BiHPrivreda

Hadžiahmetović: Korona je zavjera i noćna mora globalne ekonomije

Dr. Azra Hadžiahmetović: Korona je zavjera i noćna mora globalne ekonomije

Pojava korona virusa u Kini je plod zavjere zbog čega se ova zemlja trenutno suočava sa oštrim ekonomskim šokom više nego se to na početku mislilo. “To i ne sluti dobro za svjetsku ekonomiju”, ustvrdila je u petak dr. Azra Hadžiahmetović, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, učestvujući na skupu posvećenom analizi biosigurnosne situacije u svijetu i Bosni i Hercegovini u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Profesorica se pri tom pozvala na ruskog teoretičara zavjere dr. Igora Panarina i njegovu tvrdnju da je korona virus isplaniran i pušten na pomno odabrano mjesto s ciljem da se oslabi kineska ekonomija i to u godini kada je trebalo da postane svjetska ekonomija broj jedan i preuzme globalno vodstvo. Odgovora na pitanje da li je to puka slučajnost ili dobro razrađen strateški plan još nema!?

Dr. Hadžiahmetović se u izlaganju fokusirala na socioekonomski i politički aspekt novog korona virusa što je u javnosti pomalo odmaknuto u stranu u odnosu na medicinske i zdravstvene aspekte nove zaraze.

– Ovo ne sluti na dobro za svjetsku ekonomiju, kazala je poredeći trenutnu situaciju sa onom od prije 17 godina kada je u svijetu zabilježena pandemija SARS-a. Tada je Kina predstavljala samo 7,5 posto svjetskog GDP, a sada više od 20 procenata. Ali SARS nije imao negativne efekte na proizvodne kapacitete kao korona virus.

Profesorica podsjeća na to da je Kina u 2019.godini bila najveći svjetski izvoznik, drugi najveći svjetski uvoznik i da je sa 40 posto doprinijela svjetskom ekonomskom rastu. Danas mnoge zemlje zavise od kupovne moći Kine. U njoj se, između ostalog, proizvodi 70 posto klima uređaja, 60 posto cipela, 35 posto zarade luksuznih brendova vezano je za ovu zemlju, i iz nje dolazi 40 posto prihoda modne industrije u svijetu. Najveći je uvoznik nafte, kupac čelika i bakra u svijetu.

U svemu tome, prema njenim riječima, važnu ulogu ima provincija Hubei u kojoj je proizvodni stub sa 500 najvećih svjetskih kompanija i njihove fabrike u tom regionu. Njen glavni grad Vuhan je važno transportno sjedište i drugi najveći proizvođač automobila i sjedište isporuke autodijelova. Nissan, Peugeot, Honda, General Motors obavljaju važne operacije u Vuhanu. Cijeni se da su prve žrtve sektori turizma i saobraćaja.

Po mišljenju dr. Azre Hadžiahgmetović važno je razlikovati ekonomske troškove i permanentne štete po kinesku i druge ekonomije u svijetu kao i globalnu ekonomiju. Ekonomski troškovi, odnosno štete, proističu iz restrikcije kretanja jedanaest miliona ljudi, zabrane putovanja ljudi i roba, zatvaranja restorana, hotela, prodavnica, prekida transportnih usluga pri čemu posebno naglašava posljedice koje izaziva zatvaranje pogona i prodaje u stranim kompanijama što su već učinile Ikea, Strabax, McDonalds. Nadalje, poremećeni su indeksi na finansijskim tržištima (Francuska, Britanija), luksuznim brendovima (Burberry) i indeks nafte (u jednom danu pao je za šest procenata).

Iz tih razloga sve službene prognoze svjetskog rasta revidirane su prema dole, a Međunarodni monetarni fond je prognozu globalnog rasta snizio za 0,1 posto pozivajući ostale na oprez u iznošenju procjena ekonomskih efekata, posebno na globalnu ekonomiju.

Korona virus je blizu pandemije i to bi, prema riječima dr. Azre Hadžiahmetović, bio najgori scenarij. Pandemije iz prošlosti pokazuju kakve katastrofalne ekonomske štete mogu nastupiti. Tokom Španjolske groznice 1918.godine u SAD je radnosposobno stanovništvo u jednoj godini smanjeno za pola miliona ljudi. Rizik za Kinu je kapitalna destrukcija (niži nivo kapitala po radniku) što se može dogoditi ako nefinansijske korporacije u proizvodnom sektoru budu bankrotirale usljed karantina. Ovo posebno iz razloga što je dužnički teret kineskih nefinansijskih korporacija narastao u zadnjih 20 godina na više od 150 posto GDP-a! Efekti na druge zemlje su indirektni – preko globalnog rasta i trgovine.

Konstatujući na kraju da je Kina danas u odnosu na 2003. godinu jača, više uključena u globalne tokove i više osjetljiva nego prije 17 godina u doba SARS-a prof.dr. Azra Hadžiahmetović je dala naznaku najvjerovatnijeg scenarija onog što će se dogoditi: nakon dramatičnog pada uslijedit će izuzetan oporavak!

Skupu u ANUBiH prisustvovali su eksperti iz različitih naučnih oblasti i prema riječima amademkinje Mirsade Hukić referati i diskusije činit će osnovu za izradu preporuka u narednim aktivnostima na sprječavanju širenja koronavirusa i svih njime izazvanih posljedica.

Hajdar Arifagić

Indikator

Show More

Related Articles

Back to top button