Prije nekoliko dana u Sarajevu je održana promocija knjige Turska književnost u bosanskohercegovačkoj periodici u izdanju Instituta „Yunus Emre“.
Predavači su bili: Filip Mursel Begović, glavni i odgovorni urednik časopisa STAV, mr. Mirsad Turanović, turkolog i Eldina Memić, MA; editor knjige.
Više detalja o ovoj promociji mogu se naći u prilogu Filipa Mursela Begovića u nedjeljniku STAV broj 112-113 od 27.04.2017. godine. Ovdje prenosimo kratki pregled.
„Riječ je o djelima turskih autora (roman, pripovijetka, poezija, drama) čiji su prijevodi od 1895. do 1942. objavljivani u časopisima Behar, Biser, Gajret, Bosanska vila, Nada i Novi Behar. Prema riječima priređivačica ovog izbora, Azre Ibrulj i Eldine Memić, među prevodiocima se najviše ističu Musa Ćazim Ćatić, Safvet-beg Bašagić, Aleksa J. Popović, Ahmed Šerić i Salih Bakamović. Priređivačice u predgovoru otkrivaju i da su uvrštena djela iz različitih književnih perioda turske književnosti, ali i tada svojevrsne časopisne ekskluzive, kao što je bilo prevođenje prvog turskog historijskog romana Džezmija Namıka Kemala, ili romana Ognjena košulja Halide Edib Adıvar i romana Tajne Ahmeta Mithata Efendija, zatim drama Domovina Namıka Kemala, poezija klasika turske književnosti Tevfika Fikreta i Recaizadea Mahmuda Ekrema, pripovijetke Halida Ziye Uşaklıgila i Yakupa Kadrije Karaosmanoğlua i tako dalje.“
„Zato se može reći da je bošnjačka politička drama, koja traje više od stotinu godina, u raznim intenzitetima do današnjih dana, u južnoslavenske književnosti unijela nešto očuđavajuće i opojno, u vidu orijentalne senzualnosti. I to je nešto autentično i proživljeno, ti književnici ne imitiraju Orijent, nisu s njime fascinirani, pa romantičarski i impresionistički bulazne u maniri orijentalističkih fantazmagorija o haremima i sultanima, oni taj Orijent žive.
Pa otkuda ta časopisna živost u prevođenju s turskog jezika, ali i s arapskog i s perzijskog. Otuda što su Bošnjaci autentični evropski narod, ali i otuda što je turski bio kućni jezik u mnogim bošnjačkim kućama, kao i arapski i perzijski, te što se procjenjuje da je od oko 3.000 osmanskih pjesnika 300 bilo iz Bosne, što je na veličinu Osmanskog carstva nevjerovatna brojka. Očito je da su bošnjački kulturni prvaci iz prošlosti u svojim uredničkim politikama promovirali nužnost očuvanja tradicionalnih vrijednosti i sadržaja, ali i potrebu njihove nadogradnje otvaranjem prema bogatstvu zapadnoevropske kulture.“
Među velikim brojem zvanica, ovom događaju su prisustvovali i Mehmet Akif Yaman, direktor Yunus Emre Instituta Sarajevo, njegova ekselencija Haldun Koç, ambasador Republike Turske u BiH, članovi kabineta i prof. Senad J. Hodović, muzejski savjetnik.
_
______________
Knjiga je tvrdog poveza i broji skoro 1000 strana, odnosno, tačno 991 stranicu.
