Ustavni sud prekoračio ovlaštenja, ispunjava želje HDZ-a i Zagreba

Apsolutno se radi o usvajanju želja HDZ-a i želja zvaničnog Zagreba.  Hrvatska želi stvoriti uslove za raspad Bosne i Hercegovine i za otcjepljenje dijela teritorije BiH i pripajanje Hrvatskoj, kazao je za Vijesti.ba dr. Zlatko Hadžidedić komentarišući apelaciju Borjane Krišto pred Ustavnim sudom kojom se nastoji suspendirati ustavni poredak BiH.
Razgovarao: Nihad Hebibović

HADŽIDEDIĆ: Riječ je o pokušaju da se ustavna struktura Federacije a samim tim i ustavna struktura Bosne i Hercegovine izmijeni putem jednog akta koji je podustavni a to je jedan zakon koji bi se eventualno donio, ili čak u nekom slučaju podznakonskim aktom koji bi Centalna izborna komisija donijela vezano za održavanje izbora. Bilo je nagovještaja u slučaju apelacije Bože Ljubića, da bi se mogao premostiti postojeći jaz između stranaka, time što bi CIK donijela takav podzakonski akt. Dakle, apsolutno je nedopustivo sa principa pravne logike da se Ustav koji je najviši pravni akt u jednoj zemlji mijenja podustavnim i nižim aktima kao što su zakoni illi niži podzakonski akti.

Riječ je o pokušaju prevare i da se jednostavno izmijeni Ustav a da ljudi zapravo nisu ni svjesni da se to desilo. Mi smo imali priliku da vidimo koliko je teško izmijeniti Ustav. Ljudi u ovoj zemlji imaju različita viđenja o njenoj budućoj strukturi i to zahtjeva jednu vrlo ozbiljnu debatu. Dugotrajnu i javnu debatu, pa tek onda debatu u parlamentu, i odluku parlamenta. Ovdje se to pokušava izvesti na neki način da mi i ne primjetimo da se to odradilo uz pomoć podzakonskog akta.

– Smatrate da se ciljano ide u proizvođenje ustavne i političke krize?

HADŽIDEDIĆ: Naravno da se na to ide. Od samog početka se ide ciljano na proizvođenje krize. U krajnoj liniji čak i kada ne bi bilo izmjena ovakvih o kojima smo govorili, čak i da sve ostane po starom, prijetnje postizbornom krizom očito da su prijetnje političkom krizom. To su ciljane prijetnje koje nemaju nikakvu osnovu. Već nekoliko sam puta govorio da HDZ nema nikavu mogućnost da izazove krizu sa pravne strane. Jedino može sam da se povuče, eventualno nezadovoljan izbornim rezultatima, može se u postizbornoj fazi povući iz vlasti. Može i da ne učestvuje u radu parlamenta. Sve to HDZ ima pravo ali ne može nikakvu drugu krizu proizvesti.

Ta priča koja se priča da Hrvati neće u vlasti učestvovati to je opet pokušaj da se HDZ učini ekskluzivnim predstavnikom Hrvata. I druge stranke imaju Hrvate, pa Hrvati koji budu izabrani u predstavničkom parlamentu mogu biti izabrani i u Dom naroda. HDZ jedino ima mogućnost da sam odstupi i ništa drugo. Sve ostalo su prazne prijetnje koje treba da zastraše ljude. Ovdje se nastoji izmijeniti ustavna struktura kako bi se stvorila ona struktura koja bi podrazumijevala da iz onih kantona u kojima HDZ ima većinu da se samo iz tih kantona biraju predstavnici u Dom naroda.

– Kolika je odgovornost Ustavnog suda BiH, i koji je naime razlog zašto je Ustavni sud još ranije po apelaciji Bože Ljubića odbacio relevantna mišljenja OHR-a i Venecijanske komisije, pa sad ta ista mišljenja zatražio?

HADŽIDEDIĆ: Odgovornost Ustavnog suda je najveća moguća. Ja smatram da nakon ovoga treba potegnuti krivičnu odgovornost članova Ustavnog suda jer su potpuno prekoračili svoja ovlaštenja. Treba upozoriti da s obzirom da Ustav Bosne i Hercegovine i Ustav Federacije nisu bili usvojeni u Parlamentu Federacije niti u državnom parlamentu, oni nemaju formalni status ozvaničenog Ustava. U tome smislu Ustavni sud nema ingerencije uopšte. One mu nisu date. I dalje ingerencije kao vrhovni tumač ustavne materije, jer naš Ustav je samo provizorni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, vrhovni tumač je isključivo OHR. To je tako naznačeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavni sud tu nema šta da traži sve do momenta dok Ustav ne bude zvanično usvojen u Parlamentu BiH i u Parlamentu Federacije.

