Opozicija protiv referenduma: Tenzije u službi političke trgovine

Raspisivanje referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH, o čemu raspravljaju poslanici Narodne Skupštine Republike Srpske, izaziva brojne reakcije, uz pitanje: da li jedan entitet može odlučivati o radu državnih pravosudnih institucija i šta bi mogle biti posljedice referendumskog pitanja?

Za razliku od parlamentarne većine u Narodnoj skupštini RS, opozicija u ovom entitetu raspisivanje referenduma shvata kao političku trgovinu koju sve češće koristi predsjednik RS Milorad Dodik.

“Podsjećam da je do sada predsjednik RS, više od 30 puta najavljivao referendum – referendum o nezavisnosti RS, o odlukama Suda BiH, o ulasku u NATO, o odlukama Visokog predstavnika pa sve do referenduma o smjeni gradonačelnika Trebinja. I šta smo od toga imali? Ništa“, kaže poslanik u entitetskom parlamentu Dragan Galić.

“Suština ove priče je ono što najviše boli, a to je gubitak vlasti na nivou BiH. Sada se plašite da se sav kriminal i korupcija koju ste napravili, sa RS prenese na BiH – to je Vaš najveći strah”, kaže Galić

Rad pravosudnih institucija, na čiji račun se mogu izreći ozbiljne kritike, nije moguće promijeniti referendumom, ističe Momčilo Novaković, poslanik u Parlamentu BIH. Dodaje da nepriznavanje Suda i Tužilaštva BiH, i praktično njihovo ukidanje na teritoriji RS, može izazvati ozbiljne političke posljedice.

“Takva odluka, u ovim uslovima kakvi su danas u Bosni i Hercegovini, može proizvesti daljnje dizanje tenzija, može proizvesti daljnja neslaganja, zaoštravanje, i ako hoćete, situaciju koja je krajnje neizvjesna kad se radi o samom stanju bezbjednosti unutar Bosne i Hercegovine. Zbog toga smatram da je ovako osjetljivom pitanju trebalo prići mnogo ozbiljnije, mnogo studioznije, napraviti procjene i utvrditi šta će se desiti nakon što referendum da rezultat koji je očekivan. Da se mi razumijemo, u Republici Srpskoj je opšte nezadovoljstvo radom Suda i Tužilaštva, posebno Odjeljenja za ratne zločine“, ističe Novaković

Iako su poslanici vladajućeg SNSD-a, u skupštinskoj raspravi ponavljali kako „ referendum ne znači raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i da nije protivustavno da RS raspiše referendum, te da je on ključni za opstnak RS“, profesor ustavnog prava dr Kasim Trnka naglašava da su Sud i Tužilaštvo BiH isključivo u nadležnosti države, a ne jednog entiteta.

„To bi bio ilegalan referendum, i ako se raspiše. Prvo, nije to nadležnost entiteta da o tome odlučuje. Drugo, kao što su već zvaničnici međunarodne zajednice rekli – to je potpuno suprotno i slovu i duhu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Iz toga bi trebala eventualno da proizađe nekakva intervenicija visokog predstavnika, ako do toga dođe. Referendum pravno ne može biti valjan,i pravno – formalno ne može proizvesti posljedice, ali, nažalost, on ima dalekosežne političke posljedice. Prvo, zaoštrava odnose i dalje podstiče konfrontacije u Bosni i Hercegovini, skreće pažnju s onih ključnih pitanja koja interesuju građane. S druge strane, može politički da ima efekta što će sutra, kad se bude u Parlamentarnoj skupštini nešto odlučivalo o sličnim pitanjima, njihovi će se predstavnici pozivati na volju naroda iz tog entiteta, i naravno, dalje otežavati ionako složen i kompliciran postupak odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini BiH,“ smatra Trnka.

Prva prepreka na putu raspisivanja referenduma mogao bi biti Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS, sa mehanizmom zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Zatim, predstoji usaglašavanje pa ako se i tome ne uspije, konačnu oluku donosi Ustavni sud RS.

„Naravno da ćemo iskoristiti sva pravna sredstva da ovo zaustavimo i osporimo. Referendum je grubo kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naša iskustva kao Kluba su, radeći u proteklom vremenu, da smo se suočavali sa zakonskim rješenjima koja se uglavnom harmoniziraju sa Srbijom a ne sa Federacijom i državnim nivoom, što očito govori o jednoj namjeri koja već duže vremena u kontinuitetu želi razgradnju Bosne i Hercegovine“, navodi Mujo Hadžiomerović, delegat u Vijeću naroda RS.

Najava referenduma se može tumačiti i kao dio kampanje za omalovažavanje institucija BiH, jer predstavnici vlasti obmanjuju javnost o štetnosti državnih institucija, naglašava poslanik PDP-a u Narodnoj Skupštini RS Branislav Borenović. On je naveo i neke konkretne koristi koje od njih ima RS.

“Od petnaest milijardi KM koliko košta BiH u posljednjih deset – petnaest godina, RS je uplatila oko pet milijardi. Pravo pitanje je koliko se od tih para vratilo u RS, koliko ljudi i porodica živi od tih pet milijardi? Analize govore da se najvećio dio tog novca vrati pa od toga živi Istočno Sarajevo , od toga živi dio porodica u velikom broju gradova. Niko ne govori o tome da nije nimalo gadljiv na novac koji se dobija od institucija BiH”, poručio je Borenović.