Kazani su ime za jamu koja se nalazi na Trebeviću nadomak Sarajeva, a javnosti su postali poznati po
ubistvima građana 1992. i 1993. godine od strane pripadnika 10. brdske brigade Armije RBiH pod
rukovodstvom Mušana Topalovića Cace. Broj ubijenih Sarajlija na Kazanima nikada zvanično nije utvrđen i
danas, više od tri decenije poslije, predmet je brojnih polemika. I sama lokacija je poprilično zagonetna jer
zbog nepristupačnosti nije dovoljno istražena, a u javnosti se često govori da Kazani nikada nisu do kraja
iskopani pošto su žrtve bacane u jamu, posipane krečom, te da stoga postoji nekoliko slojeva koji nisu u
potpunosti iskopani. Pored toga, na lokacijama Gaj i Grm maline u novembru 1993. ekshumirani su
posmrtni ostaci osoba koje se takođe smatraju Cacinim žrtvama.
Suđenja za ubistva na Kazanima vodila su se pred nekoliko domaćih sudova, a konačni ishodi nisu doveli
do presuđenih za ratni zločin. Najveću pažnju javnosti je dobijao predmet protiv Samira Bejtića, bivšeg
pripadnika 10. brdske brigade Armije RBiH, kome je suđeno u više navrata za ubistva na Kazanima. Bejtić
je jedini kome se sudilo i za ratni zločin i to u slučaju ubistva Zorana Vučurovića u decembru 1992.
Vrhovni sud FBiH je svaki put ukidao presude Kantonalnog suda u Sarajevu i ukazivao na bitne povrede
odredaba krivičnog postupka. Konačan ishod ovog procesa desio se 2023. kada je Vrhovni sud potvrdio
oslobađajuću presudu Kantonalnog suda u Sarajevu donesenu dvije godine ranije.
U povodu godišnjice, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) predstavlja publikaciju
„Kazani: suđenja, (re)ekshumacije, memorijalizacija“. UDIK je u dva izdanja (2016. i 2020) dokumentovao
presude koje se odnose na masakr na Kazanima. Ovo treće izdanje je u velikoj mjeri izmijenjeno u odnosu
na prethodna obzirom da donosi presude Samiru Bejtiću izrečene 2021. pred Kantonalnim sudom u
Sarajevu i 2023. pred Vrhovnim sudom FBiH. Osim presuda, knjiga donosi i dio o (re)ekshumacijama
žrtava, a koji je nastao na osnovu podataka dobijenih od Instituta za nestale osobe BiH. Kao poseban
dodatak ovom izdanju je izbor tekstova Edvina Kanke Ćudića objavljivanih prethodnih godina u medijima,
a koji su bili značajan dio kampanje očuvanja sjećanja na Sarajlije ubijene na Kazanima.
Od 2022. UDIK svake godine na godišnjicu u oktobru objavljuje osmrtnicu u dnevnom listu Oslobođenje.
Tekst koji se nalazi na osmrtnici primjer je kako je trebao izgledati sadržaj spomen-ploče na Trebeviću
koju su podigle gradske vlasti 2021. godine.
Takođe, u povodu godišnjice UDIK i partneri organizuju danas u 16:00 sati u prostorijama Goethe
Instituta u Sarajevu okrugli sto i promociju UDIK-ove nove publikacije uz uvodno predavanje historičara i
novinara Berta Hoppea.
***
Okrugli sto
„Suočavanje s prošlošću kao preduslov sigurnije budućnosti“
24.10.2025. od 16:00 do 19:00 sati
Goethe-Institut Bosnien und Herzegowina, Džidžikovac 5, Sarajevo
UDIK, FES BiH i Pro Peace BiH (bivši ForumZFD) u prostorijama Goethe-Institut Bosnien und Herzegowina u Sarajevu organiziraju okrugli sto povodom 32. godišnjice zločina počinjenih na Kazanima. Razgovaraće se o značaju inkluzivne komemoracije, izazovima i uspjesima konstruktivne memorijalizacije u procesu suočavanja s prošloću i tranzicijske pravde u Bosni i Hercegovini. Biće predstavljena publikacija „Kazani: suđenja, (re)ekshumacije, memorijalizacija“ u izdanju UDIK-a, nastala uz podršku Pro Peace BiH.
