Midhat Terzić, prvi čovjek Sarajevo-osiguranja: Sve smo postigli radom

U složenoj djelatnosti kakvo je osiguranje imovine i osoba Sarajevo-osiguranje suvereno drži lidersku poziciju. To je i razlog što je stručni žiri bh. finansijskog magazina Prizma i konsultantske kuće Revicon već devetu godinu zaredom dodijelio Sarajevo-osiguranju laskavo priznanje Kristalna prizma, a Kristalnu prizmu za najuspješnijeg menadžera u osiguranju prije nekoliko dana dobio je i prvi čovjek Sarajevo-osiguranja Midhat Terzić.

Njemu je ovo treća Kristalna prizma, a da se kvalitetno menadžersko vođenje visoko cijeni i van granica BiH, dokaz je po treći put uručeno i priznanje Najmenadžer u osiguranju jugoistočne i srednje Evrope, koje je Terziću prošle sedmice dodijelio stručni žiri Agencije za izbor najmenadžera jugoistočne i srednje Evrope. Sredinom prošlog mjeseca izabran je za potpredsjednika Udruženja osiguravajućih društava SorS, a naredne godine rotacijom će doći na poziciju prvog čovjeka udruženja koje okuplja elitu industrije osiguranja na prostorima regiona bivše Jugoslavije.

• Kako se nosite sa silnim priznanjima koja redovito dolaze na adresu Sarajevo-osiguranja?

– Svako priznanje samo po sebi ne bi značilo mnogo da ga ne prate zaista dobri poslovni rezultati i stalno jačanje pozitivnog imidža Sarajevo-osiguranja. Na tržištu osiguranja u BiH djeluju 23 osiguravajuća društva, kako s domaćim, tako i sa većinski stranim kapitalom, na čijem su čelu uspješni menadžeri i biti najbolji među njima je velika čast. S druge strane, u takvom okruženju biti toliko dugo na vodećoj poziciji ne može biti slučajnost niti posljedica neke zaštićene pozicije ili pomoći od strane, recimo, države u čijem smo djelomičnom vlasništvu. Sve što smo postigli rezultat je aktivnosti naših uposlenika i povjerenja naših klijenata, osiguranika. I priznanja koja sam primio kruna su uspješnog timskog rada u kojem je moja uloga da budem vođa dobro uigrane ekipe pravih profesionalaca.

Dva cilja

• Šta treba izdvojiti u poslovanju Sarajevo-osiguranja 2012. i ove 2013. godine?

– Iako je premijski prihod ono što je temelj za našu vodeću tržišnu poziciju, istakao bih podatak o rekordnih skoro 30 miliona KM, koje je Sarajevo-osiguranje “vratilo”, odnosno isplatilo svojim osiguranicima i klijentima po osnovu šteta različitih vrsta osiguranja u 2012. Ta cifra sama po sebi je dovoljan pokazatelj naše snage i svijesti da smo tu sa dva ključna cilja: da zaštitimo naše klijente od rizika kojima su izloženi i da ostvarimo pozitivan poslovni rezultat koji će nam garantirati finansijsku stabilnost. Ono što je također značajno je ostvarenih 64,5 miliona KM premijskog prihoda, te tržišni udio od 12,7 posto na nivou BiH, odnosno 17,6 posto tržišta FBiH. U protekloj godini ostvarili smo porast premijskog prihoda od 2,1 milion KM u apsolutnim iznosima ili nekih 3,2 posto u odnosu na 2011. godinu. Sve to je realizirano uz ostvarenu dobit od 1,5 miliona KM. Za prvih pet mjeseci 2013. ostvarili smo 27,4 miliona KM premije svih vrsta osiguranja, te riješili šteta u visini 11,4 miliona KM i naravno i dalje smo lideri i u visini ostvarene premije, ali i u visini i obimu isplaćenih šteta.

• Kako na rad kompanije utiču posljedice finansijske krize i ekonomske stagnacije u BiH?

– Paradoksalno, industrija osiguranja na nivou BiH iz godine u godinu bilježi blagi porast od cca 3 do 3,5 posto. Taj porast premijskog prihoda u oštroj je suprotnosti sa padom životnog standarda građana, smanjenja privrednih aktivnosti i porasta nezaposlenosti. I dalje je primjetno da je obavezno osiguranje od automobilske djelatnosti dominantna vrsta osiguranja, jer se na nju odnosi gotovo polovina svih zaključenih osiguranja. Podsjetiću vas da u razvijenim zemljama EU obavezna osiguranja imaju manje učešće u ukupnoj premiji od osobnih osiguranja, kakva su životna ili dobrovoljna zdravstvena osiguranja. Na izazove teške ekonomske i političke situacije u državi Sarajevo-osiguranje je odgovorilo proširenjem ponude pa smo prošle godine tržištu ponudili i neke nove vrste osiguranja, poput dječijeg štednog. Naše razmišljanje ide u pravcu širenja portfelja kroz raznovrsniju ponudu i dalje razvijanje svijesti naših ljudi o značaju osobnih osiguranja.

Poreske olakšice

• U javnim istupima ističete da niste zadovoljni odnosom državnih i javnih preduzeća prema osiguranju kao najboljoj zaštiti od rizika za imovinu. Da li se nešto u tom pogledu promijenilo?

– Sigurno da ima dosta kompanija koje u manjem ili čak u punom kapacitetu osiguravaju svoju imovinu. Međutim, ima kompanija u državnom vlasništvu koje bi zbog sebe, a ne zbog premije osiguravajućih društava morale zaštititi svu imovinu, a ne samo onu za koju postoji zakonska obaveza osiguranja. Osiguranje imovine i osoba još nije dobilo tretman kakav zaslužuje kod pravnih lica u čijem većinskom vlasništvu je državni kapital. Takav odnos garantira jedino dalje uništavanje vrijedne imovine u javnom vlasništvu za šta, očigledno, niko ne snosi odgovornost.

• Šta bi državni organi mogli uraditi na popravljanju pozicije djelatnosti osiguranja te na podizanju svijesti o njegovoj važnosti za zaštitu ljudi i imovine od opasnosti?

– Definitivno bi mnogo učinili ukoliko bi uveli u praksu obaveznost osiguranja sve imovine u javnom vlasništvu. Također, mnogo bi se učinilo ukoliko bi se dali određeni značajniji poticaji za osiguranje, recimo, poljoprivrednih površina. Poreske olakšice za osiguranja života svakako bi pomogle povećanju učešća ove vrste osiguranja. Elementarne nepogode u vidu velikih snježnih padavina ili požara pokazale su da bi državi bilo u interesu da vrši kontinuiranu promociju djelatnosti osiguranja. Umjesto da je rizik i teret isplate šteta u potpunosti na osiguravajućim društvima, u većini slučajeva oštećena ili uništena imovina je bila neosigurana i vlasnici su se okretali državi zahtjevima za pomoć u naknadi štete. Konačno, početak reforme penzionog i zdravstvenog osiguranja donio bi snažan impuls za razvoj dobrovoljnih vrsta osiguranja.

Oslobođenje