Omiljena namirnica za mazanje, kuhanje ili pečenje više nije tako pristupačna kao nekad. Kako je došlo do nenormalnog povećanja cijene maslaca u trgovinama?
Dok se prije par mjeseci pakovanje od 250 gr moglo kupiti i za manje od 4 KM, danas ta cijena nije ispod 5 KM. Pojedini trgovački lanci nude akcijske cijene, gdje se nudi maslac u pakovanju od 200 gr za cijenu oko 4 KM.
Ono što možemo očekivati jeste da će rasti cijena mliječnih proizvoda. Globalno gledajući došlo je do rasta i cijene biljnih masnoća, međutim, cijene masnoća životinjskog porijekla su enormno porasle. I pitanje je kad će se cijene zaustaviti.
Ako je suditi prema kupovnim trendovima potrošača raste potražnja za ovim proizvodima, dok pada cijena proizvodnje sirovine.
Problem snabdijevanjem mlijekom je globalni fenomen, a poteškoće nastaju 2015. i 2016. godine, zbog uvođenja embarga Rusiji 2014. godine kao i ukidanjem mliječne kvote u EU gdje dolazi do povećanja proizvodnje mlijeka. Tada je na tržištu bilo dovoljno sira i maslaca, jer je bilo mlijeka i bilo je jeftinog mlijeka. Tada je sve bilo u redu i činilo se da će sve biti u redu. Međutim…
Već 2016. godine dolazi do rapidnog pada proizvodnje mlijeka u Evropi a samim tim se smanjuje i proizovodnja maslaca.
“Cijena mlijeka i maslaca će i dalje rasti jer je stočni fond sa ovom krizom uništen u čitavom svijetu i onda Amerikanci, to je velika država i to kod njih ostavlja manje posljedice oni sada imaju proizvodnju i oni će sada da naplate ono što je pala cijena u prošlom periodu” kaže za BUKU Vladimir Usorac, predsjednik poljoprivrednih proizvođača-mljekara Republike Srpske.
On kaže da će cijena mlijeka rasti te da je dogovor Austrije i Bavarske da cijena sirovog mlijeka bude 0.44 eurocenti, a bila je pala na 0.25 eurocenti.
“Znači 20 eurocenti za Novu godinu cijena sirovog mlijeka će porasti znači 100%, i u sljedećoj godini cijena mlijeka i svih mliječnih proizvoda će i dalje rasti” kategoričan je naš sagovornik.
To nema veze sa ekonomijom to je čista politika.
To se odražava na cijeli svijet nisu ti nutricionisti u međuvremenu došli do nekakvih naučnih saznanja, već su im tako rekli političari.
Na pitanje kako će se to odraziti na proizvođače u BiH ističe da je teško očekivati da će proizvodnja rasti.
” Mi smo zahvaljujući prije svega fleksibilnosti proizvođača u BiH uspjeli zadržati proizvodnju, uprkos krizi proizvodimo u zadnjih 10 godina u BiH 200-220 miliona litara mlijeka. Pada broj proizvođača, ali ostaje proizvodnja. Ali ovi proizvođači koji su dizali proizvodnju, ne može to ići u nedogled, limitirano je i zemljom, ne možete doći do zemlje, zemlja je uglavnom u privatnom vlasništu, ako nemate zemlje, nema ni krava, nema proizvodnje.
Mislim da će ovi ljudi koji su ostali u proizvodnji moći predahnuti narednih nekoliko godina u zavisnosti od političkih kretanja u Evropi i svijetu.” kaže Usorac.
On kaže da do obaranja i rasta cijena dolazi i zbog aktuelnih trendova u ishrani stanovništva.
“Kada su htjeli da obore proizvodnju miljeka i mliječnih proizvoda, američkinutricionisti su iazšli i rekli da su masti iz miljeka štetne za ljudsko zdravlje i tada je pala prodaja maslaca i proizvodnja maslaca, priozvodnja milijeka, pala cijena mlijeka i svega ostalog, da bi krajem prošle godine i početkom ove godine rekli da su maslac i masti iz mlijeka najbolji za ljudski organizam. kada se kaže da je maslac najbolji, skače potrošnja maslaca, skače potražnja za maslacem, skače cijena mlijeka i maslaca na svjetskom i evropskom tržištu” ističe Usorac.
Što se tiče kupaca, možemo postaviti i drugačije pitanje, kaže on.
“Kako će kupovati cigarete koje su 5 puta poskupile? Onaj ko hoće da jede moraće kupiti. Nemoguće je proizvesti litru mlijeka za 35-40 feninga, vi morate odnijeti 2 litre mlijeka prodati u mljekari da bi kupili litru vode i to nije imalo nikakvog smisla, niste imali računa da muzete da vam neko krave hrani, za te pare ne možete platiti samo radnike da vam muzu” zaključuje naš sagovornik.
UIO BIH: Uvoz maslaca za 7, 5 miliona KM
“U periodu 01.01.-13.11.2017.godine uvezeno je 798,425.80 kg maslaca u vrijednosti 7.541.183,54 KM” rekao je za BUKU Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Piše: Elvir Padalović
