-TopSLIDEBiHPolitikaZDK

6. Vahid Ramić: O kluturi, školstvu i sportu

6. Vahid Ramić, kandidat za Skupstinu ZDK

Vahid Ramić čovjek koji zaista zaslužuje podršku.

Čovjek velikog srca, veliki humanista, borac za sport, podrška mladim ljudima.

Jedan od Visočkih privrednika koji je uvijek uz svoj narod i svoje Visoko.

Zamjenik predsjedavajućeg Gradskog vijeća Visoko i predsjednik Gradskog odbora SBB Visoko Vahid Ramić odgovorio je na nekoliko društvenih pitanje u okviru predizborne kampanje.

O kluturi, školstvu i sportu

O KULTURI

ZDK pa i naš Grad ulažu značajna sredstva u kulturu i infrastrukturu iste, međutim teško se oteti dojmu da još uvijek nemamo sistemskih rješenja po ovom značajnom segmentu društvene zajednice.
7.775.500 KM je u kantonalnom budžetu namjenskih sredstava – direktnih po tom osnovu, a dešava nam se da mještani naše Goduše uređuju pristup Nacionalnom spomeniku Stare džamije koja je 2019. godine proglašena nacionalnim spomenikom.
Naši Arnautoviću su krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, prvobitnog oblika državnog parlament i sjedište vjerskog poglavara Bogumila a da taj lokalitet još nikada nije obnovljen i zaštićen kao zaslužuje, kako bi trebao biti.
Isto tako, još daleke 2007. godine otvoren je Stari grad Visoki, započeta njegova cjelovita rekonstrukcija. Dovoljno je popeti se i vidjeti ga da vam sve bude jasno.
Istih ovakvih primjera sigurno je da ima u svakom gradu ZDK i da svi oni zaslužuju sistemsku podršku i rješenja.
S druge strane imamo primjere kako to može ako se u projekte uključe struka, entuzijazam i sredstva.
Koliko god nekom bio kontraverzan projekt Bosanskih piramida i doktor Semir Osmanagić to je školski primjer potencijala kulture i razvijanja svih ostalih kompatibilnih djelatnosti uz istu.
U tekućoj godini se iz kantonalnog budžeta u infrastrukturu kulture ulaže 4.257.000 KM ali to očigledno nije dovoljno i moramo pronaći nove načine i modele kako bismo što prije zaštitili ili rekonstruirali srednjovjekovne spomenike dok ih zub vremena nije uništio.
Ovdje treba naglasiti mogućnosti koje postoje unutar sredstava europske zajednice. Svi već rekonstruirani srednjovjekovni gradovi u BiH kao što su Vranduk, Kaštel u Banja Luci i sl. Povukli su značaja sredstva EU fondova.
I da budem krajnje otvoren i precizan u taj segment društvene zajednice moramo vratiti stručne kadrove koji će znati ovo o čemu govorim, Bojim se da smo u društvene projekte najviše uhljebili političkih kadrova, to je moj dojam i volio bih da nisam upravu.

