POMICANJEM kazaljki za jedan sat unaprijed, odnosno s 2 sata ujutro na 3 sata, u nedjelju, 31. ožujka, započet će ljetno računanje vremena.
To bi, slijedom odluke Europskog parlamenta i Europske komisije, trebalo biti jedno od zadnjih pomicanja sata.
Koliko ćemo puta još pomicati sat?
Podsjetimo, pomicanje sata bi se, prema odluci koju je ovog tjedna izglasao Europski parlament, trebalo ukinuti u ožujku 2021. godine ili pak u listopadu iste godine, ovisno o tome hoće li se pojedine zemlje odlučiti za zimsko ili ljetno računanje vremena.
Zemljama članicama Europske unije ta odluka je prepuštena, pa će tako svaka zemlja odlučiti za sebe kako će nastaviti računati vrijeme. Ipak, očekuje se kako će susjedne zemlje imati isto vrijeme, ljetno ili zimsko, jer bi u suprotnom, u jednostavnim stvarima poput prometa, moglo doći do velikih komplikacija.
Ako ćemo se, prema zasad neslužbenim najavama, odlučiti za ljetno računanje vremena, sat ćemo zadnji put pomicati u ožujku 2021 godine.
To pak znači da osim večerašnjeg imamo još četiri pomicanja sata do proljeća 2021. godine, pa se vrijedi podsjetiti što se sve mijenja s pomicanjem sata, ali i kako to utječe na nas.
Dolazi do promjena u prometu
Prema važećem režimu s ljetnim računanjem vremena prestaje obaveza paljenja svjetala na vozilima tijekom dana, osim za vozače mopeda i motocikla koji tijekom cijele godine moraju voziti s uključenim dnevnim svjetlima.
Prelaskom na ljetno vrijeme dolazi i do promjena u obračunu električne energije pa se struja utrošena od 8 do 22 sata obračunava prema višoj tarifi, a od 22 do 8 sati prema nižoj tarifi.
Zbog pomicanja sata i na prugama HŽ Infrastrukture uobičajeno se organiziraju posebna dežurstva osoblja u elektrotehničkim službama i prometnim uredima kako bi se svi automatski uređaji koji pokazuju, registriraju ili daju točno vrijeme namjestili na novo, točno vrijeme.
Policija upozorava na kazne
O pomicanju sata oglasili su se i iz policije i upozorili kakve kazne se primjenjuju za one koji su obavezni voziti s upaljenim kratkim svjetlima i tijekom ljetnog računanja vremena.
“U dva sata ujutro sa subote na nedjelju (30./31. ožujka 2019. godine) započinje ljetno računanje vremena te se kazaljka sata pomiče jedan sat unaprijed, odnosno vrijeme se s dva sata mijenja na tri sata. Policijska uprava istarska obavještava vozače da s početkom ljetnog računanja vremena prestaje obveza paljenja kratkih ili dnevnih svjetala tijekom dana, osim za mopede i motocikle.
Naime, sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, za vrijeme ljetnog računanja vremena duga ili kratka svjetla na motornim vozilima ne moraju biti upaljena, osim noću i u slučaju uvjeta smanjene vidljivosti danju.
Izuzetak su mopedi i motocikli, čiji su vozači tijekom cijele godine i danju i noću obvezni voziti s upaljenim kratkim svjetlima, u protivnom će biti kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od 300 kuna”, izvijestili su iz policije.
Zastarjela ideja Benjamina Franklina
Mnogi stručnjaci ističu da je ljetno računanje vremena zastarjela ideja koja je nekog smisla imala u vrijeme kada su se u večernjim satima koristile svijeće, ali ne i danas. Brojna istraživanja pokazala su da ono nema nekih ozbiljnijih utjecaja na potrošnju energije, ako uopće ima ikakvih.
Uvođenje tzv. ljetnog računanja vremena izvorno je predloženo radi štednje energije kao ”Daylight Saving Time” (DST).
Prvi ju je 1784. godine predložio Benjamin Franklin u jednom eseju koji je poslao urednicima jednog pariškog lista. Prelazak je prvi put službeno proveden u dijelu Kanade 1908., a potom su ga 1916. godine uvele Njemačka i Austro-Ugarska za I. svjetskog rata, radi uštede goriva. Ideje se ponovno sjetila Francuska tijekom naftne krize 1972. Iako pomicanja kazaljki nisu urodila nikakvim mjerljivim uštedama, Njemačka je slijedila Francusku, a za njom su se povele i brojne druge europske zemlje. Tako danas imamo sustav od kojega do sada nisu odustali ni SAD ni Europa iako je sve više stručnih argumenata koji govore protiv njega te iako su u tome posljednjih godina sve više usamljene. Neke zemlje poput Rusije, Bjelorusije i Ukrajine već su odustale od koncepta.
Ruski eksperiment
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev još je 2011. najavio ukidanje pomicanja kazaljki na satu iz zdravstvenih razloga. No zanimljivo je da je bio odlučio da će novi standard za Rusiju biti ljetno računanje vremena, a ne zimsko. Budući da je Rusija golema zemlja, koja se proteže kroz 11 vremenskih zona, takvo nešto ondje je imalo puno više smisla nego što bi imalo u malenim državama.
