Diplomatska pirotehnika u New Yorku! Rusi opet prešli Dodika: Sve je ovo samo priprema za pregovore Vašingtona i Moskve
Savjet bezbjednosti UN-a započeo je sinoć zasjedanje u New Yorku čija je jedna od tačaka i situacija u BiH, odnosno imenovanje novog visokog predstavnika.
Predstavnik Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a Vasily Nebenzya usprotivio se izboru novog visokog predstavnika navodeći da nije izabran na legalan način. Dodao je i da se RS protivi izboru Schmidta za novog visokog predstavnika.
„Uvijek smo spremni razgovarati o pronalasku rješenja, ali ovo je pokušaj da se izabere kandidat za visokog predstavnika bez podrške Vijeća sigurnosti i jedne strane u BiH, čime on ne bi imao legitimitet. Ovo će uništiti sav napredak koji je postignut u četvrtini stoljeća,“ rekao je on i dodao da bi ovo moglo imati veoma štete posljedice po BiH.
I to bi bilo sve od Rusije za Republiku Srpsku i Molorada Dodika.
Blaga utjeha je kratka rasprava ruskog ministra sa ministricom spoljnih poslova BiH Biserom Turković.
Nije bilo glasanja po pitanju imenovanja Šmita, nije bilo očekivanog i najavljivanog veta.
I to, prema mišljenju stručnjaka pokazuje da je Rusiji ova mala predstava u Savjetu bezbjednosti poslužila samo za bolje pozicioniranje pred neke buduće razgovore sa SAD-om o pitanju Ukrajine i Krima.
Tako da je priča koja se servirala ovdašnjoj javnosti o sukobima na relaciji Milorad Dodik – Bisera Turković, njihovom uticaju na Savjet bezbjednosti ili bitnosti onog što kažu ili učine pala u vodu i pokazala da je BiH i u ovom slučaju samo teren velikim silama za pripreme za neke mnogo važnije duele.
„I ovaj najnoviji sukob predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika – u najnovijoj epizodi s ministricom vanjskih poslova Biserom Turković oko njenog prava da se u ime službenog Sarajeva obrati Vijeću sigurnosti UN-a – više je predstava za javnost nego učinkovita promjena, očito zacrtane diplomatske dinamike“, napisao je Erol Avdović, novinar i publicista iz SAD-a.
Analizirajući sjednicu Savjeta bezbjednosti UN-a o imenovanju novog Visokog predstavnika kaže da sve zavisi od toga šta Moskva stvarno želi.
Da su Rusi, odnosno ambasador Ruske Federacije u UN-u Vasiliy Nebenzia po direktivama Moskve, kaže on, odlučili u New Yorku ‘ići do kraja’ i insistirati da se o novom Visokom predstavniku Christianu Schmidtu glasa u Savjetu bezbjednosti, onda bi oni – prema pretpostavkama solidno upućenih diplomatskih izvora uložiti veto – bez pardona.
„Sva ova, iznova skandalozna i medijski (pre)dimenzionirana svađa između Dodika i bosanskih diplomata (nedavno je to bio Sven Alkalaj) – malo znači (ili sasvim precizno – NIMALO) za krajnji rezultat sjednice. I, ako se Rusi odluče samo za upozoravajuću diskusiju – dostavljanje novih “crvenih linija”, dakle bez glasanja, ali uz upotrebu, tačnije pokazivanje bosanskog “bargening chip-a” (žetona za dogovor na drugim važnim strateškim poljima) – onda će analitičari u tome moći prepoznati uži i širi kontekst ove diplomatske pirotehnike u New Yorku“, rekao je Avdović pred sastanak.
On kaže, da se oko smjene Inzka i dovođenju Schdmita se pitaju Rusi, Amerikanci, Njemci, Britanci i (pomalo) Francuzi (fakat je da Berlin i Pariz nikad nisu imali bolje bilateralne odnose), pa se Bosanci po običaju šepure za domaću političku upotrebu.
