BiHPolitika

13 scenarija liječenja u BiH: Od kantona do kantona, pa preko entiteta, usluge skuplje i po 1.000 KM

Samo operacija na mrežnjači u FBiH košta 343,20 KM, a u RS nevjerovatnih 2.200 KM…

Situacija u zdravstvenom sistemu u Bosni i Hercegovini nije dobra i toga su svi svjesni. Razloga je više – 10 kantonalnih ministarstva zdravstva, te dva entitetska, isto toliko i zavoda zdravstvenog osiguranja, neusaglašeni kantonalni zakoni s federalnim, koji opet nije usaglađen sa međunarodnim konvencijama. Zakoni, iako neki i dobri, ne provode se i niko za to ne odgovara.  Koliko je situacija u zdravstvenom sistemu BiH tragična i apsurdna  svjedoči i činjenica kako se iste ljekarske usluge zavisno o kom kantonu ili entitetu je riječ različito naplaćuju. Kod nekih pregleda razlike su veće i do 50 posto. Spomenimo samo terapiju koja sprijčava invalidnost koja je dostupna u RS-u, ali ne i u FBiH. Ili recimo da pacijent iz RS ne može dobiti organ za transplantaciju iz FBiH iz jednostavnog razloga -ne može dospjeti na listu čekanja u FBiH, a u RS takva lista ne postoji. Ili da operacija na mrežnjači u FBiH košta 343,20 KM, a u RS nevjerovatnih 2.200 KM…. Lista očiglednih diskriminacija je zaista dugačka i šarolika, što su nam potvrdili i naši sagovornici koji već duže vrijeme prate i ukazuju na nelogičnosti i nejednakosti u zdravstvenom sistemu BiH.

Tako koordinator mreže ICVA-e Milan Mirić kaže da su sve njihove rađene analize i istraživanja potvrdili da je u BiH jako izražena diskriminacija pacijenata, kako između kantona tako i između entiteta. Neke analize su, napominje, rađene prije dvije godine, a situacija se ni danas nije promjenila, što je još jedan pokazatelj da naši političari ne znaju za odgovrnost u svom radu.

Kako primjer navešćemo samo jedan segmet i to iz ICVIN-e Analize pravilnika/odluka o cijenama zdravstvenih usluga u RS i FBiH.

 

Tabela 1.

Primarna zdravstvena zaštita              

Federacija BiHRepublika Srpska
UslugaCijena (KM)UslugaCijena (KM)
Prvi pregled specijaliste10,00Prvi pregled specijaliste18,00
Sistematski pregled učenika12,00Sistematski pregled učenika29,00
Pregled doktora u Hitnoj pomoći12,00Pregled doktora u Hitnoj pomoći26,10
Uzimanje kapilarne krvi   1,00Uzimanje kapilarne krvi   2,30
EKG snimanje   4,00EKG snimanje   6,20

 

Tabela 2.

Sekundarna zdravstvena zaštita

Federacija BiHRepublika Srpska
UslugaCijena (KM)UslugaCijena (KM)
Prvi pregled specijaliste11,00Prvi pregled specijaliste22,00
EKG sa opterećenjem   7,00EKG sa opterećenjem10,20
Skidanje oboljelog i uraslog nokta13,00Skidanje oboljelog i uraslog nokta16,40
Lokalna anestezija17,00Lokalna anestezija   7,20
Repozicija i torakobrahijalna longeta 

22,40

Repozicija i torakobrahijalna longeta 

23,50

RTG pluća 1 expozicija23,20RTG pluća 1 expozicija 30,90
Klirens kreatina 4 sata (lab. nalaz)14,00Klirens kreatina 4 sata    6,10
EKG snimanje  4,00EKG snimanje     6,20

  

Tabela 3.

Tercijarna zdravstvena zaštita

Federacija BiHRepublika Srpska
UslugaCijena (KM)UslugaCijena (KM)
Prvi pregled specijaliste17,60Prvi pregled specijaliste27,00
EEG školskog djeteta68,00EEG školskog djeteta41,00
Ehokardiografija41,60Ehokardiografija38,90
Operacija na mrežnjači343,20Operacija na mrežnjači 2.200,00
Kortizol (lab. nalaz)  14,40Kortizol (lab. nalaz)14,50

 

 

Damir Laličić iz Organizacije “Partnerstvo za zdravlje” za naš portal kaže da su razlike u pružanju zdravstvenih usluga umnogome razlikuju i od kantona do kantona -od broja usluga koje se pružaju, esencijalnih listi lijekova, pa sve do plaćanja participacije.

 

Razlika je zaista mnogo, a kao najočigledniji primjer kršenje osnovnih ljudskih prava i diskriminacije stanovništva po osnovu mjesta stanovanja navešću plaćanje participacije. Naime Odlukom Federalnog Parlamenta iz 2009 godine odredjene kategorije stanovništva, njih 14, oslobođene su plaćanja participacije. I pored toga Zavodi zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog, Hercegbosanskog, Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona nisu poštovali tu odluku i participaciju su naplaćivali od svih, bez izuzeća. Mi smo stoga pokrenuli jednu kampanju, ona je još uvijek u toku, a kojom tražimo od svih kantona da ispoštuju ovu Odluku. Napravljeni su određeni pomaci, tako su u Hercegovačko-neretvanskom kantonu priznali nekoliko kategorija, ali to i dalje nije ono što stoji u Odluci”, kaže za Buku Laličić. Napominje i da pacijenti često imaju određenu ustanovu blizu svojih gradova, ali zbog administrativnih barijera moraju putovati nekada i po 6 sati da bi ostvarili određenu uslugu.

 

Recimo imate pacijenta iz Nevesinja ili Trebinja koji svoju uslugu umjesto da dobije u Mostaru mora putovati  u nekim slicajevima i do Banja Luke”, pojašnjava Laličić.

