Hidroelektrane su drzavno vlasnistvo , a cije su Hidroelektrane koje su pravljene zajednicki izmedju Bosne , Srbije i Hrvatske , njih 5, to jos nije utvrdjeno.
Republicka granica u Jugoslaviji izmedju Bosne i Srbije na rijeci Drini je bila po sredini rijeke Drine , ali to nije potvrdjeno medjudrzavnim ugovorom o granicama nakon disolucije Jugoslavije , i to se tek treba utvrditi i time i vlasnistvo nad istim. Razlog je jednostavan, granica sijece sve hidrocentrale na Drini po pola i time se ulazi u spor koji ne samo da je granicni vec i ekonomski.
Kako podijeliti hidrocentrale koje se nalaze pola u Bosni a pola u Srbiji, ili u Hrvatskoj na granicnoj crti, je jedino moguce medjunarodnom arbitrazom , sto bi dovelo da neke pripadnu Jednoj drzavi a druge drugoj.
Hidroelektrane na Drini, tačnije u Zvorniku i Bajinoj Bašti, moguć su razlog spora u između Bosne i Hercegovine i Srbije, a trenutno ne postoji niti inicijativa, a ni politička volja da se posveti ovom problemu. Ne zna se niti kada će se pristupiti razgovorima na temu rješavanja spora koji ukljućuje ove dvije hidroelektrane.
Još 2008-e godine stručna grupa za analizu ovog slučaja, koja bi trebalo da posluži kao osnova za pregovore sa Srbijom ili eventualni arbitražni spor sa Srbijom, nakon iscrpne analize ustanovila je da dug Srbije prema Bosni i Hercegovini iznosi milijardu i pol eura zbog eksploatisanja električne energije iz ove dvije hidroelektrane. Dakle, dok se tone u daljnja zaduženja Bosansko-hercegovački novac leži u Srbiji, a količina novca koji Srbija duguje Bosni i Hercegovini veći je od iznosa koji je tražen kao pomoć od MMF-a.
Dokumenti koje je analizirala stručna grupa dokazuju da Bosna i Hercegovina ima pravo na 67 % električne energije iz hidroelektrane Bajina Bašta i 49 % električne energije iz hidroelektrane Zvornik. Što se tiče Bosne i Hercegovine još uvijek nije jasno niti u čijoj je nadležnosti ova problematika. U prošlosti se ovime bavilo Ministarstvo industrije i energetike Federacije Bosne i Hercegovine.
Za sada samo Srbija ima koristi od ove dvije hidroelektrane, ali ovdje je riječ samo o hidroelektranama u Zvorniku i Bajinoj Bašti, ali na Drini je osim ove dvije postoji i hidroelektrana u Višegradu koju također koristi Srbija, tako da se gore navedeni dug povećava za 49% do 67%.
Ista problematika postoji i sa Hrvatskom. Naime, hidroelektrane Dubrovnik i Orlovac / Buško Jezero koristi 100 % Hrvatska, a izgrađene su zajedničkim ulaganjima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Stručna procjena je da je jako teško utvrditi tačan iznos dugovanja Srbije i Hrvatske prema Bosni i Hercegovini što se tiče isporuke električne energije, kao i vlasništvo nad istim, ali stručnjaci smatraju da dug za ne isporuku električne energije Bosni i Hercegovini iz svih 5 hidroelektrana kojima upravlja Srbija i Hrvatska iznosi oko 15 milijardi eura.
To je enormna cifra koja se mogla uložiti u infrastrukturu, zapošljavanja, podsticaje i drugo, i dug koji svake godine raste u vise sto milijunskom iznosu . Zvanična dokumentacija i ugovori o korištenju ovih hidrelektrana, koje su zajednicko vlasništvo Bosne i Hercegovine i Srbije odnosno Hrvatske kao sto Je Nuklearna elektrana Krsko vlasništvo Slovenije i Hrvatske , postoje i kad -tad će se morati izvući iz ormara kako bi se ustanovila tačna cifra dugovanja Hrvatske i Srbije prema Bosni i Hercegovini ciji dug ce se morati isplatiti i to sa kamatama.
Ujedno, u cijem ce vlasništvu ostati , tko ce upravljati hidroelektranama, to ce svakako morati odlučiti međunarodni sud, kao i za isplatu dugova koje iznose desetine milijardi eura uz kamate od strane Srbije i Hrvatske proteklih 25 godina.
lokal.na