No kako su milijuni stanovnika Rusije bili nezadovoljni rješenjem jer su na posao putovali u mrklom mraku (zimi sunce u sjevernijim ruskim gradovima ne izlazi prije 10 sati), Duma je 2014. odlučila kao standardno vrijeme postaviti prirodno, zimsko računanje vremena.
Sve glasnija polemika
U posljednje vrijeme argumenata koji govore u prilog uštedi energije sve je manje, osobito s pojavom raznovrsnih novih potrošača kao što su klima-uređaji čije se korištenje produljuje kako se produljuju ljetne večeri koje ljudi provode kod kuće.
Također je sve više dokaza da prebacivanje sata uzrokuje zdravstvene probleme zbog poremećaja u spavanju i u cirkadijskom ritmu organizma. S druge strane činjenica je da je za zdravlje dobro provoditi sat vremena više na suncu u toplom dijelu godine.
Također je dokazano da biznisi mogu imati određene koristi od produženih popodneva budući da ljudima ostaje više vremena za posjete trgovinama, ugostiteljskim objektima pa i pružateljima zabavnih i kulturnih sadržaja.
Za ilustraciju, u prilog ukidanju DST-a, predstavljamo nekoliko njegovih dvojbenih zdravstvenih efekata.
1) Prometne nesreće
Utjecaj prelaska na ljetno računanje vremena na broj prometnih nesreća za sada još nije sa sigurnošću razjašnjen. Ima studija koje govore da pomicanje kazaljki povećava broj nesreća i obratno, da ih smanjuje. Jedna opsežnija studija predstavljena 2010. u časopisu Journal of Environmental and Public Health pokazala je da prelazak na ljetno računanje vremena ne uzrokuje značajnije povećanje u broju automobilskih nesreća. No autori ističu da DST ipak može imati neki veći efekt na vozače koji su osjetljiviji na promjene u cirkadijskom ritmu organizma, primjerice na one s bipolarnim poremećajem ili sa sezonskim poremećajem raspoloženja.
2) Povećanje broja nezgoda na radu
Neka istraživanja pokazala su da ljudi koji obavljaju teške i opasne fizičke poslove češće stradavaju u prvom danu nakon prelaska na ljetno računanje vremena. U jednom radu predstavljenom 2009. u časopisu Journal of Applied Psychology autori su kroz dvije analize podataka utvrdili da su ozljede rudara 5,7 % učestalije odmah nakon prelaska na DST te da radnici u prosjeku tijekom noći promjene spavaju za oko 40 minuta manje. Isti efekt, očekivano, nije zabilježen prilikom prelaska nazad na standardno računanje vremena.
3) Više srčanih udara
Tim švedskih znanstvenika pokazao je u studiji iz 2008. da broj srčanih udara u prva tri radna dana nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko 5 posto. Časopis New England Journal of Medicine ovaj je porast pripisao manjku sna koji potiče izlučivanje hormona stresa koji kod osoba sa srčanim problemima može uzrokovati komplikacije. U svojem uvodu znanstvenici ističu da je u zapadnom društvu u 20. stoljeću prosječno vrijeme spavanja ionako skraćeno s 9 sati na 7,5.
4) Više surfanja na poslu
Jedna studija predstavljena 2012. u časopisu Journal of Applied Psychology pokazala je da vrijeme koje zaposlenici na radu provode u besposlenom surfanju po internetu neposredno nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko 20 posto. U prosjeku to znači da će svaki zaposlenik provesti oko osam i pol minuta dulje u surfanju. To se može činiti beznačajnim, međutim, kako se radi o potvrđenom padu produktivnosti koji treba pomnožiti s milijardama ljudi koji redovno prelaze na ljetno vrijeme, posljedice nisu zanemarive, a efekt također može ukazivati na neki dugotrajniji problem.
5) Povećan broj glavobolja
Dokazano je da promjene u ritmu spavanja uzrokuju promjene u cirkadijskom ritmu organizma. One pak utječu na oslobađanje određenih hormona stresa poput melatonina i kortizola koji kod osjetljivijih osoba mogu pokrenuti teške ”klaster glavobolje”, koje se javljaju s jedne strane glave, a mogu potrajati danima, pa i tjednima. U prilog tome govori studija objavljena 2002. u časopisu Canadian Journal of Neurological Sciences.
4,6 milijuna ljudi za ukidanje pomicanja sata u EU
Primjena nove direktive započinje s 1. travnjem 2021. godine, pa bi posljednje zajedničko pomicanje sata trebalo u svakoj državi članici započeti posljednje nedjelje u ožujku 2021. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu (UTC).
Europska komisija objavila je u kolovozu 2018. rezultate javnog savjetovanja u kojem se od 4,6 milijuna europskih građana, velika većina, njih 84 posto, izjasnila da treba odustati od pomicanja sata, a većina unutar te većine želi da se zadrži ljetno računanje vremena tijekom cijele godine.
Podsjetimo, Europski parlament podržao je u srijedu prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata, a zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.
