Tko stoji iza uhićenja Nasera Orića?

Midhat Hajdarević 2015-06-11

Pravni stručnjaci tvrde da su slučajevi Nasera Orića, Ejupa Ganića i Jovana Divjaka identični jer se radi o „politički motiviranim procesima“. Prema njima, potjernica za jučer uhićenim Orićem je trebala biti „izbrisana“.

„Svake godine uoči 11. srpnja Beograd učini nešto kako bi relativizirao genocid nad Bošnjacima“, kaže načelnik Općine Srebrenica Ćamil Duraković. On je, zajedno s Naserom Orićem, priveden na švicarskoj granici, ali je kasnije pušten. Kaže da je bio podvrgnut „ponižavajućem tretmanu“ švicarske policije, iako je kao predstavnik bosanskohercegovačke delegacije imao svu potrebnu dokumentaciju, važeće putne isprave i službene pozive za obilježavanje dvadesete godišnjice genocida u Srebrenici. Rekao je kako je Naser Orić, navodno, uhićen na osnovu crvene interpolove potjernice koju je raspisao Beograd. Međutim, vlasti u Srbiji još nisu potvrdile hoće li od Švicarske tražiti njegovo izručenje. Za uhićenje su, kako ističu, čuli preko medija.

Iznenađeni su i članovi Orićevog odvjetničkog tima. Nije im jasno na osnovu koje potjernice je uhapšen bivši komandant Armije BiH u Srebrenici. Odvjetnica Lejla Čović ističe kako je Interpol trebao izbrisati srbijansku potjernicu raspisanu za Orićem u siječnju 2014. godine. „Iznenađeni smo uhićenjem jer ta potjernica nije na snazi. Mi smo ranije dobili potvrđenu informaciju iz Interpola da je potjernica povučena. Ministarstvo obrane BiH je 17. veljače 2014. godine uputilo protestnu notu Interpolu, tako sigurno mogu reći da je Interpol ukinuo ovu potjernicu“, izjavila je Lejla Čović za agenciju Anadoliju.

Čemu služi protokol o suradnji tužiteljstava BiH i Srbije?

Naser Orić u Den Haagu oslobođen svih optužbi

Odvjetnički tim Nasera Orića ne isključuje mogućnost da su švicarske vlasti u ovom slučaju počinile „administrativnu grešku“, propustivši izbrisati potjernicu iz sustava. Orićeva pravna zastupnica Vasvija Vidović dodaje kako je moguće i da su srpske vlasti nakon bosanskohercegovačkog protesta i brisanja te potjernice, ponovo izdale potjernicu „što bi bilo suprotno jednoj normalnoj diplomatskoj komunikaciji između država“.

Glavna urednica u BIRN-u (Balkanska istraživačka mreža) BiH, Erna Mačkić podsjeća da su BiH i Srbija potpisale protokol o suradnji tužiteljstava, ali da tim dokumentom nije definirano hoće li te institucije obustaviti istrage za ratne zločine ukoliko su one već pokrenute. „Ni jedna ni druga zemlja ne izručuju svoje državljane, nego samo razmjenjuju dokaze. To znači da mogu ustupiti jedna drugoj predmete, ali ne i obustaviti potjernice. Srbija u ovom slučaju nije obustavila potjernice za ratne zločine protiv državljana BiH i sada treba pričekati odluku švicarskih organa. Orić je tek uhićen. Moguće je da se i u ovom slučaju ponovi ono što se događalo u slučajevima Jovana Divjaka i Ejupa Ganića“, kaže Erna Mačkić za Deutsche Welle.

Pravni stručnjak Damir Arnaut, koji je pred londonskim sudom zastupao bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, kaže da se radi o „gotovo identičnim situacijama“. „Haški tribunal je u oba slučaja rekao što je imao reći. Sudovi u Londonu i Beču u slučajevima Ejupa Ganića i Jovana Divjaka, rekli su da se radi o politički motiviranim procesima od strane Srbije. Uopće ne sumnjam da je i u slučaju gospodina Orića ista stvar u pitanju. Uvjeren sam da će se i u ovom slučaju naći netko tko će nadležnim organima Švicarske pokazati da se radi o politički motiviranom procesu od strane srbijanskog pravosuđa. Siguran sam da će, prilikom odlučivanja o Naseru Oriću, švicarski organi uzeti u obzir i slučajeve u Londonu i Beču“, kaže Arnaut.

Podijeljene reakcije u BiH

Bacanje sjene na tragediju Srebrenice?

Na vijest o uhićenju Nasera Orića reagirala su udruženja žrtava iz oba bosanskohercegovačka entiteta i političke stranke. Predsjednica Udruženja „Majke enklava Srebrenica i Žepa“ Munira Subašić kaže da je riječ o „namještaljci“ kojom se nastoji omalovažiti predstojeće obilježavanje dvadesete godišnjice genocida koji su nad Bošnjacima u Srebrenici u srpnju 95. godine počinili bivša Vojska Republike Srpske (RS) i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) RS-a. „Da je Naser kriv, to bi dokazali i u Haagu“, kaže Munira Subašić. Predsjednik Organizacije obitelji zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila RS-a Nedeljko Mitrović sretan je zbog hapšenja Orića. Mitrović ovaj čin vidi kao „početak utvrđivanja istine o zločinima nad Srbima“. „Mi znamo za velike zločine koje je on činio u Podrinju i nadam se da Srbija sada neće podleći međunarodnom pritisku“, rekao je Mitrović.

U automobilu koji je na granici sa Francuskom u srijedu (10.5.) zaustavila švicarska granična policija, pored Nasera Orića i Ćamila Durakovića bio je i potpredsjednik Skupštine Općine Srebrenica Hamdija Fejzić koji je, također, pušten nakon ispitivanja. Oni su u Švicarskoj i Danskoj trebali sudjelovati u obilježavanju dvadesete godišnjice genocida u Srebrenici. Oriću je 2009. godine pred Haaškim sudom suđeno za ratne zločine. Žalbeno vijeće tada je zaključilo kako „nema sumnje da su teški zločini počinjeni nad Srbima u Srebrenici u razdoblju od rujna 1992. do ožujka 1993. godine“, ali da „dokaz da su zločini počinjeni nije dovoljan za izricanje kazne pojedincu“. Naser Orić je pravomoćnom presudom oslobođen svih optužbi i pušten na slobodu.