„Doduše, ima mjesta za kritiku zapadnih zemalja koje prema mojim UN izvorima do krajnjeg datuma (kraj juna 2021) – nisu očekivali ovakvu rusku odlučnost. Time je opet zaveden dio (inertnih) BH. medija, pa je predpostavka (očekivanje) da Moskva neće (tako brzo) staviti na dnevni red Vijeća sigurnosti diskusiju, ili čak glasanje oko Schmidta – bilo zapravo pogrešno predviđanje. Zapadnjaci su ostali na auto-pilotu tvrdeći da će se imenovanje (potvrda) novog Visokog predstavnika u Sarajevu dogoditi po automatizmu i tiho – bez ovog diplomatskog vatrometa, a to su odmah bez skrutiniranja konzumirali domaći mediji. I tako smo opet ostali iznenađeni (?!) ruskom politikom na Balkanu koju dio BH. medija naziva čak ‘posljednjim ruskim trzajima’. Ne bih se baš mogao složiti s time“, kaže on u svojoj analizi.
Kako dalje navodi, govoreći o ruskom i američkom uticaju u BiH, pokazalo se bar do sada, da je ruska podrška Miloradu Dodiku značila više za njegovu kontinuiranu političku destrukciju Bosne i Hercegovine, nego američke sankcije.
„Sankcije su ga malo, ili nikako spriječile u tome. Tako je to često: sankcije su manje učinkovite od podrške. Uostalom, Aleksandar Vućić nije bez razloga dodijelio najveće odličje Republike Srbije Miloradu Dodiku – kao najboljem srpskom i ujedno antibosanskom igraču. Orden za razvaljivanje Bosne. Važno je to pomenuti upravo sada dok se sve više špekulira s kojim imenima bi mogla biti proširena američka crna lista na Balkanu. Ako to budu neka marginalna imena i prezimena, onda se predstava za javnost samo nastavlja. A time i bosanska agonija“, napisao je Avdović.
Politički analitičar Davor Đenero kaže da je cijela ova priča oko sjednice Savjeta bezbjednosti i rasprave o imenovanju Visokog predstavnika još jedna igra valikih sila koje pokušavaju preko BiH ostvariti svoje ciljeve na nekim drugim mjestima.
„Okolnosti su se bitno promijenile dolaskom Bajdenove administracije i to je ruski ministar vanjaskih poslova shvatio i prije nego što je ona i formirana i zbog toga je poduzeo onu balkansku turneju koju je odgađao i za koju se činilo da se nikad neće dogoditi. On je tada iznio što su prioriteti Rusije na Balkanu. Jedan od prioriteta je zadržavanje utjecaja u Republici Srpskoj. To je na neki način na stolu i vidjećemo kako će na to u konačnici reagirati američka administracija i hoće li to biti jedno od pitanja uz čiju pomoć se uspostavljati konsenzus i dogovor između Moskve i Vošingtona. Mislim da je o tome ovdje riječ i da je ruska verbalna tvrdoća vezana uz želju da se što više dobije na račun dezangažmana Rusije na Balkanu“, kaže Đenero.
On tvrdi da će i nakon ove sjednice Savjeta bezbjednosti podrška politici Milorada Dodika u BiH od strane Rusije i dalje biti samo verbalna.
„Tu neće biti velikih sukoba, veta, stvarnog angažmana… Vidjećemo kako će taj dogovor između Vošingtona i Moskve izgledati i mislim da će sve zavisiti od interesa strana i stvaranja pozicija pred dogovor“, tvrdi naš sagovornik.
On se osvrnuo i na samo imenovanje novog Visokog predstavnika u BiH.
„Nitko se ne bi trebao uzrujavati zbog dolaska Kristijana Šmita koji jeste formalno stranački čovjek, član bavarske CSU, međutim on je akter koji prije svega djeluje kao državni službenik koji je većinu vremena bio uglavnom državni sekretar u važnim ministarstvima i čovjek od velikog uticaja u Njemačkoj“, rekao je Đenero.