O ŠKOLSTVU

Ako gledamo budžetske stavke u školstvu, a ja ću istaknuti nekoliko, one su značajne ali ne možemo reći da smo zadovoljni odgojno-obrazovnim procesom u cjelini.
U tekućoj godini a na ime školstva:
– za osnovno obrazovanje je osigurano 105.866.741, odnosno 6% više u odnosu na prethodnu godinu
– za visoko srednjoškolsko obrazovanje 49.222.542 KM ili 5% više
– za drugi stepen srednjoškolskog obrazovanja 18.752.865 KM ili 5% više
– za dopunske prekvalifikacije i slično 586.627 KM.
Cifre same po sebi ništa nam ne kazuju, zbog toga se ne služim puno s njima.
Naš realan problem se pokazao početkom upisne godine na zenički Univerzitet, od preko 1000 mjesta za upis, na prvi rok nije bilo prijavljeno niti 500 studenata – to je alarmantna činjenica
Problem našeg školovanja je u činjenici da iz školskog procesa dovijamo kadar koji nije u stanju zasnovati radni odnos bez dopunske obuke, preobuke ili nekad drugog vide edukacije.
Problem našeg školstva je ne selektivno podržavanje, fabrikovanje kadrova za koje znamo da privreda ne potrebuje ili da takvih i sličnih već imam na destine po biroima rada.
Mi danas imam oskudici, nedostatak školovanog kadra od zanatskih djelatnosti do stručnih tehničkih ali zato imamo u izobilju kadra iz društvenih nauka.
Mi u SBB-u jesmo za sistemska rješenja ali ne tvrda kao što imamo – lokalnim zajednicama se mora omogućiti da školuju kadar koji je neophodna tim zajednicama.
Šta želim reći. Kod nas su godinama kožarci i Prevent pokušavali svoj kadar ugraditi u visočku srednju školu ali bezuspješno.
Sa s druge strane u istom federalnom zakonodavstvu, samo 11 kilometar od Visokog imamo srednju školu za fizioterapeute koja je otvoren kada se ukazala potreba za istom i pored postojanja iste u Fojnici. Danas značajan broj naših srednjoškolaca ide u te škole.
Logično je pitanje kako to da u Kiseljaku može nešto što u Visokom ne može.
Da budem još precizniji – svi se sjećamo priče o fakultetskom projektu u bivšoj kasarni koji je imao sve predispozicije da uspje, zašto nije to je pitanje za sve nas.
Mi u SBB-u jesmo za sistem ali i fleksibilniji način prilagodbe tržišnim potrebama, nisi sva pitanja ustavnog karaktera pa da od istih pravimo nauku i visoku politiku.
Osnovna stvar našeg obrazovnog procesa bi trebao biti pokazna, praktična edukacija. Naučno je dokazano da čovjeka iskustvo čini kompetentnim a ne naučene teorije koje ne zna sprovesti u djelo.

O SPORTU

U nedostatku zakona o sportu, i 1.276.500 KM iz kantonalnog budžeta – transfera za sport ne možemo očekivati vrhunske rezultate.
Mi i u sportu imamo svojevrsnu hiperprodukciju klubova bez adekvatnog stručnog kadra koji nastaju i egzistiraju samo i jedino zahvaljujući poreskim novcima, nije bitno da li se radi o općinskim, gradskim ili kantonalnom budžetu.
Treba biti iskren i priznati da se i u sport uvukla politika i uvijek bolje prolaze oni klubovi koji bolje koketiraju s političkim akterima ili skupo plaćaju cijenu ako to ne čine na očekivani način.
Najbolji primjer toga je NK Čelik koji je doživio fijasko od premijerligaša do kantonalne ekipe.
Noviji primjer je slučaj Mladosti iz kakanjskog Doboja, koja je političkom voljom izbačena iz Premijer lige BiH, navodno zbog neuslovnog terena a sada Igman i neke druge ekipe igraju premijerligaške susrete na istom.

S druge strane individualni sportovi koji nam donose vrhunske rezultate i medalje nem društveni status kakav zaslužuju. Naši vrhunski sportisti u individualnim sportovima kako atletici tako i drugima, na našem primjeru Elvedine Muzaferije: moraju odlaziti u inostranstvo i skupljati pomoć, milostinju da bi se spremili za vrhunska takmičenja pa tek onda eventualno nastupili na istima.
Svi znamo da recimo Amel Tuka radi, sprema se i postiže rezultate zahvaljujući tome što je otišao u Italiju. Naša Elvedina Muzaferija za sezonu što je pred nama, primjera radi treba 250 000 eura, to je informacija iz njenog bližeg okruženja, a naši se zvaničnici hvala što su joj dali novčanu pomoć koja je ne pokriva niti pripreme za sezonu.
SBB će se zalagati za sistemsko rješenje, za strateško razdvajanje vrhunskih sportista i klubova od amaterizma i rekreativaca.
Zakonom se mora regulirati i podržati privatni kapital u sportu. Svima nam je jasno d su vrhunski sportovi koje možemo pratiti produkt mješovitog kapitala: poreskog, privrednog i marketinškog.
Bez vrhunskih rezultata ne možemo mlade animirati, uključiti u sportove, a sve nam je više mladih oboljelih od suvremenih bolesti uzrokovanih nedovoljnim fizičkim aktivnostima.
I zašto ne reći da se svugdje u svijetu sport doživljava kao unosan izvor prihoda samo je kod nas opterećenje svima koji su uključeni u iste.
Zato moramo insistirati na zakonskim rješenjima koja će u najkraćem mogućem roku uticati na sadašnju agoniju sportova.

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close