– Da li je sada Ustavni sud pred dilemom između zaštite ustavnosti ili usvajanje političkih želja HDZ-a koje nisu samo političke želje HDZ-a BiH?

HADŽIDEDIĆ: Apsolutno se radi o usvajanju želja HDZ-a i želja zvaničnog Zagreba. Ako sam ja to mogao protumačiti na ovaj način a nazovi sudije Ustavnog suda su to mogli protumačiti na isti način jer u Dejtonskom sporazumu piše ko je vrhovni tumač što oni nisu. Onog momenta da smo mi usvojili Ustav BIH u parlamentu čak isti taj dejtonski Aneks 4, onda bi nastupila sasvim druga konstelacija  odnosa i u tome slučaju Ustavni sud postoje vrhovni tumač. Međutim, pošto do toga nije došlo Ustavni sud tu nema nikakve ingerencije. Oni su išli sa željom da usliše te želje i nastojanja HDZ-a i vanjske politike Republike Hrvatske. Ne radi se o bilo kakvoj stručnoj dilemi. Oni koji znaju čitati, to mogu pročitati. Kolega Slaven Kovačević je to pročitao, ja sam to pročitao, nismo ni mi usamljeni u tome. Ima i drugih koji su to protumačili. Dakle, isključivo se radi o udovoljavanju političkim željama HDZ-a.

– Kako komentirate opću šutnju na tu aktivnost diplomatije Republike Hrvatske koja više govori o ovoj odluci Ustavnog suda nego o nekim pitanjima u Hrvatskoj, i šutnju na ogroman pritisak koji stiže iz Zagreba vezano za pomenutu odluku?

HADŽIDEDIĆ: Nema tu ništa novo. Hrvatska je vršila i oružanu agresiju na Bosnu i Hercegovinu Hrvatska vrši političku agresiju na BiH, a evo sada i pravnu agresiju, i šta više tu da se kaže.Hrvatska tu nije promijenila svoju politiku. Ona želi stvoriti uslove za raspad Bosne i Hercegovine i za otcjepljenje dijela teritorije BiH i pripajanje Hrvatskoj. Tu ništa drugo osim toga ne može da se kaže. Red je da to neko otvoreno kaže. Mi smo to nekad i govorili pa sada za ljubav doborsusjedskih odnosa više ne govorimo, ali jednostavno riječ je o tome.

– O kakvim dobrosusjedskim odnosima može biti riječ ako se direktno napada na ustavni poredak BiH?

HADŽIDEDIĆ: Ne bismo valjda dobrosusjedske odnose trebali da štitimo time što ne branimo svoj ustavni poredak. To nigdje na svijetu nema. Mi smo inače specifična zemlja. Pristali smo na mnoge stvari na koje niko drugi i nikad ne bi pristao. Pristajali smo u ime tih odnosa ili nekog straha ali krajnje je vrijeme da se s tim prekine. Ovo je ona tzv. crvena linija koja se ne smije preći. Ako nam još izmjene i ustavni poredak a mi se tome ne suprostavimo, šta onda više da radi ova država, i onda smo očigledno samo objekt tuđe agresije a ne nismo nikakav subjekt.

– Po Vašem mišljenju šta bi mogao biti ishod ove apelacije?

HADŽIDEDIĆ: Na kraju sve ipak zavisi od OHR-a i od toga koliko bude efikasan u implementaciji vlastite odluke, jer ima sredstva da to uradi. Ne očekujem od stranaka u BiH koje su se ponašale tako neprincipijelno da će one braniti ustavni poredak ali očekujem da će OHR postupiti u skladu sa vlastitom odlukom i da će takve postupke proglasiti neustavnim. Što se tiče Ustavnog suda, taj Sud je sada delikatnoj poziciji. Spomenuo sam da bih potegnuo i krivičnu odgovornost sudija Ustavnog suda, što je moje lično mišljenje. Međutim, Ustavni sud se nalazi u jednoj delikatnoj  situaciji i on je formalno imenovan a sad druge strane nema tu vrstu ovlasti koju su zamislili da imaju. Najpametniji što bi Ustavni sud mogao da uradi je da povuče te svoje odluke i da se odrekne pokušavanja da on bude vrhovni tumač Ustava koji je provizorni i koji je samo dio Dejtonskog sporazuma i kao takvog ga tumači OHR. Dakle najpametnije bi Ustavnom sudu bilo da povuče te svoje odluke i da se u buduće suzdrži od pokušaja da djeluju mimo svojih ovlaštenja.

(Vijesti.ba)