Sjedinjene Američke Države, koje su objavile da su pokrenule „napad velikih razmjera“ na Venezuelu, imaju dugu historiju vojnih intervencija i podrške diktaturama u Latinskoj Americi.
U više navrata pokojni venezuelski predsjednik Hugo Chávez, a kasnije i njegov nasljednik Nicolás Maduro, optuživali su Washington za podršku pokušajima državnih udara, uključujući i onaj iz 2002. godine, kada je Hugo Chávez bio svrgnut s vlasti na dva dana.
U nastavku su navedene glavne američke intervencije u Latinskoj Americi od perioda Hladnog rata:
1954. godina: Gvatemala
Dana 27. juna 1954. godine predsjednik Gvatemale, pukovnik Jacobo Árbenz Guzmán, svrgnut je s vlasti od strane plaćenika koje je obučavao i finansirao Washington, nakon što je proveo agrarnu reformu koja je ugrozila interese moćne američke kompanije United Fruit Corporation (kasnije Chiquita Brands).
Godine 2003. Sjedinjene Američke Države su službeno priznale ulogu CIA-e u ovom državnom udaru, navodeći borbu protiv komunizma kao razlog intervencije.
1961. godina: Kuba
Od 15. do 19. aprila 1961. godine, oko 1.400 pripadnika antikastrovskih snaga, koje je obučila i finansirala CIA, pokušalo je izvršiti invaziju na Zaljev svinja, oko 250 kilometara od Havane. Pokušaj rušenja komunističkog režima Fidela Castra nije uspio.
U borbama je poginulo oko stotinu ljudi na svakoj strani.
1965. godina: Dominikanska Republika
Godine 1965. Sjedinjene Američke Države su, pozivajući se na „komunističku prijetnju“, poslale marince i padobrance u Santo Domingo kako bi ugušile ustanak u znak podrške Juanu Boschu, ljevičarskom predsjedniku kojeg su generali svrgnuli s vlasti 1963. godine.
Sedamdesete godine: Podrška diktaturama
Washington je podržavao brojne vojne diktature, smatrajući ih bedemom protiv naoružanih ljevičarskih pokreta. Aktivno su pomagali čileanskom diktatoru Augustu Pinochetu tokom državnog udara 11. septembra 1973. godine protiv ljevičarskog predsjednika Salvadora Allendea.
Tadašnji američki državni sekretar Henry Kissinger je 1976. godine podržao argentinsku vojnu huntu, potičući je da što brže završi svoj „prljavi rat“, kako stoji u američkim dokumentima deklasificiranim 2003. godine.
Tokom tog perioda nestalo je najmanje 10.000 argentinskih disidenata.
Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, šest diktatura – Argentina, Čile, Urugvaj, Paragvaj, Bolivija i Brazil – udružilo je snage u cilju eliminacije ljevičarskih protivnika u okviru „Operacije Kondor“, uz prešutnu podršku Sjedinjenih Američkih Država.
Osamdesete godine: Građanski ratovi u Srednjoj Americi
Godine 1979. sandinistička pobuna svrgnula je diktatora Anastasija Somozu u Nikaragvi. Tadašnji američki predsjednik Ronald Reagan, zabrinut zbog savezništva Manague s Kubom i SSSR-om, tajno je ovlastio CIA-u da osigura 20 miliona dolara pomoći Kontrašima (nikaragvanskim kontrarevolucionarima), što je djelimično finansirano ilegalnom prodajom oružja Iranu.
Građanski rat u Nikaragvi, koji je završen u aprilu 1990. godine, rezultirao je smrću oko 50.000 ljudi.
Reagan je u El Salvador poslao i vojne savjetnike kako bi ugušili pobunu Nacionalnog oslobodilačkog fronta Farabundo Martí (FMLN), krajnje ljevičarske organizacije, tokom građanskog rata (1980–1992), u kojem je poginulo oko 72.000 ljudi.
1983. godina: Grenada
Dana 25. oktobra 1983. godine marinci i rendžeri intervenirali su na ostrvu Grenada nakon ubistva premijera Mauricea Bishopa, koje je izvršila krajnje ljevičarska hunta, dok su Kubanci širili aerodrom, vjerovatno s ciljem da može primiti vojne avione.
Na zahtjev Organizacije istočnokaripskih država (OECS), Ronald Reagan je pokrenuo operaciju „Urgent Fury“ kako bi zaštitio oko 1.000 američkih državljana.
Operacija, koju je Reagan smatrao uspješnom, dok ju je Generalna skupština UN-a osudila, završila je 3. novembra s više od 100 poginulih.
1989. godina: Panama
Godine 1989. američki predsjednik George Bush pokrenuo je vojnu intervenciju u Panami nakon spornih izbora, što je dovelo do predaje generala Manuela Noriege, bivšeg saradnika američkih obavještajnih službi, kojeg je tražilo američko pravosuđe.
Oko 27.000 vojnika učestvovalo je u Operaciji „Pravedan cilj“, koja je službeno rezultirala s oko 500 smrtnih slučajeva, iako nevladine organizacije tvrde da se broj ubijenih mjeri hiljadama.
Manuel Noriega je nakon toga osuđen u Sjedinjenim Američkim Državama na 20 godina zatvora zbog trgovine drogom, a potom je služio dodatne kazne u Francuskoj i Panami.
U Panami je 1946. godine osnovana „Američka škola“, vojni centar za obuku specijaliziran za borbu protiv komunizma. Pod kontrolom Sjedinjenih Američkih Država, u toj školi su do 1984. godine obučavani brojni budući diktatori.
avaz
