-jahtu od 500 miliona, kuću u Washingtonu od 23 miliona, imanje na Beverly Hillsu vrijedno 165 miliona i imanje od 6 hektara na Mauiju vrijedno 78 miliona.
U trenutku kada više od pola Amerikanaca jedva sastavlja kraj s krajem, kada 70 miliona ljudi ima nedovoljno ili nikakvo zdravstveno osiguranje i kada oko 600.000 ljudi žive kao beskućnici, treba li novac poreskih obveznika trošiti na finansiranje Bezosovog svemirskog hobija? Ne bih rekao.
Moram naglasiti da je u pitanju problem mnogo veći od jednog ugovora za slanje Bezosove kompanije na Mjesec.
Svemirska ekonomija – kojom danas dominiraju privatne kompanije koje praktično besplatno koriste kapacitete i tehnologiju Svemirske agencije – već je veoma profitabilna i očekuje se da će se njena profitabilnost u bliskoj budućnosti eksponencijalno uvećati. Bank of America prognozira da će se obim svemirske ekonomije u narednih 8 godina utrostručiti i dostići vrijednost od 1,4 triliona dolara. Da, triliona.
Privatne kompanije su 2018. ostvarile dobit od 94 milijarde dolara prodajući robe i usluge koje se koriste u svemiru. Sigurno bi bile profitabilne i bez darežljivih subvencija i podrške Svemirske agencije i američkih poreskih obveznika. Posao sa satelitima je u procvatu. Samo SpaceX planira da u naredne dvije godine lansira desetine hiljada komunikacionih satelita sistema Starlink.
Pored lansiranja satelita, korporacije će dobro zarađivati i od „svemirskog turizma“. Nedavno su trojica bogataša platili po 55 miliona dolara za posjetu Međunarodnoj svemirskoj stanici. Dobra vijest je da milijarderi kojima je dosadilo ljetovanje na Karibima sada imaju na raspolaganju uzbudljive nove destinacije. Loša vijest je da su takva putovanja dijelom subvencionisana novcem američkih poreskih obveznika.
Možda zvuči kao scenario nekog lošeg naučno-fantastičnog filma, ali za nekoliko decenija najveća dobit u ovoj oblasti neće dolaziti od satelita i svemirskog turizma već od eksploatacije skupih minerala na asteroidima.
Goldman Sachs i poznati astrofizičar Neil deGrasse Tyson predviđaju da će prvi zemaljski trilioner biti osoba koja pronađe način da eksploatira prirodne resurse na asteroidima.
Svemirska agencija je već identificirala više od 12.000 asteroida na udaljenosti manjoj od 45 miliona kilometara od Zemlje na kojima ima rude gvožđa, nikla, dragocenih metala i minerala. Samo jedan asteroid prečnika 900 metara možda sadrži platinu vrijednu 5 triliona dolara. Rijetki metali s jednog drugog asteroida mogli bi biti vrijedni 20 triliona dolara. Kao što je jednom rekao preduzetnik iz Silicijumske doline Peter Diamandis: „Oko nas lete čekovi na 20 triliona dolara i čekaju da ih neko unovči!“
Pitanje koje moramo postaviti glasi: ko će unovčiti te čekove? Ko će na kraju izvući najviše koristi iz istraživanja svemira? Hoće li to biti šačica milijardera ili stanovnici naše zemlje i planete?
Kako stvari sada stoje, pre svega zahvaljujući Zakonu o svemiru koji je 2015. usvojen u Senatu praktično bez rasprave, privatne korporacije su jedini vlasnici svih sirovina koje pronađu u svemiru. Drugim riječima, poreski obveznici koji su privatnim korporacijama praktično omogućili da putuju u svemir mogu očekivati povraćaj na svoje ulaganje od 0%.
Vrijeme je da se u Kongresu i širom zemlje povede ozbiljna rasprava o razvoju racionalnije politike eksploatacije svemira, koja neće socijalizirati rizike i privatizovati dobit. Bilo da je u pitanju pristupačan brzi internet, telefonski signal u udaljenim regionima, upozoravanje na prirodne katastrofe, praćenje klimatskih promjena, osnivanje kolonija na Mjesecu i Marsu ili rudarenje na asteroidima, od novih naučnih dostignuća koristi bi morali imati svi, a ne samo nekolicina bogatih.
Istraživanje svemira je uzbudljiv projekat. Potencijal za poboljšanje kvaliteta života na Zemlji je bezgraničan. Ali postoji i sasvim stvarna mogućnost da svemirska istraživanja već bogate učine mnogo bogatijim i zastrašujuće moćnim. Kada napravimo sljedeći korak u osvajanju svemira, učinimo to na korist čitavom čovječanstvu, a ne da bismo od nekoliko milijardera napravili trilionere.
(TBT, The Guardian)
