ZARAZA OBAVIJENA VELOM TAJNE ŠIRI SE SVIJETOM, STRUČNJACI KAŽU DA PREDSTAVLJA HITNU PRIJETNJU ‘Otporna je na sva poznata sredstva, a može biti kobna’
Supergljivica
Gljivična infekcija Candida auris potiho se širi diljem svijeta, piše New York Times.
U proteklih pet godina ta je zaraza pogodila neonatalni odjel bolnice u Venezueli, poharala bolnicu u Španiji, prisilno zatvorila odjel intenzivne njege prestižnog medicinskog centra u Velikoj Britaniji, te pustila korijenje u Indiji, Pakistanu i Južnoj Africi.
C. auris nedavno se pojavila i u New Yorku, New Jerseyju i Illinoisu, te ju je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti stavio na listu gljivica koje predstavljaju “hitnu prijetnju”.
Može biti smrtonosna kod osoba slabijeg imuniteta – novorođene djece, starijih ljudi, pušača, dijabetičara i pacijenata s autoimunim bolestima jer uzimaju steroide koji potiskuju obrambeni sustav organizma.
Pacijent koji je nakon 90 dana preminuo u bolnici Mount Sinai (u roku koji se pokazao prosjekom kod zaraženih), ostavio je iza sebe u bolničkoj sobi C. auris.
Ispitivanje je pokazalo da se gljivica proširila posvuda po bolničkoj sobi – našli su je na zidovima, krevetu, vratima, zavjesama, telefonima, umivaoniku, pa čak i na stropu.
Kako je C. auris otporna na uobičajena antigljivična sredstva, primjer je nove zdravstvene prijetnje koja zabrinjava stručnjake diljem svijeta – porast broja infekcija otpornih na lijekove.
Već desetljećima stručnjaci upozoravaju da pretjerano korištenje anitibiotika smanjuje učinkovitost lijekova, no u posljednje vrijeme pojavila se i eksplozija gljivica otpornih na medikamente.
Ukoliko se ne uspori porast otpornosti na medikamente, 10 milijuna ljudi širom svijeta mogli bi umrijeti od takvih infekcija 2050., pokazalo je jedno britansko istraživanje.
Takve rezistentne infekcije u svijetu trenutno, procjenjuje se, uzrok su 700.000 smrtnih slučajeva godišnje. Antibiotici i fungicidi ne koriste se samo izravno na pacijentima, već se antibiotici naveliko koriste za sprečavanje bolesti kod uzgoja stoke, a fungicidi na poljoprivrednim kulturama da se spriječi gnjilež.
Neki znanstvenici nalaze da prskanje usjeva fungicidima pridonosi uzletu rezistentnih gljivica koje inficiraju ljude. Dio problema leži i u nevoljkosti bolnica i lokalnih vlasti da šire informacije o pojavi zaraze jer se boje loše reputacije. Dapače, američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti ne smije javno objavljivati lokaciju ili ime bolnica u kojima izbije zaraza, a vlasti američkih saveznih država u mnogo slučajeva odbile su podijeliti s javnošću takve informacije, piše New York Times.
No, gljivice se šire bez obzira na veo šutnje – prenose se rukama i opremom unutar bolnica, ulaze i izlaze iz njih na pacijentima, tranportiraju se na mesu i povrću, prelaze granice uvozom i izvozom…
Jutarnji.hr
