UZ 486. GODŠNJICU POSTOJANJA I RADA GAZI HUSREV-BEGOVE MEDRESE
Malo je naroda u Evropi koji se mogu pohvaliti činjenicom da imaju odgojno-obrazovnu instituciju koja neprekidno radi skoro pet stotina godina. Ovih dana u Sarajevu će biti obilježena 486. godišnjica postojanja Gazi Husrev-begove medrese. Kroz sve ove godine i ona je kao i ovi prostori prolazila kroz teške periode, ali je nastavljala da radi. Tim povodom želja nam je da bar za trenutak naše čitaoce podsjetimo na značaj i ulogu ove ustanove za očuvanje islama, ali i za naš narod u cjelini.
Gazi Husrev-begova medresa osnovana je 26. redžeba 943. godine po Hidžri (8. januara 1537. godine po gregorijanskom kalendaru). Njen osnivač je unuk turskog sultana Bajazida II, najznamenitiji namjesnik i dobrotvor Bosne Gazi Husrev-beg, čija vakufnama čini trajnu organizacijsku i programsku osnovu rada ove škole. Poznata je pod imenom Kuršumli medresa po olovnim kupolama koje je prekrivaju (Kuršumlija). Prvobitno ime je nosila po imenu Gazi Husrev-begove majke, turske princeze iz Seldžučkog sultanata, u čiju slavu je i sagrađena, Seldžuklija.
Zahvaljujući vakifovoj mudroj i dalekovidoj oporuci iz navedene Vakufname da se u školi, pored duhovnih i tradicionalnih znanosti, izučava i drugo što bude potrebno s obzirom na običaj i mjesto, Gazi Husrev-begova medresa je sve vrijeme svoga postojanja bila u punom naučno-pedagoškom dosluhu s prilikama i vremenom u kojem je djelovala. Gazi Husrev-begovu medresu završio je veliki broj bošnjačkih alima, imama, hatiba, mualima, muftija, hafiza, ali i renomiranih profesora, filozofa, umjetnika i naučnika. Svršenici i svršenice medrese su činili i danas čine kičmu bošnjačkog naroda.
Gazi Husrev-begova medresa danas djeluje kao srednja škola. Školovanje traje četiri godine. Nastava se izvodi na bosanskom jeziku po Nastavnom planu i programu koji donosi Rijaset Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, a odobrava Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo. Svršenici Gazi Husrev-begove medrese mogu nastaviti školovanje na bilo kojem fakultetu u Bosni i Hercegovini, kao i na mnogim fakultetima u inostranstvu, posebno u islamskom svijetu.
Medresa je škola internatskog tipa i, u pravilu, svi redovni učenici stanuju u internatu, što njenim učenicima i učenicama, pored redovne nastave, omogućava raznovrsne vannastavne aktivnosti kroz različite sekcije, klubove i kružoke. Posebno su se na tom planu afirmirali horska sekcija, koja ima desetak snimljenih audio i video kaseta ilahija i kasida te list Zemzem koji kontinuirano izlazi od 1968. godine. Gazi Husrev-begova medresa djeluje kao jedinstvena škola sa muškim i ženskim odjeljenjima.
Gazi Husrev-begova medresa je po Vakufnami velikog Gazije smještena u samom srcu grada, preko puta njegove džamije. Dugo vremena je bila jedina medresa na prostorima Balkana. Pohađali su je, a i danas je to slučaj, i učenici iz mnogih susjednih država. Iz nje su poslije posljednje agresije (1992-1995) nastale sve ostale medrese u Bosni i Hercegovini. Na stotine njenih svršenika i učenika je stalo u odbranu naše doimovine, a desetine njih je dalo svoj život braneći je od agresora.
Mnogo je Visočaka i Visočanki prošlo kroz Gazijinu medresu. Siguran sam da su svi ponosni što su bili dio njene povijesti i što su jeli Gazijin hljeb. Možda smo mi grad sa procentualno najvećim brojem svršenika i svršenica ove ustanove u našoj državi. Piscu ovih redaka nije bilo teško da posljednjih nekoliko dana stavi na papir sve žive svršenike i svršenice Gazi Husrev-begove medrese. Iznenadit ćete se kad čujete da u Visokom ima oko 150 svršenika i svršenica ove škole.
Ovih dana (08. januara) Gazi Husrev-begova medresa obilježava 486. godinu postojanja. Tim povodom, kao i svake godine, održat će se svečanost i obilježiti godišnjica najstarije obrazovne ustanove u Bošnjaka.
Ponosimo se što smo bili učenici i učenice Gazi Husrev-begove medrese!
Ibrahim Hadžić
magazinplus.eu