Uvodničar: Bert Hoppe (historičar, novinar)
Govornici: Adi Škaljić (Naša stranka); Edin Omerčić (historičar); Velma Šarić (Centar za postkonfliktna istraživanja). Moderatorica: Vildana Selimbegović (glavna i odgovorna urednica dnevnog lista Oslobođenje).
U V O D
Jama Kazani je sarajevskoj široj javnosti poznata još od opsade Sarajeva. Na tom su mjestu pripadnici 10. bbr. Armije RBiH pod komandom Mušana Topalovića Cace ubijali Sarajlije tokom 1992.i 1993. godine. Tačan broj ubijenih na Kazanima nikad nije utvrđen i predmet je čestih rasprava. Do danas je identifikovano 17 osoba ubijenih na Kazanima. Jedna bošnjačka, dvije ukrajinske, dvije hrvatske i 12 osoba srpske etničke pripadnosti. Za dvije osobe srpske nacionalnosti još uvijek se traga. Osim navedenog lokaliteta, Sarajlije su od vojnika likvidirane i na lokalitetima Gaj i Grm Maline. Tijela ubijenih sa tri lokacije su ekshumirana novembra 1993. godine. Sahranjena su pod oznakama NN na rimokaličkom groblju Sveti Josip u Sarajevu. Reekshumirana su novembra 1998. i prevezena u Istočno Sarajevo. Godine 2021. Grad Sarajevo je podigao spomen-ploču na Kazanima. Sa nepotpunim informacijama i bez prisustva porodica i
inicijatora podizanja spomenika. Međutim, inicijativu da se ploča postavi i na groblju Sveti Josip, Grad Sarajevo sve do danas nije ispunio.
UDIK je 2022. podnio zahtjeve KJKP Pokop da obilježi mjesto masovne grobnice na Svetom Josipu. Osim zahvale za takvu ideju, KJKP je inicijativu prebacio na UDIK. Određujući da pribavi dokumentaciju za podizanje spomen-obilježja. Također, vijećnik Naše stranke Adi Škaljić uputio je 2023. inicijativu o podizanju spomen-obilježja na groblju Sveti Josip. Inicijativa je u gradskoj skupštini podržana sa 16 glasova „za“, bez glasova „protiv“ i bez „sudržanih“ glasova prisutnih gradskih vijećnika. Četiri vijećnika se nisu izjasnila. Tim činom inicijativa je postala inicijativom gradskog vijeća. Poništena je u javnoj raspravi. Naredne 2024. inicijativa je ponovljena u Gradskom vijeću. No, dobila je podršku 13 vijećnika, a neophodno je 16.
UDIK je u dva izdanja (2016. i 2020) dokumentovao presude koje se odnose na masakr na Kazanima. Treće izdanje (2025) nosi naziv “Kazani: suđenja, (re)ekshumacije, memorijalizacija” je u velikoj mjeri izmijenjeno u odnosu na prethodna obzirom da donosi presude Samiru Bejtiću izrečene 2021. pred Kantonalnim sudom u Sarajevu i 2023. pred Vrhovnim sudom Federacije BiH. Osim presuda, knjiga donosi i dio o (re)ekshumacijama žrtava, a koji je nastao na osnovu podataka dobijenih od Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine. Kao poseban dodatak ovom izdanju je izbor tekstova Edvina Kanke Ćudića objavljivanih prethodnih godina u medijima, a koji su bili značajan dio kampanje očuvanja sjećanja na Sarajlije ubijene na Kazanima.
Zahvalni smo svima koji su do danas dali doprinos inicijativi da se spriječi skrivanje ratne prošlosti počinilaca zločina i da se ova bolna tema održi u fokusu javnosti kako bi žrtve Kazana dobile pijetet koji zaslužuju. Suočavanje s prošlošću jeste težak proces ali jedino zajedničkim djelovanjem možemo stvarati sigurniju i bolju budućnost sviju nas.
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK)
