Koliko novca bh. građani poklanjaju trgovcima?
Cijene mnogih proizvoda na tržištu u Bosni i Hercegovini formirane su tako da završavaju u feninzima. Većina potrošača prilikom kupovine ne traži povrat novca u najsitnijim apoenima, što otvara mogućnosti za manipulacije i prevare.
Autor: Klix.ba
Ipak, iz Federalnog ministarstva trgovine ističu da nisu imali pritužbi potrošača na naplaćivanje proizvoda u vidu zaokruživanja cijena otkako je u Zakonu o unutrašnjoj trgovini u Federaciji BiH stavljena odredba da se cijena robe koja se stavlja u promet formira i iskazuje u domaćoj valuti u apoenima novčanica koje su u opticaju u Bosni i Hercegovini.
Većina građana, uprkos tome što zakonski potrošači imaju pravo zahtijevati kusur, potvrdit će da se prilikom kupovine proizvoda ili plaćanja usluga susrela sa negativnom trgovačkom praksom nevraćanja kusura u feninzima.
Neopravdani stid potrošača
Potrošačka svakodnevnica postale su situacije u kojim bosanskohercegovački trgovci prilikom naplate proizvoda kupcima ne vraćaju kusur u feninzima zbog nedostatka sitnih kovanica, dok većina potrošača ne insistira na njemu zbog neopravdanog stida, ili jer ne žele praviti gužvu u redovima za plaćanje.
Ipak, činjenica je da je kusur, pa i u najsitnijim apoenima, novac bh. potrošača koji je zarađen u jednoj od ekonomski najnestabilnijih zemalja evropskog kontinenta.
Pored toga što svjesno ne vraćaju kusur, trgovci manipulišu i prilikom prodaje proizvoda koji se moraju vagati, iako je Upravno vijeće Centralne banke BiH donijelo smjernice o zaokruživanju iznosa plaćanja u gotovinskom platnom prometu i to u smislu da se cijene od 1 i 2 feninga zaokružuju na nula, iznos od 3, 4, 6 i 7 feninga na 5 feninga, a iznos od 8 i 9 feninga na 10 feninga.
Mnogi potrošači žale se na lošu poslovnu politiku trgovaca koji su spremni rasitniti i novčanicu od 10 KM kako bi naplatili cijenu plastične vrećice koja košta 5 ili 10 feninga, dok na drugoj strani kusur u feninzima ne vraćaju kupcima prilikom naplate proizvoda.
U Kantonu Sarajevo sporno je i vraćanje kusura pri plaćanju taksi usluga, jer je svakidašnja praksa sarajevskih taksista da prilikom naplaćivanja usluge zaokružuju cijenu prijevoza.
Pored toga, Zakon o taksi prijevozu u Kantonu Sarajevo precizirao je da je taksi vozač dužan naručeni prijevoz dovršiti dolaskom na odredište, te tom prilikom putniku izdati račun za obavljeni prijevoz. Većina taksista u Sarajevu račun za obavljeni prijevoz ne izdaje samoinicijativno, nego isključivo na zahtjev građana koji ga uglavnom traže samo ako moraju poslodavcima pravdati troškove prijevoza.
Nijemci sitne kovanice poklanjaju u humanitarne svrhe
Prema finansijskom izvještaju Centralne banke BiH za 2014. godinu, na kraju godine stavljeno je u opticaj 47.171.008 kovanica nominalne vrijednosti 5 KF, 78.327.610 kovanica nominalne vrijednosti 10 KF, 56.700.122 kovanica nominalne vrijednosti 20 KF, te 27.975.084 kovanica nominalne vrijednosti 50 KF.
Zbog problema zaokruživanja cijena prilikom vraćanja kusura Njemačka je pozvala svoje građane da traže i najsitniji kusur od prodavača, te da ga doniraju u humanitarne svrhe. Podaci su pokazali da je svaki mjesec prikupljeno blizu 250 hiljada eura za humanitarne projekte.
Prema podacima iz susjedne Hrvatske, trgovci na račun cijena koje završavaju s 99 ili 98 lipa godišnje zarade milion do dva miliona kuna.
Postavlja se pitanje koliko zarađenog novca na godišnjem nivou ostane u rukama prodavača robe i usluga u BiH i mogu li građani BiH poklonjeni novac bolje iskoristiti?