 

 

Upravo apsurdne razlike u više nego komplikovanom zdravstvenom sistemu Bosne i Hercegovine, pogotovo prema pacijentima koji boluju od teških bolesti, su tema kampanje Fondacije Dokukino koja od 2014. godine sprovodi projekt “Otkucaji-  zdrav sistem za zdravu zajednicu”.  Podaci do kojih su došli nisu nimalo ohrabrujući. Recimo, celijakija, bolest gdje se mora konzumirati hrana bez gluten, u Federaciji BiH nije priznata kao bolest.

 

Samo bezglutensko brašno,  koje se tretira kao dodatak prehrani, u prosjeku košta 10 KM. U Unsko-Sanskom kantonu pacijenti dobijaju sredstva za 10 kg brašna mjesečno, u Tuzlanskom kantonu pacijentima se, i to samo djeci, refundiraju troškovi za bezglutensko brašno u visini 50 KM. Na nivou FBiH nije poznat broj oboljelih. U RS-u ovi pacijenti ne plaćaju liječenje organa za probavu, s čim imaju problema svi oboljeli od celijakije. Studenti i učenici primaju mjesečnu pomoć u iznosu 90 KM, a Zavod zdravstvenog osiguranja RS-a u potpunosti pokriva troškove lijekova. Registrovano je 200 oboljelih, ali ih je zasigurno više”, kažu nam iz platforme Otkucaji. Takođe napominju i da je BiH jedina zemlja u regiji koja nema jedinstven registar oboljelih od reumatskog artirtisa niti ima jedinstven pristup terapiji za pacijente. Tako je biološka terapija u RS-u na esencijalnoj listi, dok u FBiH, zavisno u kom kantonu se liječi pacijent, košta od 150-400 KM, a biološka terapija 15.000 do 30.000 KM za godinu dana.

 

Apsurdna situacija je, naglašavaju i prilikom transporta pacijenata. Primjera radi, ako se pacijent prima u KC Banja Luka načelnik organizacione jedinice treba napisati zahtjev za odobravanje liječenja nadležnom ZZO-u RS u roku od tri dana od prijema pacijenta. Ukoliko se radi o premješaju iz KC Banja Luka organizacione jedinice trebaju napisati zahjev i prijedlog  za premještanje van RS-a od strane ljekarskog konzilijuma i doktora specijaliste KC-a, a potom na to salglasnost treba dati generalni direktor KC-a, dok konaču odluku donosi  Komisija Fonda zdravstvenog osiguranja RS.

 

S druge strane ako je pacijent iz Zeničko-dobojskog kantona i životno je ugrožen, šalje se u Univerzitetski-klinički centar u Sarajevu, gdje nakon odžanog kolegijuma i sastancima, finalo odobrenje donosi direktor KC-a.

 

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS pokušali smo doznati mogu li se i na koji  način osigurani pacijenti liječitu u FBiH. Rečeno nam je da je to moguće pod uslovom da Fond ima potpisan ugovor sa ustanovama u FBiH, kao što je primjera radi ugovor potpisan sa Cenrom za srce Tuzla i UKC Sarajevo.

 

U ustanove izvan RS, odnosno u FBiH i RS, osiguranici se uglavnom upućuju zbog kardiohirurških oboljenja, neuroloških oboljenja (tumori, aneurizmi), oboljenja krvi (leukemije) i drugih teških oboljenja čije liječenje nije moguće u zdravstvenim ustanovama u RS. Ukoliko se, pak  radi o hitnom slučaju, recimo saobraćajnoj nesreći, zdravstvena ustanova u FBiH u kojoj je primljen osiguranik dužna je da obavijesti FZO RS u roku od tri dana o prijemu istog i da traži naknadno izdavanje odobrenja za liječenje”, saopšteno je iz Fonda.

 

 

Naše sagovornike smo pitali i koje je po njima rješenje za ovu problematiku.

 

Laličić smatra da je to stvaranje jedinstvenog zdravstvenog sistema u kojem će svi građani BiH, kako to i stoji u Ustavu, imati jednaka prava iz zdravstvene zastite. Vjerovatno bi početak, kaže, bio bio osnivanje Ministarstva zdravstva na državnom nivou, a ako to nije moguće onda treba aktuelizovati bar sporazume izmedju entiteta koji postoje ali se ne sprovode. Naravno to bi bio samo početak, ističe.

 

Koordinator mreže ICVA-e Milan Mirić smatra da rješenje nije ni ministarstvo zdravlja na državnom nivou jer naši političari ne znaju za odgovrnost u svom radu. To su kaže jasno pokazali jer i sada imamo zakone koji građanima daju ista prava, ali ih oni u praksi ne provode.

 

Ako bi imali ministarstvo na nivou BiH, jedini bi bilo lakše zagovarati i bilo bi lakše dokazati ko je kriv, odnosno ko ne radi svoj posao. Stoga je moj odgovor poštivati potpisane međunarodne ugovore i zakone koji svima u BiH garantuju pravo na adekvatnu zdravstvenu zaštitu, a ne tumačenje tih dokumenta i zakona kako kome odgovara”, ističe Mirić.

 

Iz platforme Otkucaji poručuju da je za dobrobit svih u BiH ključna reforma zdravstvenog sistema na nivou Bosne i Hercegovine. Kako bi se sve to desilo, kažu, aktivni učesnici reforme moraju biti nadležne institucije, sindikati ljekara, medicinskih sestara/tehničara, udruženja pacijenata, ali i sami građani, jer smo svi, zapravo, korisnici usluga zdravstvenog sistema.

 

Piše: Tatjana Čalić

Tekst je nastao u saradnji sa Inicijativom “Građanke za ustavne promjene”

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close